NESUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU: Kako su ratni zločinci postali aktivni sudionici javnog života

Ma koliko se trudili zaboraviti, ignorisati ili prepustiti vremenu ratne zločince, njihov značaj za političke partije i one koji ne žele istinu je ogroman. Njihova prisutnost u našim životima je sramna. U brojnim analizama postkonfliktnog društva analitičari ukazuju na probleme u procesu suočavanja s prošlošću jer su na političkoj sceni ljudi i stranke koji glorificiraju ratne zločince

Nedavna odluka Skupštine Streljačkog saveza Republike Srpske da za predsjednika Saveza imenuje haškog osuđenika Ljubomira Borovčanina izazvala je buru reakcija na društvenim mrežama.

Haški tribunal je 10. juna 2010. godine Borovčanina, koji je bio zamjenik komandanta Specijalne brigade policije MUP-a RS, proglasio krivim za pomaganje i podržavanje ubistava, istrebljenje i progon srebreničkih Bošnjaka u julu 1995. godine, te je osuđen na 17 godina zatvora. Kaznu je služio u danskom zatvoru, a 2016. godine je pušten na slobodu.

Skupštinski delegati Streljačkog saveza RS prepoznali su “ekspertizu“ Borovčanina i glasali su za njegovo imenovanje.

Borovčanin svakako nije jedini „ugledni građanin“ sa zločinačkom prošlošću. Njegove „kolege“ direktno ili indirektno su zadnjih godina intenzivno prisutni na javnoj sceni u BiH i regiji, i nakon više od 20 godina poslije rata. Sve nacionalističke stranke i iz svih naroda nikad se nisu odrekle osuđenih za ratne zločine i koriste ih u svom manipulativnom narativu.

Vijest o Borovčaninu stigla je u momentu dok se priča o jednom drugom ratnom zločincu još nije u potpunosti stišala.

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara (HDZ BiH) nedavno je u programu N1 ponovila stav kako se ne odriče svojih prijatelja, pa tako ni ratnog zločinca Darija Kordića. Uslijedile su reakcije i osude, među kojima i ona visokog predstavniku u BiH Christiana Schmidta.

Dario Kordic (Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL)

Uvod u svijet ratnih zločinaca 2023. godine otvorio je Fikret Abdić koji je u Hrvatskoj osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina u zapadnoj Bosni i Bosanskoj Krajini. Abdić je kao načelnik općine umiješan u višegodišnje afere u općini Velika Kladuša, a prošli mjesec u ovu općinu je upala i policija kako bi izvršila pretres.

Foto: Fikret Abdić

U januaru ove godine mediji su prenijeli i vijest o optuženom za ratne zločine u Vlasenici ujedno i načelniku ove općine, Miroslavu Kraljeviću, koji planira da napravi pogon u krugu bivše drvne industrije u Vlasenici. Kraljević je poduzetnik koji se suočava sa optužbama za brutalna ubistva u Vlasenici i okolini.

Dragan Vasiljković, poznatiji kao Kapetan Dragan, jedan od osuđenika za ratni zločin počinjen na području hrvatskih gradova Knina i Gline, posjetio je Banju Luku prije dvije godine.

Vasiljković je došao kako bi otvorio kancelariju Fondacije Kapetan Dragan, koja služi za „pružanje pomoći nepravedno osuđenim Srba“.

Foto: Dragan Vasiljković (Kapetan Dragan)

Ratnog zločinca je u Banjoj Luci dočekao Siniša Vidović, potpredsjednik Ujedinjene Srpske, stranke koja se nalazi u koaliciji sa vladajućim SNSD-om.

Predavanje o vjeri koje je u Studentskom domu Stjepan Radić 2019. održao osuđeni ratni zločinac Dario Kordić organizirao je Studentski pastoral i Zavičajni klub hercegovačkih studenata. Tijekom samoga predavanja, u dvoranu kina Forum upali su aktivisti s transparentom Dario Kordić – ratni zločinac.

Momčilo Krajišnik, nekoć predsjednik Skupštine Republike Srpske, osnivač  „Asocijacije stvaralaca Republike Srpske,“, umro je 2021. nakon kratkog ali intenzivnog javnog života.

Foto: Momčilo Krajišnik

Krajišnik je prije svoje smrti tri godine gostovao na javnim tribinama, davao intervjue i promoviraosvoju knjigu Kako se rađala Republika Srpska.

Vinko Pandurević, ratni zapovjednik Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske, objavio je dosad više knjiga i veoma je aktivan u medijskim istupima. Pandurević, umirovljeni general Vojske Srbije i doktor sociologije, u Haagu je osuđen na 13 godina zatvora zbog ratnih zločina nad srebreničkim Bošnjacima u srpnju 1995., a izišao je na slobodu nakon deset zatvorskih godina. Često nastupa na tribinama na temu ‘srpske istine o Srebrenici’, daje intervjue, promovira svoju knjigu širom Srbije i u Podrinju.

Foto: Vinko Pandurević tokom proslave neustavnog 9. januara

Jedna priča o ratnim zločincima došla je 2021. godine i u svjetske medije objavom u Rolling Stone.

Priča je o pripadniku ozloglašenih Arkanovih Tigrova koji su sijali smrt u Bijeljini, a koji je postaoDJ-a što godinama nastupa po klubovima i festivalima.

Srđan Golubović, ili Dj Max, je bio suvlasnik diskografske kuće Ultra Groove Records. Nastupao je u klubovima u Beogradu i na mjestima diljem Srbije, uključujući i na EXIT festivalu.

Ma koliko se trudili zaboraviti, ignorisati ili prepustiti vremenu ratne zločince, njihov značaj za političke partije i one koji ne žele istinu je ogroman. Njihova prisutnost u našim životima je sramna. U brojnim analizama postkonfliktnog društva analitičari ukazuju na probleme u procesu suočavanja s prošlošću jer su na političkoj sceni ljudi i stranke koji glorificiraju ratne zločince i ne rade istinski na pomirenju i suočavanju sa prošlošću.

Pored svih napora časnih pojedinaca i civilnog društva u BiH i regiji da se otvori dijalog i zaliječe rane, političari su ti koji koče taj proces i stvaraju narativ koji nikom ne može donijeti dobro.

Adis ŠUŠNJAR
Adis ŠUŠNJAR
Bosanskohercegovački novinar. Magistar novinarstva. Urednik portala Inforadar.ba.

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI