Photo: Dejan Rakita/Pixsell

Ko podržava Milorada Dodika, lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH u njegovim opasnim političkim potezima, jedno je od pitanja koje se postavlja od kako je počeo sa najnovijom ofanzivom urušavanja Bosne i Hercegovine i prijetnjama o vraćanju svih nadležnosti koje su prenesene na državni nivo od potpisivanja Okvirnog sporazuma za mir u Daytonu 1995. godine.

Svima je sasvim jasno da Dodik ne bi mogao da igra ovu igru da nema nečiju podršku.

RUSKA PODRŠKA PODJELAMA I ETNIČKIM TENZIJAMA

Diplomata međunarodne zajednice u BiH, koji je insistirao na anonimnosti, za Inforadar je potvrdio da podrška Ruske Federacije Dodiku u ovom trenutku nije upitna. Istakao je da oni to stalno demonstriraju i u Vijeću za provođenje mira u BiH (PIK) i u Ujedinjenim nacijama (UN).

Međutim, naš izvor smatra da ta podrška nije materijalizovana kroz neku veliku finansijsku pomoć i da je Rusiji jedini interes da odugovlači ili spriječi ulazak BiH u NATO. Podsjetio je i na nediplomatsku izjavu ambasadora Ruske Federacije u Sarajevu o tome „da će Rusija u slučaju praktičnog približavanja BiH NATO-u biti prisiljena reagirati na taj neprijateljski korak“.

Ovo se poklapa i sa stavom koji je nedavno pred Odborom za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa iznio specijalni izaslanik predsjednika SAD-a za zapadni Balkan Gabriel Escobar, govoreći o prijetnjama Rusije u BiH.

Foto: Predstavnički dom Kongresa SAD-a

„Oni ne obezbjeđuju investicije i razvoj, jedino što mogu ponuditi su podjele i etničke tenzije i u tome su izuzetno posvećeni kako bi potkopali multietničnosti i demokratiju u ovim zemljama“, rekao je Escobar.

Izvor Inforadara, međutim, smatra da Dodik ima podršku i u nekim zemljama gdje  mnogi ne misle da je ima.

„Dodik ne bi radio sve što trenutno radi da nema podršku“, smatra i Draško Aćimović, bivši ambasador BiH u Briselu.

„Mislim da ima podršku u radikalnim krugovima koji stvaraju sada jednu grupaciju unutar Evropske unije, a tu su jedna italijanska struja, Poljska, Mađarska i Slovenija. Naravno, Rusija i Kina su podržali njegove zahtjeve“, kaže Aćimović.

Na sastanku koji je Dodik održao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Restoranu “Kej” kod Laktaša, a koji je osiguravala antiteteroristička jedinica MUP-a RS, novinarima bio zabranjen pristup (Photo: Dejan Rakita/Pixsell)

Možda bi Dodik imao podršku i u Austrije da 9. oktobra ostavku na mjestu šefa austrijske vlade nije podnio kancelar Sebastian Kurz, s kojim je Dodik (kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić) gradio prijateljske odnose, a sve nakon što je jedan od osumnjičenih u korupcijskom skandalu.

Nakon Brexita (izlaska Velike Britanije iz EU) okolnosti u ovoj najvećoj zajednici evropskih država su se drastično promijenile. Euforija ulaska novih članica je nestala, a EU za zapadni Balkan nema već godinama nikakvu strategiju, tako da se i na trenutnu situaciju u BiH ne gleda previše. Danas EU sve više podsjeća na Predsjedništvo SFRJ pred njen raspad i uglavnom sve se svodi na apele bh. političarima da se okrenu ekonomskom razvoju.

„Političari u BiH se moraju posvetiti pitanjima reformi, a priče o bilo kakvom povlačenju nadležnosti, kojima se svjedoči prethodnih dana i koje potencira član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ne dolaze u obzir“, jedna je od brojnih sličnih izjava šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera, koji za konkretnu krizu ne nudi bilo kakvo rješenje.

BIH I ZAPADNI BALKAN PONOVO U AMERIČKOM FOKUSU

Upravo je ovakav odnos EU, ali i sve veći interes Rusije i Kine za zapadni Balkan, primorao Sjedinjene Američke Države (SAD) da ga vrate u svoj fokus.

Zbog toga posjetu zamjenika pomoćnika državnog sekretara sekretara SAD-a Gabriela Escobara Sarajevu, koja je počela 7. novembra i tokom koje je, uz ostale, razgovarao i sa sva tri člana Predsjedništva BiH u odvojenim susretima, mnogi smatraju iznimno značajnom.

Na sastanku koji je Dodik održao s Escobarom u svom kabinetu u Predsjedništvu BiH, u prvom planu državna zastava (Foto: Armin Durgut/PIXSELL)

“Svi smo saglasni da rata neće biti, to možete čuti u svim zemljama regiona. Sastanak s Dodikom bio je produktivan. Otvorena je mogućnost da se povuku odluke koje je donio a koje se tiču prenosa nadležnosti, da bi mogli nastaviti razgovore o ekonomskom razvoju. Politička kriza povećava nepovjerenje investitora“, rekao je Escobar.

O  mogućim sankcijama koje je Eskobar ranije najavio, rekavši da one spremne, u Sarajevu nije bilo riječi.

Međutim, samo nekoliko sati nakon sastanka sa Eskobarom Dodik je, nakon sastanka vladajuće koalicije u ovom bh. entitetu, rekao je da su dogovorili da se 9. novembra uputi zajednički prijedlog različitih tekstova zakona i informacija za održavanje posebne sjednice Narodne skupštine RS o prenosu nadležnosti. Sve ovo upućuje na to, kao što se i iz same izjave Eskobara može naslutiti, da bi Republika Srpska mogla doći pod ekonomske sankcije, ali i sam Dodik i njegova porodica, budući da nastavlja svoje igre.

Podsjećamo da su SAD izdvojile više od 2,4 milijarde dolara pomoći regionu u protekloj deceniji, a samo u fiskalnoj 2021. godini izdvojeno je više od 145 miliona dolara za pomoć zapadnom Balkanu na njegovom evropskom putu.

Dodik je već pod sankcijama SAD od januara 2017. (na američkoj „crnoj listi“) kao osoba za koju je utvrđeno da aktivno opstruira ili predstavlja značajnu opasnost u vezi sa aktivnom opstrukcijom provedbe Daytonskog sporazuma. Postojeće sankcije podrazumijevaju zabranu putovanja u SAD, zamrzavanje imovine u SAD-u, ali i zamrzavanje imovine u svim zemljama koje se pridruže sankcijama, dok bi nove, prema izvorima iz međunarodne zajednice, bile mnogo rigoroznije i ticale bi se, uz ostalo, zamrzavanja svih računa Dodiku i porodici, kao i sve imovine, ali isto tako i njegovih nabližih saradnika

Samo uvođenje sankcija katastrofalno bi se odrazilo i na Republiku Srpsku koja živi od zaduživanja na domaćem i međunarodnom tržištu kapitala, emisijom obveznica te kredita koji se uzimaju od međunarodne zajednice. Ono što je još opasnije jeste da bi kolateralna šteta bili i sami građani. Hoće li to biti dovoljan razlog za socijalni bunt ili promjenu vlasti na narednim izborima – teško je predvidjeti.

OPOZICIJA DODIKU OKRENULA LEĐA

U najnovijem pohodu na urušavanje države Dodik i SNSD nemaju podršku ni opozicije, koja je, po svemu sudeći, konačno shvatila da od svih zaštita „srpskih nacionalnih interesa“ na kraju najviše profitiraju Dodik i njegova stranka.

Lider PDP-a Branislav Borenović ocijenio je da Dodikove namjere nisu iskrene jer je, kako kaže, „već izigrao jedinstvo i zaključke Narodne skupštine sa posljednjim dogovorom o blokadi državnih institucija“ tako što je 4. novembra održana sjednica Vijeća ministara BiH na čijem je čelu SNSD-ov kadar Zoran Tegeltija.

Dodik bez podrške opozicije u RS; na slici Branislav Borenovic, lider PDP-a (Photo: Dejan Rakita/PIXSELL)

„Osim toga, imamo ponovo najavu posebne sjednice Vlade RS na kojoj će se ona zadužiti da će sve ovo što Dodik želi uradi za šest mjeseci. Pa će onda ti zakoni, ako budu usvojeni u Narodnoj skupštini, stupiti na snagu za šest mjeseci. Uvjeren sam da on sve ovo radi u dogovoru sa nekim stranim centrima moći. Priča im; pusti me da ja prizivam ratove i sukobe sa svojim bratom Bakirom Izetbegovićem, a ja od toga ništa neću uraditi kada prođu izbori i dobijem vlast“, kaže Borenović.

Podsjećamo da su predstavnici političkih stranaka iz RS 26. jula u Banjaluci, na Dodikovu inicijativu, donijeli odluku da neće sudjelovati u radu i odlučivanju državnih institucija, odnosno u Parlamentu BiH, Vijeću ministara i Predsjedništvu.

Lideri parlamentarnih stranaka iz RS ovu odluku su donijeli nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko na kraju mandata nametnuo zakon kojima se kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Uslijedile su nove Dodikove prijetnje da će RS povući saglasnosti sa svih dokumenata koji nisu u skladu „sa izvornim Daytonskim sporazumom“.

On je 27. septembra u Banjaluci najavio da će biti povučena saglasnost RS data na sporazume o formiranju Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta i Uprave za indirektno oporezivanje BiH, iako je to nemoguće bez provedene procedure u Parlamentu BiH (jer je u suprotnom u pitanju državni udar).

Kad je u pitanju UIO BIH, Dodikova retorika je nešto drugačija jer, prema ustavu, monetarna politika te finansiranje institucija i međunarodnih obaveza BiH su u nadležnosti države. Drugi problem za Dodika je što je Centralna banka BiH, također po Ustavu, jedina ovlaštena institucija za štampanje novca i monetarnu politiku na cijelom području BiH.

Iako je po funkciji član kolektivnog šefa države, kao najvišeg državnog tijela, Dodik već godinama odlučuje o svemu šta će se raditi u RS pa tako smatra i da Narodna skupština RS treba da poništi sve odluke visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH koje nisu u skladu sa Daytonskim sporazumom.

Kontrola nad Centralnom bankom Bosne i Hercegovine Dodikov nedosanjani san (Photo: Armin Durgut/PIXSELL)

Sve ovo bi, barem prema Dodikovom mišljenju, trebalo da bude uvod u „mirni razlaz u zemlji“, odnosno stvaranje uslova za samostalnost RS, a koju najavljuje još od 2006 godine.

Međutim, ono što je potpuno izvjesno jeste da SAD, kao najveća svjetska sila i kreator Daytonskog sporazuma, političaru iz Laktaša neće dopustiti da im naruši ugled u svijetu ako ne zbog nas samih, građana i države BiH, onda svakako zbog sebe i onoga što Amerika predstavlja u globalnim okvirima.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime