Foto: Fuad FOČO
Dok poslodavci u 2021. godinu ulaze sa strahom da će ih tek u njoj sustići pravi efekti ekonomske krize nagomilani u ovoj godini, dok je sve više radnji na kojima stoji natpis zatvoreni zbog korone, a hiljade radnika strepe za radna mjesta, čini se kako je Vlada Federacije BiH krizu već prebrodila i kako se svijet u kojem žive Fadil Novalić i njegovi ministri već vratio u normalu.
S tim u vezi su u Parlament Federacije uputili Prijedlog budžeta za 2021. godinu u visini od skoro 5,5 milijardi KM, preciznije 5.436.251 KM, koji je tek za 72 miliona KM, ili 1,3% manji od planiranog budžeta za pandemijsku 2020., odnosno za oko 300 miliona veći od budžeta za 2019. godinu.
NEMA KRIZE ZA NOVALIĆA I VLADU
Međutim, uprkos neznatnom smanjenju budžeta, svoje su plate i naknade u 2021. godini povećali za čak 10,1 miliona KM, ali i naknade troškova za 2,8 miliona KM!
Prijedlog budžeta naći će se pred zastupnicima federalnog parlamenta već sutra, i to u hitnoj proceduri, čime se oni – ukoliko bude dovoljno glasova za takvo postupanje – stavljaju pred svršen čin, zbog čega su već mnogi negodovali, upozoravajući pritom kako je riječ o nerealnom i preambicioznom dokumentu.
Foto: U godini najveće krize sebi povećavaju plate i naknade
Već samim površnim pregledom na ovaj Prijedloga budžeta i obrazloženja koje ga prate, očito je da su ocjene kako je on nerealan i preambiciozan jako blage i kako je priličnije reći da je totalno odlijepljen od realnosti i lišen svake odgovornosti prema javnosti i građanima.
Prema utvrđenom Prijedlogu budžeta za 2021. godinu, za plate i naknade se planira potrošiti više od 252 miliona KM, što je za oko 10,1 miliona više nego u 2020! O nekom ozbiljnijem smanjenju rashodovne strane federalnog budžeta smiješno je i govoriti, budući da je ona smanjena svega za 0,5 %, odnosno za 27 miliona u ukupno planiranih 5,5 milijardi KM.
Mogući argument za tako malo smanjenje jeste da je došlo do preraspodjele sredstava unutar planiranih rashoda, ali to je već stari trik sa kojim se može pokriti bilo šta. Za ozbiljniju analizu bi bilo potrebno analizirati stavku po stavku, a za to vremena nisu dobili ni zastupnici koji će sutra morati glasati o ovom prijedlogu, a kamoli mediji i organizacije civilnog društva.
Jedna od ilustrativnijih stavki svakako jesu putni troškovi, koji su u budžetu planirani u visini od skoro tri miliona KM, odnosno 2,880,323 KM. To je svega dvjestotinjak hiljada maraka manje nego u posljednjoj „normalnoj“ godini prije pandemije, jer je u 2019. za ovu namjenu izdvojeno 3,158,430 KM.
Budući da je pandemija ograničila putovanja i smanjila troškove za ovu namjenu, bit će zanimljivo pratiti gdje će se preusmjeriti ova sredstva, odnosno kako i na šta će ona biti potrošena.
Foto: Pregled planiranih rashoda i izdataka u 2021. godini
Ono što će možda biti i najveći trn u oku svima koji se makar i površno upuste u analizu prijedloga budžeta većeg bh. entiteta za iduću godinu jeste pasus koji kaže: „U 2021. godini planirana su sredstva za ispunjenje zakonske obaveze isplate plaća i naknada dužnosnicima (zastupnici, ministri, savjetnici) šest mjeseci nakon prestanka njihovog mandata ukoliko nemaju zasnovan radni odnos.“ Dakle, dok ljudi ostaju bez posla a vlada predviđa oporavak ekonomije na neprimjenjivim međunarodnim projekcijama, popularni bijeli hljeb za političare i parlamentarce ostaje netaknut i njega ni pandemija ne može ugroziti.
Dok sredstava za vakcine može a i ne mora biti, za bijeli hljeb se ne moramo brinuti.
OD NEPOSTOJEĆIH INVESTICIJA PLANIRAJU OPORAVAK
Umjesto da se Novalić i njegova Vlada prilikom izrade budžeta osvrnuli oko sebe i pogledali kako stvari stvoje u njihovom dvorištu, oni su se pouzdali u podatke međunarodnih institucija koje „projiciraju opravak i svjetske i europske ekonomije temeljen na projekciji završetka pandemije uzrokovane virusom COVID-19.“
Foto: Novalić i Vlada žive u nekom svom nadrealnom svijetu
I dok međunarodne institucije možda i imaju razloga projicirati oporavak globalne ekonomije na temelju očekivanog završetka pandemije uzrokovane virusom COVID-19, Novalićevi eksperti olako prelaze preko činjenice da oni sa tim oporavkom imaju veze otprilike koliko i sa očekivanim završetkom pandemije usljed vakcinacije u situaciji u kojoj se širom svijeta već uveliko provodi vakcinacija, dok oni još uvijek nisu u stanju odgovoriti na pitanje kad će vakcine biti dostupne našim građanima.
Na osnovu ovih projekcija, u Obrazloženju Prijedloga Budžeta FBiH za 2021. godinu stoji sljedeće:
„Povećanje domaće proizvodnje uzrokovano bilo inostranom ili domaćom tražnjom će utjecati na poboljšanje standarda stanovništva putem novih zapošljavanja i povećanjem ličnih primanja. Oporavak ekonomije se temelji i na realizaciji definiranih sveobuhvatnih strukturnih reformi koje će omogućiti povećanje investicija kao drugog najvažnijeg unutarnjeg faktora ekonomskog rasta. U narednom periodu se očekuje pojačan angažman na uspješnoj realizaciji reformi, kako bi se postigao strateški cilj odnosno članstvo BiH u EU.“
Ukratko, mirno spavajte – krize neće biti. Biće neke bilo inostrane ili domaće tražnje koja će otvoriti nova radna mjesta, a plate će porasti.
U kojem svijetu žive Fadil Novalić, Jelka Miličević i ostatak ekipe, slikovito govori i rečenica iz citiranog pasusa koja kaže kako će se „oporavak ekonomije temeljiti i na stranim investicijama koje će privući njihove sveobuhvatne strukturne reforme“.
U onom stvarnom svijetu, Bosna i Hercegovina je u 2019. godini – dakle i bez pandemije – zabilježila pad direktnih stranih investicija od oko 250 miliona KM u odnosu na 2018. godinu. Ukupan iznos direktnih stranih investicija u zadnjoj godini prije pandemije bio je svega 699 miliona KM, od čega se 450 miliona odnosilo na naftni, bankarski i trgovački sektor, tako da nije jasno u kakve investicije se Vlada FBiH uzda u godini ili godinama pred nama.
Foto: Struktura budžetaFBiH za 2021.godinu
Ono u šta se, s druge strane, Novalićeva vlada tradicionalno uzda jesu krediti, pa tako federalni zastupnici u svojim javnim nastupima ističu kako su u budžet uplanirana i sredstva od MMF-a kojima se planira nadomjestiti pad poreznih prihoda.
Naravno, o budžetskim uštedama i korištenju situacije nastale pandemijom koronavirusa za radikalne zaokrete u pristupu potrošnji je iluzorno i govoriti.
