Šumskoprivredno društvo „Srednjobosanske šume“/Šumskogospodarsko društvo „Šume Središnje Bosne“ d.o.o. Donji Vakuf je u svojim poslovnim knjigama evidentiralo šume kao biološku imovinu u vrijednosti od 424.822.867 KM, iako za to nije imalo zakonskog osnova. Ovo je samo jedna od nepravilnosti koje su federalni revizori uočili u ovom preduzeću tokom finansijske revizije.
Šume i šumsko zemljište koje se nalaze u državnom vlasništvu ne mogu biti iskazane kao imovina preduzeća, jer su samo date na upravljanje, a ne na raspolaganje ili korištenje u vlasničkom smislu.
“Članom 31. Zakona o šumama Srednjobosanskog kantona utvrđeno je da su Šume i šumsko zemljište u državnom vlasništvu, da njima upravlja Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i da se pravo vlasništva nad njima ne može steći njihovim korištenjem ili zauzimanjem, odnosno dosjelošću”, stoji u izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH koji je u posjedu Inforadara.
Revizori smatraju da je ovakvo knjiženje u suprotnosti sa Zaključkom Vlade Federacije BiH kojim se nalaže da vlade i skupštine kantona nalože organima upravljanja šumskoprivrednih društava čiji su oni vlasnici ili suvlasnici, da nakon izvršene revizije poslovanja za privredna društva u kojima je utvrđeno da se šuma i šumsko zemljište u državnom vlasništvu vode kao kapital, donesu odgovarajuće odluke kojima će se omogućiti isknjižavanje šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu kao osnovnog kapitala iz sudskog registra i poslovnih knjiga.
Zakonom o šumama SBK utvrđeno je da su poslovi čuvanja i zaštite šuma putem čuvarske službe u nadležnosti korisnika državnih šuma, odnosno Društva. Navedenim zakonom propisane su i nadležnosti čuvarske službe koje, između ostalog, obuhvataju čuvanje šume od šumskih požara, bespravnog zauzimanja šumskog zemljišta i evidentiranje bespravne sječe šume.
U ovom preduzeću, koje nije ostvarilo subvenciju od kantona za rad na čuvanju šume, je do kraja prošle godine bilo 76 čuvara šume raspoređenih po različitim šumarijama.
Revizori su otkrili da je radno vrijeme čuvara od 7:00 do 15:30 sati, što ukazuje na činjenicu da nije osiguran adekvatan nadzor nad šumom.
Sa mišljenjem revizora se nije složio direktor Šuma SBK, Vildan Hajić, koji smatra da je osiguran konstantan nadzor nad šumama. Uredu za reviziju FBiH su dostavili izvještaj Sektora za integralnu zaštitu šuma, u kojem se navodi da je radno vrijeme čuvara četrdesetosatno u toku jedne sedmice, a da oni prilagođavaju raspored u zavisnosti od situacije na terenu. Također je naveo da je nadzor osiguran i primjenom savremenih
tehnologija poput mobilnih kamera, dronova i sl., zbog čega nije potrebno njihovo stalno prisustvo na terenu.
“Međutim, uvidom u ugovore o radu zaključene sa licima zaposlenim na poslovima čuvara šuma konstatovano je da je njihovo radno vrijeme od 7:00 do 15:30 sati, te nisu dostavljeni dokazi kojima se potvrđuje da je njihov angažman vršen mimo navedene satnice u toku radne sedmice”, zaključuju revizori, koji preporučuju preduzeću da je potrebno osigurati neposrednu zaštitu i čuvanje šuma u skladu sa Zakonom o šumama Srednjobosanskog kantona u svrhu adekvatne zaštite državne imovine.
Revizori su imali zamjerke i u vezi sa neformiranjem odbora za reviziju i odjela interne revizije u Društvu, a kako je to određeno Statutom, Zakonom o javnim preduzećima u FBiH, te Zakonom o računovodstvu i reviziji u FBiH.
Naime, Uprava je donijela Odluku u junu ove godine kojom Nadzornom odboru predlaže raspisivanje javnog konkursa za odabir kandidata odbora za reviziju, odnosno da utvrde razloge zbog čega nikad nije izvršen izbor kandidata, te da Uprava smatra da je na ovaj način otklonjena konstatovana neusklađenost.
“Iako je Uprava poduzela aktivnosti i obavijestila Nadzorni odbor o potrebi formiranja odbora za reviziju, on nije bio formiran u revidiranoj godini. Iako je nadležnost u provođenju ovih aktivnosti na Nadzornom odboru, odgovornost za usklađenost poslovanja je na rukovodstvu i onima koji su zaduženi za upravljanje (Nadzornom odboru) te se i izvještaj o finansijskoj reviziji Društva odnosi na njegove organe upravljanja koji uključuju i Nadzorni odbor”, stav je federalnih revizora.
Protiv ovog preduzeća, navodi se u izvještaju, vode se sudski sporovi u ukupnoj vrijednosti od 527.514 KM, dok su obaveze za kratkoročna rezervisanja po sudskim sporovima iskazane u iznosu od 1.329.241 KM.
Naime, Društvo je još 2007. godine odlučilo da proda objekat odmarališta na Braču.
Od 20 ponuda, koliko ih je pristiglo, najpovoljnija je bila od ponuđača “Kvotar Grgić – Zagreb”, te je odlučeno da se objekat proda za 632.460 eura.
Društvo je garantovalo Kupcu da je predmetna nekretnina njegovo isključivo vlasništvo, te da nije opterećeno nikakvim uknjiženim ili neuknjiženim teretima koji bi na bilo koji način mogli ograničiti pravo vlasništva Kupca. Kupac je do dana sklapanja Ugovora uplatio dio cijene (442.722 eura/857.376 KM). Iako je Ugovor zaključen 18. februara 2008. godine u Donjem Vakufu, nikada nije okončana kupoprodaja građevinskog objekta jer se kupac nije mogao upisati u vlasništvo zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa.
S obzirom da predmetna imovina nije raspoloživa za trenutnu prodaju u postojećem stanju, Društvo je kao takvu ne bi trebalo ni kvalifikovati.
Zbog ovog slučaja preduzeće je angažovalo i Advokatski ured iz Zagreba u cilju rješavanja problema, koji je dostavio posljednji Izvještaj o predmetu 3. juna ove godine, a u kojem je navedeno da su sudovi u Republici Hrvatskoj prekinuli sve sudske procese zbog neriješenih sudskih procesa koji se odnose na dokazivanje vlasništva nad predmetnom imovinom.
“Prema zemljišnoknjižnom izvatku, vlasništvo nad nekretninom je upisano na pravno lice Šipad R.O. Janj, Donji Vakuf, čiji je Društvo pravni sljednik. Zbog navedenog još uvijek nije riješen status vlasništva prodate nekretnine, niti je završena kupoprodaja objekta”, konstatovali su revizori.
Preduzeće se, treba istaći, obraćalo Vladi Srednjobosanskog kantona, Ministarstvu privrede, Ministarstvu šumarstva poljoprivrede i vodoprivrede, Kantonalnoj agenciji za privatizaciju i Kantonalnom javnom pravobranilaštvu, ali nije dobilo određenu instrukciju o postupanju u vezi sa rješavanjem statusa vlasništva nad navedenom nekretninom.
Revozori su Šumama SBK zamjerili i to što nije formiran odbor za reviziju u skladu sa odredbama Statuta i Zakona o javnim preduzećima u FBiH. Pored toga, nije formiran ni odjel za internu reviziju u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH i Zakona o javnim preduzećima u FBiH.
