Photo: Armin Durgut/PIXSELL

U Bosni i Hercegovini još uvijek nije došlo do suštinske promjene statusa i uticaja žene u političkom životu. Do najviših političkih pozicija žene u bosanskohercegovačkom društvu teško dolaze.

U poslijeratnom periodu BiH nije imala niti jednu ženu članicu Predsjedništva BiH koje ima funkciju kolektivnog šefa države. Od dvanaest predsjednika u Federaciji BiH, kojeg biraju Dom naroda i Zastupnički dom, žene su bile samo jednom na toj funkciji (Borjana Krišto, HDZ BiH 2007 – 2011).

FBIH NIKADA NIJE IMALA PREMIJERKU

Od jedanaest predsjednika u entitetu Republika Srpska, koji se biraju direktno na izborima, žene su bile dva puta (Biljana Plavšić, SDS/SNS, 1996-1998 i aktuelna predsjednica RS Željka Cvijanović, SNSD).

Slična situacija je i ako se pogleda izvršna i zakonodavna vlast u entitetima.

Nijedna vlada u Federaciji BiH od 1994. nije imala premijerku, a u svom početnom sazivu nije imala više od dvije ministrice. Vladu Federacije BiH čine predsjednik Vlade i šesnaest ministara.

Od šesnaest Vlada RS od 1992, u osam nije bilo nijedne žene, a u prvih deset samo su dva puta žene bile ministrice. Situacija u ovom bh. entitetu se mijenja od izbora 2010. kada je pet žena obavljalo ministarske funkcije od ukupno 16 ministarstava. Žene su dva puta bile predsjednice Vlade RS, i to oba puta Željka Cvijanović.

Mada postoje određene zakonske mjere koje bi trebale osigurati veće učešće žena u politici, one su i dalje na marginama političke moći.

Prema izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i njegovim usklađivanjem sa Zakonom o ravnopravnosti spolova 2013. godine, osigurana je kvota od 40 posto za manje zastupljeni spol na izbornim listama političkih partija. I pored toga, zastupljenost žena (u ovom slučaju manje zastupljenog spola) u politici je manja u zakonodavnoj vlasti. U mandatnom periodu od 2018. do 2022. godine, procenat žena u državnom i entitetskim Parlamentima/Skupštini je bio ispod 25%.

 

Izborni zakon BiH propisuje da „svaka kandidatska lista uključuje kandidate muškog i ženskog spola, koji su ravnopravno zastupljeni. Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen s najmanje 40 posto od ukupnog broja kandidata na listi.“

Iz analize lokalnih izbora u BiH održanih 2020. godine može se vidjeti da tek oko 20 posto žena bude izabrano na neke od funkcija. Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, svaka peta žena je izabrana u opštinska/gradska vijeća i skupštine opština/gradova u BiH. Isti omjer je bio i na prethodnim lokalnim izborima.

ŽENE OBRAZOVANIJE, ALI MANJE ODLUČUJU

Neki od najznačajnijih faktora od kojih zavisi želja i mogućnost žena da se aktivnije uključe u političke procese jeste obrazovanje, profesionalni i socijalni status, ali i razvijenost demokratskih institucija.

Prema zvaničnim statističkim podacima, u BiH je više visokoobrazovanih žena, ali ih je, u odnosu na muškarce, i dalje manje na rukovodećim mjestima i pozicijama odlučivanja, što pokazuje da njihov profesionalni i socijani status još nije na zadovoljavajućem nivou, kao i razvijenost demokratskih institucija.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, objavljenim u publikaciji Žene i muškarci u BiH, žene čine više od 50 posto stanovništva u BiH, 60 posto žena je 2020. godine završilo fakultete, 64 posto žena su magistri nauka i specijalisti, 41 posto žena su doktori nauka, dok se samo pet žena nalazi na načelničkim/ gradonačelničkim pozicijama (od ukupno 141 načelnika/gradonačelnika).

„Kad govorimo o zastupljenosti žena u javnom i političkom životu Bosne i Hercegovine, moramo imati na umu da se tu ne radi samo o broju žena u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, odnosno u vladama i parlamentima. Govoriti o prisutnosti žena u javnom životu znači govoriti i o njihovim pozicijama i ulogama i u reformskim i pregovaračkim procesima, i u javnim preduzećima, ali i u bezbjedonosnim službama/agencijama, itd. Brojne analize i dostupni podaci o njihovoj brojnosti, neosporno govore da su žene nedovoljno zastupljene u svim gore pomenutim sferama javnog života. Upravljačke strukture najvećih kompanija u BiH čini 83% muškaraca“, kaže za InfoRadar Dragana Dardić, predsjednica Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.

U državnim institucijama, na ukupnom nivou, zaposleno je nešto više žena u odnosu na muškarce (54%). Međutim, uočava se spolni disbalans kada se posmatra spolna struktura rukovodećih pozicija – zastupljenost muškaraca na rukovodećim pozicijama je znatno veća.

Kako bi se ovakva situacija popravila, barem kad je riječ o zakonodavnom nivou vlasti, odnosno parlamentima u BiH, u 2021. pokrenuta je inicijativa Podijelimo odgovornost ravnopravno koja želi da bude aktivan sudionik u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Dardić navodi da je Inicijativa pripremila svoje amandmane na Izborni zakon kojima se traži da svaka kandidatska lista ima jednak broj kandidata muškog i ženskog spola koji se na listi raspoređuju naizmjenično. Ukoliko ni ovo ne dovede do izbora 40 posto žena  u parlamentima, što je Zakonom o ravnopravnosti BiH propisana obaveza, Inicijativa svojim drugim amandmanom traži da se taj nedostajući broj žena (odnosno manje zastupljenog pola) popuni sa kompenzacijskih listi.

BEZ PROMJENA IZ U KORIST ŽENA

„Amandmani Inicijative su upućeni, između ostalog, i Interresoronoj radnoj grupi za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, ali do danas od ovog tijela nismo dobili nikakvu povratnu informaciju. Kompenzacijske liste formiraju lideri političkih stranaka i volja birača ne utiče na redoslijed na listi. Upravo to je prostor koji bi mogao omogućiti nedostajući broj izabranih osoba manje zastupljenog spola do 40% u zakonodavnim tijelima na svim nivoima u BIH“, smatra Dardić.

Zbog političkih nesuglasica, do reforme Izbornog zakona BiH nije došlo tako da se ni nakon Opštih izbora 2022, koji bi se trebali održati 2. oktobra ako se za njih  osiguraju i sredstva, ne može očekivativeće učešće žena u političkom životu.

Veliku prepreku ravnopravnoj zastupljenosti žena u političkom životu predstavlja i nedovoljna podrška političkih partija ženama-članicama u kreiranju političkih programa i političkoj afirmaciji. Na mjestima moći i odlučivanja žene se i dalje suočavaju sa fenomenom staklenog plafona, smatraju u Gender centru Federacije BiH.

„Stakleni plafon“ je politički termin kojim se opisuje nemogućnost žena da u hijerarhiji napreduju do najviših rukovodećih pozicija, bez obzira na njihove kvalifikacije i dostignuća.

Političke partije rijetko se odlučuju da žene stave kao kandidate za neke više funkcije. Prema do sada dostupnim podacima, jedino je sigurno da će Jelena Trivić, poslanica u Narodnoj skupštini RS, na Opštim izborima 2022. biti kandidatkinja PDP-a za predsjednicu Republike Srpske.

Jelena Trivić (Photo: Dejan Rakita/PIXSELL)

Rok za podnošenje prijava političkih stranaka i nezavisnih kandidata za učešće na Opštim izborima 2022. godine istekao je danas. Ipak, većina stranaka s kojima smo kontaktirali nije želila iznositi podatke o ženama na kandidatskim listama jer je o tome, kažu, još rano govoriti.

Nezvanično saznajemo da bi Željka Cvijanović iz SNSD-a i na ovim izborima mogla biti kandidat za neku od visokih funkcija. Da li ćemo imati žensku borbu za funkciju Predsjednika Republike Srpske, znat će se kada o tome odluči predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

U liderskim strankama, koje su pod kontrolom svojih vođa, a takva je većina vodećih partija u BiH, kandidati su obično sami lideri ili neko koga oni izaberu.

Kad je riječ o zastupljenosti žena u rukovodećim strukturama i internim dokumentima političkih partija, Helsinški parlament građana je 2021. objavio Rodni barometar koji, zapravo, predstavlja alat za mjerenje rodne senzitivnosti stranaka.

„Iako se kroz Rodni barometar nismo bavili ulogom koju žene imaju u političkim partijama, ranije istraživanja upućuju na to da žene nemaju jednak pristup stranačkim resursima, da su nedovoljno zastupljene u stranačkim predizbornim i medijskim kampanjama, te da partijske kulture nerijetko podržavaju rodno zasnovane stereotipe i dvostruke standarde. Pored toga, za žene su rezervisana uglavnom druga mjesta na listama, u odnosu na muškarce, nesrazmjerno je mali broj žena nositeljica stranačkih listi, a muškarci dominiraju na čelu kompenzacijskih listi. Rezultati našeg prvog Rodnog barometra pokazuju da je od pet vodećih političkih partija u BiH koje su nam, od ukupno 10 njih, dostavile odgovore, rodno najsenzitivnija Naša stranka. U Predsjedništvu ove partije je 46% žena, u Glavnom odboru 43%, a njihovi predstavnici su bili aktivni i po pitanju zalaganja za poboljšanje položaja žena kroz zakonodavne aktivnosti i po pitanju implementacije 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Pored toga, spremnost da se rodna komponenta implementira u Ustav BiH najviše je prisutna kod Naše stranke, a najmanje kod Srpske demokratske stranke, koja je sa 15 % žena u Predsjednišvu i 20% u Glavnom odboru, ujedno i najmanje senzitivna partija u BiH“, objašnjava Dragana Dardić.

MAJKA I DOMAĆICA MOŽE, POLITIČARKA – TEŠKO

Programska direktorica Fondacije Udružene žene Banjaluka Aleksandra Petrić kaže da se u BiH rodna ravnopravnost mora zakonski štititi, što govori činjenica da se Izbornim zakonom moralo definisati da postotak žena na kandidatskim listama mora iznositi 40 posto. Ovo je, smatra, u suprotnosti za Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH po kojem su osobe muškog i ženskog spola ravnopravne, a puna ravnopravnost spolova garantira se u svim oblastima društva.

„Sam po sebi ovaj član Izbornog zakona BiH je kontradiktoran jer ako se prvo kaže ravnopravna zastupljenost onda je to 50, a ne 40 posto. Ovo je stvorilo dodatne probleme i strankama kod pravljenja kandidatskih lista, a i Centralnoj izbornoj komisiji BiH u tumačenju ovog člana jer ova norma nije u potpunosti provediva“ objašnjava Petrić. Ističe i da je vidljiva dikriminacija prema ženama političarkama.

„Tamo gdje se donose ključne odluke, gdje su novac i moć, tu je jako malo žena. Problem je što i političarke nemaju slobodu da rade mimo partijskih politika, jer su  na neki način uslovljene predrasudama prema ženama. Čak i kada dođu ne neku funkciju, kao što su poslanica u parlamentu ili ministrica, one se moraju prije svega povinovati politikama partija odnosno njihovih lidera”, kaže za InfoRadar Petrić.

Osim neopohodnih promjena Izbornog zakona, u nevladinom sektoru u BiH smatraju da je potrebna i veća podrška građana ženama političarkama na izborima. Prema mišljenju naših sagovornica, BiH je još uvijek jako patrijahalno društvo u kojem se žena doživljava prije svega kao „majka i domaćica“.

Istraživanje koje je provela Agencija za ravnopravnost polova BiH potvrđuje da je velika većina kućanskih poslova i dalje „ženski posao“.

„Kada su u pitanju obaveze čuvanja djece, isto istraživanje je pokazalo da su žene angažovanije od muškaraca, a 73 posto njih uzima bolovanje, slobodne dane ili godišnji odmor kada je dijete bolesno. Svaka druga žena (52,8%) morala je barem jednom u životu značajno smanjiti vrijeme spavanja na duže vrijeme zbog kućanskih poslova i drugih porodičnih obaveza. Sve ovo itekako utiče i na odluku žene da se aktivira u političkom životu i da u njemu aktivno participira“, zaključuje je Dragana Dardić.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime