POTVRĐENO PISANJE INFORADARA: Masovna zapošljavanja u institucijama RS

Već sada je jasno da se premijer Višković teško može oduprijeti i uticajima sa strane, koji su se mogli očekivati nakon što je i određeni broj stranaka nakon izbora promijenio mišljenje i odlučio da iz opozicije pređe u vlast

Nakon izbora pojačano je zapošljavanje u javnim institucijama Republike Srpske, čime je potvrđeno pisanje Inforadara od prije nekoliko mjeseci.

Agencija za državnu upravu Republike Srpske nakon izbora raspisala je deset javnih konkursa za upražnjena radna mjesta u vladi, republičkim upravama i agencijama, a novih radnika bilo je potrebno 87.

U devet od šesnaest ministarstava primani su novi izvršioci.

Najviše radnih mjesta bilo je slobodno u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Poreskoj upravi RS – po 25, što možda i nagovještava u kom pravcu će ići i vlada premijera Radovana Viškovića.

Većina ovih konkursa završena je u novembru i decembru, tako da su novi radnici već započeli s radom u državnoj upravi, ako su imali šta da rade u vrijeme praznovanja u RS.

ZAPOŠLJAVANJE “SA OPRAVDANJEM”

Ovih dana trebao bi da se završi i jedini javni konkurs koji je raspisan u januaru 2019. godine, za potrebe Ministarstva finansija (dva izvršioca), Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite (dva izvršioca ) i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (pet izvršioca).

Komentarišući nove trendove, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić rekao je da se radi o zapošljavanju “koje ima opravdanje”.

„U mom ministarstvu raspisan je konkurs za dva radna mjesta. Traže se ljudi koji će zamijeniti neke u ministarstvu, a konkretno jedno od upražnjenih je moje prethodno radno mjesto u Ministarstvu zdravlja. Ali, to neće uticati na ukupan broj zaposlenih“, kazao je Šeranić.

Međutim čak i ako se uzme u obzir da su zbog konstituisanja nove vlade neka radna mjesta upražnjena, da je određeni broj radnika otišao u penziju, ostaje pitanje da li je ovo u skladu s mjerama koje je premijer RS Radovan Višković najavio kao prioritetne u Programu Vlade RS za period 2018-2022. godina.

Foto: Koliko je premijer Višković samostalan u svom radu

Višković je obećao da će posebnu pažnju Vlada posvetiti efikasnosti ukupnog javnog sektora, što bi se trebalo obezbijediti kroz šest mjera. Prva mjera koja je trebala iti realizovana je smanjenje učešća potrošnje na plate, a premijer Višković je čak najavio i da će definisati program prelaska radnika iz javnog u privatni sektor, u cilju smanjenja broja radnika.

Međutim, već sada je jasno da se Višković teško može oduprijeti i nekim uticajima sa strane, koji su se mogli očekivati nakon što je i određeni broj stranaka nakon izbora promijenio mišljenje i odlučio da iz opozicije pređe u vlast. S druge strane, i sve stranke koje su činile vlast prije izbora – sada očekuju uhljebljenje “zaslužnih za izvanredne izborne rezultate”. Apetita puno, a novih radnih mjesta malo.

I ono malo opozicije koje je ostalo u RS ne vjeruje da Višković može nešto promijeniti.

Foto: Jelena Trivić ne vjeruje da će se zapošljavanja zaustaviti

Poslanik Partije demokratskog progresa u Narodnoj skupštini RS Jelena Trivić kaže da ne vjeruje da će se zaustaviti zapošljavanje u javnom sektoru.

„Jednostavno, to nije matrica po kojoj može funkcionisati ova vlada kontinuiteta. Oni svoju politiku baziraju na tome i nisu spremni za ozbiljne rezove ili reforme, niti su spremni da se odreknu svoje glasačke mašinerije.  To se u ovih više od dvanaest godina njihove vladavine toliko iskristalisalo da ne vjerujem da gospodin Višković tu može nešto napraviti“, kaže Trivić.

VLADE U BiH IZIGRALE MMF

Ekonomista Zoran Pavlović ističe da nova zapošljavanja neće pomoći privredi i povećanju proizvodnje, jer je očigledno da su sve vlade u BiH odustale od onoga što su obećali MMF-u u Pismu namjere 2016., a to je stvaranje fiskalnog prostora za povećanje javnih investicija, olakšanje rada privredi i nova zapošljavanja u proizvodnji.

„Očigledno je da se odustalo od reforme javne uprave, odnosno smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru i novih zapošljavanja. Jasno je da od svega toga nema ništa i da se praktično samo nastavljaju zapošljavanja i sa novim vlastima koje su izabrane nakon opštih izbora prošle godine. Taj trend zapošljavanja u javnom sektoru se toliko favorizuje da je obezvrijedio rad u realnom sektoru što za rezultat ima sve veći odlazak ljudi iz BiH“, smatra Pavlović.

Foto: Zoran Pavlović smatra da su vlade u BiH odustale od reforme javne uprave

Podsjećamo, Vijeće ministara BiH i vlade Federacije BiH i Republike Srpske u Pismu namjere MMF-u obećali su povećanje efikasnosti i racionalizaciju rashoda kroz smanjenje veličine vlada. Najavljeno je i da će se uz pomoć Svjetske banke provesti reforma javnog sektora.

“Te reforme će nam omogućiti da uvedemo veću fleksibilnost u Radno-pravne odnose i pomoći da smanjimo broj uposlenih u javnom sektoru uz istovremeno povećanje efikasnosti. Vijeće ministara i entitetske vlade su usvojili strateške planove za obuzdavanje plaća (putem uzdržavanja od povećanja osnovice za plaće, koeficijenata i naknada) i smanjenja ukupne zaposlenosti u javnom sektoru za vrijeme programa, s početkom u 2017. godini (prethodna mjera). Entitetske vlade i Vijeće ministara BiH će, uz pomoć Svjetske banke, uspostaviti registre zaposlenih u javnom sektoru, koji će uključivati zaposlene u kantonima, općinama, zdravstvenim ustanovama i vanbudžetskim fondovima. Ovaj registar i projektni zadatak koji je pripremila Svjetska banka će biti osnova za operacionalizaciju strateških planova za smanjenje zaposlenosti u javnom sektoru. Vijeće ministara i entitetske vlade će do kraja juna/lipnja 2017. usvojiti operativne planove za smanjenje ukupne zaposlenosti u javnom sektoru na osnovu registara koji su uspostavljeni uz pomoć Svjetske banke (strukturalne odrednice). U međuvremenu, pridržavanje moratorija na povećanje plaća, uključujući uzdržavanje od povećanja osnovice za plaću, koeficijenata i naknada, bit će kontinuirana strukturalna odrednica“, stoji u Pismu namjere.

Od svih ovih mjera pred izbore prošle godine se odustalo. Plate u RS su povećane, kao i neke naknade u FBiH, odustalo se od moratorija na zapošljavanje, ako ga je ikada i bilo, a o smanjenju u javnom sektoru teško je govoriti jer nikada nisu ni završeni registri u ovoj oblasti. O broju zaposlenih u ministarstvima ili javnoj upravi javnost jedino može da sazna iz revizorskih izvještaja.

Zbog toga i ne čudi što je MMF zaustavio sredstva predviđena ovim stand by aranžmanom.

Ovo samo potvrđuje da su bh. političari, kada traže pare od međunarodnih finansijskih institucija, spremni sve da obećaju, ali malo toga i da urade jer su im jedino važni njihovi birači, a ne interes društva.

Erduan KATANA
Erduan KATANA
Bosanskohercegovački novinar, nekadašnji dopisnik Radija "Slobodna Evropa".

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI