Koliko su nosioci vlasti u Bosni i Hercegovini otuđeni od građana i koliko su spremni svim sredstvima i „agrumentima“ braniti sve finansijske benefite koje uživaju potvrdilo se i kroz raspravu u Predstavničkom domu državnog Parlamenta o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH.
Izmjene ovog Zakona neophodne su kako se ne bi dogodilo da se usvoji budžet BiH a tek onda shvati da je došlo do povećanja plata izabranim i imenovanim dužnosnicima.
Navedene izmjene predviđaju uravnoteženje plata budžetskih korisnika i onemogućavaju povećanje plata dužnosnicima, ali su prioritetno razlozi za zakonske izmjene sadržani u činjenici da je u proceduri donošenja budžeta institucija BiH za 2023. godinu predviđeno povećanje osnovice za platu sa 535 KM na 630 KM, ali to povećanje osnovice bi dovelo do nesrazmjernog povećanja plata za uposlenike i dužnosnike.
KO SU GLAVNI KOČNIČARI
Ovo je sadržaj obrazloženja koje je u parlamentarnu proceduru uputio zastupnik SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šerif Špago.
Kada se navedeno prevede u realni novac, ne dođe li do izmjena zakona pripadnici Oružanih snaga BiH, sigurnosnih državnih agencija, DGS-a, službenici i ostali radnici u državnim institucijama dobili bi plate veće za 150 KM. Istovremeno, plate ministrima, parlamentarcima i članovima Predsjedništva BiH trebale bi biti veće od 700 do 1.000 KM.
Potrebno je pojasniti da same izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH nisu ni bile predmet rasprave u Predstavničkom domu PS BiH, već se samo vodila rasprava i glasanje oko mišljenja parlamentarne Komisije za finansije i budžet koja je dala negativno mišljenje na predložene izmjene.
Zakon su pri razmatranju u Komisiji odbili zastupnici HDZ-a, SNSD-a, Naroda i pravde, SDP-a, Bh. inicijative-Kasumović Fuad, HDZ-a, SNSD-a, PDP-a.
No, pri glasanju u Predstavničkom domu mišljenje su promijenili predstavnici trojke (SDP, NIP i Naša stranka) i PDP-a te glasali za zakon. Tako je cijeli postupak vraćen na početne pozicije te će se o istim zakonskim izmjenama ponovo izjašnjavati Komisija za finansije i budžet.
Oštri protivnici izmjena Zakona, ali bez obrazloženja, bili su zastupnici SNSD-a i Stevandićeve Ujedinjene Srpske (US).
Identično su glasali i zastupnici HDZ-a. Predrag Kožul naveo je da je prijedlog SDA preuranjen jer se ne zna kakav će budžet biti, pa je stava da Vijeće ministara BiH treba naći rješenje da plate vojnika, policajaca, namještenika, državnih službenika s najnižim koeficijentom rastu, a plaće zvaničnika ne rastu.
Lider PDP-a i zastupnik ove stranke u Predstavničkom domu PS BiH Branislav Borenović za Inforadar kaže da je na sceni još jedno „pravljenje pravnih zavrzlama“ te da je ključ u rukamaSNSD-a.
„Ako postoji ozbiljna i iskrena volja da se to riješi potrebno je da Savjet ministara predloži rješenje koje će po hitnoj proceduri biti usvojeno i u Predstavničkom domu i u Domu naroda. Ali naravno to zavisi od onih koji su dobili ključ u ruke za odlučivanje u Domu naroda, koji su dobili četvrtog delegata, dakle od SNSD-a“, kazao je Borenović koji smatra da bi se usvajanjem predloženih zakonskih izmjena uklonila i „velika diskriminacija u platama“.
Na pitanje da li problem leži u činjenici da je inicijativa za izmjene zakona potekla od SDA, Borenović kaže da to ne bi smjelo biti problem.
BESKRAJNA LJUBAV PREMA NOVCU
Dakle, kako će SNSD ovog puta opravdati svoje odbijanje da se ograniči rast plata izabranim funkcionerima – bit će poznato u narednom periodu. No, ima li se u vidu činjenica da je ta stranka bila ključni kočničar kada se odlučivalo o ukidanju akciza na gorivo, a obrazloženja koja su dali bila vrhunac licemjerja i bezobrazluka prema građanima, za očekivati je da jednako tako brane i rast vlastitih plata krijući se iza „loših pravnih procedura“, „nedostatka stručnih analiza“ i čega sve ne.
Obrazloženje se može očekivati od Sanje Vulić, šefice Zastupničkog klub SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH, koja je svoj uspon od zastupnice iz Doboja do šefice Kluba bez sumnje duguje neupitnoj lojalnosti i javnom izricanju komplimenata svom stranačkom šefu Miloradu Dodiku, za koga je svojevremeno izjavila da je on „za nju Bog“.
Tek treba podsjetiti da osim Dodika Vulić beskrajno voli i novac pa je, podsjećamo, pred kamerama svojevremeno izjavila „kako bi se bavila nečim drugim da je htjela da radi za malu platu“.
Adnan Huskić, politički analitičar, razloge nedostatka socijalne osjetljivosti prema građanima vladajućih političkih struktura vidi u „etabliranju prakse koja se u našem društvu smatra prihvatljivom“.
„Kako drugačije shvatiti da ljudi koji godinama, desetljećima sebi stvaraju okruženje ili proizvode privilegije na uštrb šireg građanstva da to nije dovoljan razlog da se mase obespravljenih, barem na izborima, okrenu nekoj alternativi. Ja mislim da su oni ispravno iščitali da se ovdje radi o prihvatljivoj praksi“, kaže Huskić u izjavi za InfoRadar.
Dodaje da se može govoriti o vjerodostojnosti izbornog procesa, o slobodnim izborima, ali da mu je u 21. vijeku teško prihvatiti činjenicu da građani ne znaju šta se dešava.
„Dakle, mi smo prihvatili, kao građani BiH, normalnost normi koje političari zadaju. Suludo bi bilo očekivati da ljudi koji su na vlasti desetljećima promijene način djelovanja i kažu: ‘sada ćemo mi biti ti koji ćemo promicati djelovanje na etičkim principima i djelovanju, da vratimo dignitet i javnim funkcijama i institucijama’. Jer njima je bio samo cilj zagospodariti javnim resursima, to je suština, i mi od njih nećemo dočekati da promijene obrazac ponašanja“, naglašava Huskić.
