Konferencija o temi „Pravosuđe BiH 2025: Na pragu reforme VSTV-a i novi pravci u borbi protiv korupcije“, koju je organizirao Transparency International u BiH, okupila je predstavnike pravosudne zajednice, relevantnih institucija, civilnog društva, međunarodne organizacije i akademsku zajednicu.
Razgovarano je o izradi novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH.
Direktorica TIBiH Ivana Korajlić je na konferenciji za medije predstavila analizu o temi „Procesuiranje slučajeva korupcije i organizovanog kriminala tokom 2024. godine“.
Iako je u 2023. godini ostvaren određeni napredak, ona je kazala da je u 2024. godini primjetan pad broja prijava za slučajeve korupcije, pokrenutih istraga, podignutih optužnica i osuđujućih presuda.
Izuzetno je primjetan pad broja podignutih optužnica za slučajeve korupcije, ali i visoke korupcije, a doneseno je tek 12 pravosnažnih presuda.
– Danas govorimo i o izgradnji i jačanju zakonskog okvira koji reguliše rad pravosuđa, sa posebnim fokusom na zakon o VSTVBiH. Nacrt je već usvojen na Vijeću ministara BiH, ali nažalost još uvijek niko nije vidio u kojoj formi i šta on tačno predviđa – kazala je ona.
Bez obzira na krizu koja se dešava u BiH, dodala je, gdje se institucionalni sistem apsolutno pokušava uništiti i razgraditi, sada je važnije govoriti o jačanju institucija.
– Ako ne ojačamo njihovu nezavisnost, ponovo ćemo doći u situaciju da neko može političkom kontrolom, uticajima, neprimjerenim pritiscima, određivati na koji način će one funkcionisati i raditi, potencijalno na štetu države, a sve u zaštiti interesa pojedinaca koji obavljaju najvažnije funkcije u izvršnoj vlasti – kazala je Korajlić.
Na konferenciji je predstavljen i Indeks transparentnosti pravosuđa za 2024. godinu, izrađen u saradnji sa Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN).
Po riječima Denisa Džidića iz BIRN-a, zadatak je bio istražiti kako pravosudne institucije odgovaraju na medijske upite.
– I nažalost, iako ima poboljšanja u odnosu na period od prije dvije godine, i dalje je u velikoj mjeri ograničen pristup informacija sa ročišta, djelovanju sudova i tužilaštava prema javnosti, odnosu prema medijima. Poražavajuće je da skoro 40 posto sudova u BiH je ignorisalo medijske upite koje je Balkanska istraživačka mreža BiH slala. To govori da zaista imamo veliki broj sudova koji negdje ne radi ni po pravilima, ni po onome što VSTVBiH nalaže u smislu transparentnosti – naglasio je Džidić.
Kao primjer, naveo je audio-vizualne sadržaje.
– Imamo jedan užasavajući podatak da od 74 suda, 72 su apsolutno odbila bilo kakvo dostavljanje audio, video ili snimanja ročišta. Također imamo situaciju da nekih 25 posto sudova odbija da dostavlja presude, čak i konačne presude ili anonimizirane – rekao je on.
Zaključio je da postoje pravilnici o dostupnosti informacija od javnog interesa, ali se u praksi ne provode.
U kontekstu aktualnih dešavanja, Džidić smatra da će najveći izazov biti privođenje predsjednika RS Milorada Dodika, ali, kako je kazao „ostaje da se vidi da li ćemo u BiH imati dugoročne mehanizme osiguravanja da se zakoni, potjernice sprovode ili nećemo imati“
