Photo:Stojan Lasic/VLM/PIXSELL

Kada u pretraživač ukucate “Obrtnička komora Hercegovačko-neretvanskog kantona”, osim njihove zvanične stranice i stranice na Facebooku, ne dobijete niti jednu jedinu vijest.

Kakve su aktivnosti ovog udruženja obrtnika teško se može saznati i sa FB stranice, koju prati manje od 200 ljudi, a na kojoj se, izuzevši nedavno učešće na Sajmu gospodarstva u Mostaru, pretežno nalaze čestitke upućene povodom raznih praznika.

UPITNO SAMO POSTOJANJE KOMORE

No odsustvo vijesti nije jedina zagonetka u vezi s postojanjem Obrtničke komore HNK. Mnogo veći problem ovog udruženja privrednika jeste činjenica da ono nije upisano u sudski registar Općinskog suda u Mostaru.

Da je i samo postojanje ove kantonalne obrtničke komore kao pravnog lica upitno, potvrđuju i registri poslovnih subjekata u BiH, na stranici pravosudje.ba. Kada se u njen pretraživač unese izraz „obrtnička komora“, na spisku registrovanih nema one iz Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Vjerovatno se za ovaj „raritet“ u djelovanju udruženja ne bi ni saznalo da Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH prošle godine nije zatražila ovu informaciju, a na žalbu Elvisa Redžića, osnivača Udruženja obrtnika Mostara. Povod za to bio je što je legitimnost i legalnost njegovog udruženja pokušala osporiti upravo po istim kriterijima upitna kantonalna komora.

„Osnovao sam Udruženje obrtnika Mostar i 2. juna 2020. dobio sam rješenje od Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNK. Sedam dana kasnije predsjednik Obrtničke komore HNK Aner Kruškonja tražio je od istog Ministarstva da mi poništi rješenje. Nije mi bilo jasno zašto hoće da me ugasi iz čista mira“, kaže Redžić i dodaje da je Ministarstvo odbilo zahtjev kantonalne komore.

Redžić se još prije dvije godine počeo raspitivati o kantonalnoj komori i njenom predsjedniku Anelu Kruškonji kako bi razumio njegov potez pokušaja gašenja Udruženja obrtnika Mostar. On sumnja da je Kruškonjin motiv lični interes „jer želi da sačuva monopol nad obrtnicima“, ali i sredstvima koje ova komora dobija od Vlade HNK, posebno Ministarstva privrede.

Redžić: Uloga Ministarstva i Komore nije transparentna

Nije poznato koliko novca iz budžeta kantona je Obrtnička komora HNK dobila, ali Elvis Redžić tvrdi da je ovo udruženje pod zaštitom resornog kantonalnog ministra Željka Laketića, koji je, kako kaže, zapravo i predsjednik komore iz sjene.

„Uloga Ministarstva privrede i kantonalne obrtničke komore nije transparentna. Saradnja se odvija samo sa podobnim udruženjima, što ima vrlo loše posljedice kako za obrtnike, tako i za budžet HNK“, kaže Redžić.

I sam ministar privrede nije bio dosljedan u tumačenjima djelovanja kantonalne komore. Laketić je u junu 2020. uputio Mišljenje Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNŽ-K u kojem, između ostalog, navodi da je Obrtnička komora HNŽ-K registrovana i da djeluje „sukladno trenutno važećem zakonu o obrtu“, kao i da posjeduje Statut na koji je kantonalna vlada dala saglasnost 2005. godine. Reklo bi se – sve uredno.

NEMA TRAGOVA FINANSIRANJA

Ali to nisu baš precizne informacije. Ministar Laketić izostavio je Ministarstvu pravosuđa pojasniti neke „detalje“ o kantonalnoj komori koje je dostavio na zahtjev Ombudsmana za ljudska prava BiH. U dopisu Ombudsmanu, upućenom samo osam mjeseci nakon „Mišljenja“ dostavljenog Ministarstvu pravosuđa, Laketić navodi i činjenicu da je kantonalna obrtnička komora 2018. tražila saglasnost od Vlade na novi Statut ali je Vlada nije dala, tražeći da se Statut uskladi sa odredbama Zakona o obrtu HNK.

Komora to nije učinila, te saglasnost Vlade nije ni dobila, čime postaje jasnije zašto nije upisana u sudski registar Općinskog suda u Mostaru.

Iz svega navedenog proizilazi nekoliko važnih pitanja o kantonalnoj obrtničkoj komori: na koji način komora zastupa obrtnike ako nije registrovana u nadležnom sudu? Potom, kako je komora dobijala budžetski novac ako se uzme u obzir da nema saglasnost kantonalne vlade na Statut, te samim tim ni sudsku registraciju?

Zbog sumnje u zakonitost rada kantonalne komore, njene upitne registracije i legalnosti u djelovanju, Elvis Redžić je u junu 2020. tužio komoru i njenog predsjednika Anera Kruškonju zbog zloupotrebe položaja i ovlaštenja.

„Po mojim saznanjima, Aner Kruškonja je dugo godina na birou i zapravo nema obrt koji je osnovni uslov da neko uopšte bude član komore“, kaže Redžić.

Tek nakon dvije urgencije Ombudsmana, u aprilu i maju prošle godine, Kantonalno tužilaštvo HNK potvrdilo je da je prijava uzeta u rad te da je od kantonalnog MUP-a zatraženo postupanje po prijavi i prikupljanje obavijesti. Redžić je kao svjedok dao izjavu Odjelu za gospodarski kriminal.

Prošla je cijela godina, a informacija iz kantonalnog tužilaštva i dalje nema. Obrtnička komoraHercegovačko-neretvanskog kantona učestvovala je, barem kako tvrde na svojoj Facebook stranici, na nedavno održanom Sajmu gospodarstva u Mostaru.

Da li su tamo zaista predstavljali privrednike – odgovor će dati kantonalno pravosuđe uvidom u legalnost registracije ovog udruženja.

Indikativno je i izbjegavanje odgovora, jer na pitanja Inforadara upućena ministru privrede HNK-Ž Željku Laketiću o registraciji komore, pitanja predsjedsniku komore Aneru Kruškonji, kantonalnom tužilaštvu i Vladi – nije odgovoreno.

Time je otvoren još veći prostor za sumnju u legalnost rada Obrtničke komore Hercegovačko-neretvanskog kantona.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime