Piše: Danijal HADŽOVIĆ
Na nedavno održanim izborima u BiH sa plakata i bilborda su nam se smiješili i pjevači, glumci, novinari, TV voditelji, rijaliti zvijezde, pisci, sportisti… Računica koju su političke stranke imale s njihovim kandidiranjem je jasna – iskoristiti njihovu popularnost za povećanje broja glasova.
I računica ovih javnih ličnosti je bila jasna – osim vjerovatno želje da kroz politički angažman poboljšaju stanje u društvu, drugi njihov argument je nastojanje da osim postojećih, uglavnom i ne baš unosnih poslova, obezbijede dodatni izvor prihoda te preko pozicije moći „poguraju“ vlastite poslove i branšu.
No, ključno pitanje koja se pritom nameće jeste koliko su uopšte takve osobe kredibilne da se bave i odlučuju o ozbiljnim državnim, ekonomskim i društvenim pitanjima, što posao političara zahtijeva, odnosno, koliko to u konačnici samoj partiji mogu donijeti koristi na izborima.
MEMU VIŠE VOLE U FARMI
Kao i obično, po broju estradnih i javnih ličnosti prednjačio je Radončićev SBB, toliko da mu se od izbornih listi komotno mogao napraviti svojevrsni reality show. Tako nas je SBB doslovno i počastio kao kandidatom višestrukim učesnikom ovakvih emisija, celebrityjem Sulejmanom Haljevcem Memom, za kojeg pojedinci tvrde i da je slikar, a na listama ove stranke također su bili i glumci Mirvad Kurić, Izudin Bajrović, Zana Marjanović i Jasna Ornela Bery, potom K1 borac Dževad Poturak te novinari Zvonko Marić i Sanela Prašović-Gadžo.
No, ova taktika SBB-u u konačnici se očigledno i nije isplatila. SBB je vjerovatno najveći gubitnik ovih izbora, te je sa osvojenih 65.000 glasova u odnosu na izbore 2014. svoj rezultat pogoršao za blizu 80.000 glasova.
Foto: Sulejman Memo Haljevac
Uspjeh njihovih estradnih kandidata bio je polovičan. Nosilac liste za Skupšinu RS Mirvad Kurić bio je najuspješniji, osvojivši 5.775 glasova ili 28,93% podrške ukupnog broja glasova SBB-a. Više nego duplo manje imao je Zvonko Marić sa 2.795 glasova, Dževad Poturak osvojio je 2.608, a Jasna Ornela Bery imala 1.137 glasova. Za Memu Haljevca je publika očigledno mnogo sklonija glasati u riality emisijama nego na izborima, pa je tako osvojio 1.866 glasova.
Kada je riječ o Parlamentu FBiH, Sanela Prašović Gadžo je ostvarila drugi najbolji rezultat u svojoj izbornoj jedinici u ovoj stranci, osvojivši 2.900 glasova. Izudin Bajrović je imao 1.951 glas, dok je Zana Marjanović osvojila 2.103 glasa. Od osam mandata, koliko je SBB ukupno dobio u Federalnom parlamentu, poznatim ličnostima je pripao tek jedan – i to onaj Sanele Prašović Gadžo.
Kad se na kraju svedu računi i pogleda rezultat, pravljenje estrade od politike Radončiću očigledno nije bilo isplativo, ni po ukupnom rezultatu, ni po pojedinačnim ostvarenjima estradnih kandidata, kao očigledno ni angažiranje Adisa Arapovića za šefa svog izbornog štaba.
Ni kultni bh. pjesnik i scenarist Abdulah Sidran Građanskom savezu u konačnici nije pretjerano pomogao da ostvari zapažen izborni rezultat. GS nije uspio preći cenzus u Kantonu Sarajevu. Sidran je na kraju osvojio 415 glasova, što je daleko ispod broja pjesama koje je tokom života napisao.
Bolje sreće nije bila ni proslavljena bh. košarkašica Razija Mujanović. U izbornoj jedinici 7 za Federalni parlament (općine Novi Grad Sarajevo, Ilidža, Hadžići, Trnovo, Pale, Foča i Goržde) njen Nezavisni blok nije uspio preći cenzus, a Mujanović je osvojila 728 glasova.
MUSLIMOVIĆU 172 GLASA
Nešto uspješniji bili su poznati na izbornoj listi SDP-a. Konceptualni umjetnik, ili nešto slično tome – Damir Nikšić, najčuveniji po snimanju YouTube klipova, u utrci za Skupštinu KS sa osvojenih 4.449 glasova završio je kao drugi na SDP-ovoj listi, iza bivše TV voditeljice koja se odavno prebacila u politiku, Segmedine Srne Bajramović, koja je osvojila 6.036 glasova.
Foto: Damir Nikšić
Na listi SDP-a našao se i jedan sportista, bivši golman rukometne reprezentacije BiH Enid Tahirović, koji će sa 1673. glasa ostati bez skupštinskog mandata. Novinar Vlastimir Mijović u izbornoj jedinici 7 sa osvojenih 2.443 glasova završio je iza Irfana Čengića, no to mu nije bilo dovoljno za ulazak u Federalni parlament.
Uspješan je bio i bivši kapiten fudbalske reprezentacije BiH Vlatko Glavaš, koji će ispred Demokratske fronte obnašati funkciju zastupnika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
SDA na ove izbore tradicionalno nije kandidirala pretjeran broj javnih ličnosti. Jedan od rijetkih među njima bio je njihov dugogodišnji član i proslavljeni glumac Emir Hadžihafizbegović, koji je u utrci za državni parlament u sarajevskoj izbornoj jednici osvojio 13.275 glasova. To je bilo za oko 24.000 glasova manje od prvoplasiranog Denisa Zvizdića u ovoj izbornoj jedinici, koji je osvojio 37.555 glasova, te je Hadžihafizbegović u konačnici ostao bez mandata državnog zastupnika, uprkos njegovom predizbornom dodvoravanju lideru Bakiru Izetbegoviću, što očito nije masovnije opredijelilo birače SDA da glasaju za njega.
Foto: Emir Hadžihafizbegović
Kandidat na ovogodišnjim izborima bio je i nekoć veoma popularni pjevač narodne muzike Halid Muslimović, koji je ispred Pokreta demokratske akcije (PDA) vodio utrku za poslanika Narodne skupštine Republike Srpske. Na kraju je osvojio 172 glasa, što mu svakako nije bilo dovoljno za skupštinsku klupu.
Kada se podvuče crta, može se zaključiti da kandidiranje poznatih ličnosti na izborima političkim strankama u BiH nije donijelo naročitu korist. Većina njih na kraju nije osvojila dovoljan broj glasova za skupštinske klupe, a među onima koji su uspjeli dobiti mandat uglavnom su osobe što su se na političkom planu već uspjele etablirati i dokazati angažmanom i radom.
Zaključak koji se nameće jeste da su glasači i na ovim izborima potvrdili da mnogo više vjeruju političarima koji ih godinama lažu, što je jedna vrsta stokholmskog sindroma. Naime, višedecenijsko glasanje za iste političke opcije koje, ruku na srce, nisu donijele ništa dobroga ni državi, ni društvu, ni narodima koje predstavljaju, je ništa drugo do ukotvljavanje emocionalne veze između “žrtve” (birača) i “otmičara” – kao jednih te istih politika.
