Institucije Bosne i Hercegovine ne djeluju uvijek transparentno i jednako prema svim ponuđačima u postupcima javnih nabavki, čime ne osiguravaju pravičnu i aktivnu konkurenciju, konstatovano je u izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH, koji je u posjedu Inforadara.
Skoro polovina institucija BiH bar jednom je narušila jednak tretman ponuđača i uslove
pravične i aktivne konkurencije prilikom pripreme tenderske dokumentacije (TD) ili ocjene ponuda. Konkurencija je narušavana kroz ograničavajuće uslove, nejasne kriterije, spajanje različitih predmeta, netačne procjene vrijednosti, neprecizne obrasce za ocjenu ponuda, greške u provjeri uslova, odbacivanje zbog formalnosti, …
Državni revizori smatraju da institucije BiH ne sprovode sve postupke javnih nabavki na transparentan način i ne koriste u potpunosti mogućnosti Portala javnih nabavki da poboljšaju transparentnost.
“Oko 15 posto ugovora dodijeljeno je putem pregovaračkog postupka bez objave. U 2023. institucije BiH gotovo da nisu objavljivale informacije o pregovaračkim postupcima bez obavještenja, a samo 22 od 75 institucija BiH koristile su Portal javnih nabavki za
prikupljanje cijena ili ponuda u direktnim sporazumima”, zaključuju revizori.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH smatra da je nalaz iz izvještaja revizije potvrdio ono na šta se u javnosti već dugo upozorava.
“Pozadina problema u smislu opadanja konkurencije je zapravo već vidljiva prema podacima iz Strategije javnih nabavki BiH 2024. – 2028. i iz izvještaja Agencije za javne nabavke koji se objavljuju svake godine. Na ovaj trend je ukazao i izvještaj EU o napretku BiH”, dodaje Ožegović.
Smatra da nepravilnosti u postupcima javnih nabavki koje su vidljive i osjetne u javnosti, a tiču se najčešće fer i pravične konkurencije, netransparentnost, odsustvo antikoruptivnog i antikonkurentno ponašanja, “samo podrivaju ionako slabo povjerenje javnosti u integritet sistema javnih nabavki”.
“Javne nabavke bi zapravo trebalo da predstavljaju najefikasnije korištenje javnih sredstava za kupovinu najboljih roba, radova ili usluga, a svakodnevne afere potvrđuju namještene poslove gdje se za preplaćene nabavke dobijaju najnekvalitetnije robe, radovi i usluge”, ističe Ožegović.
Revizori navode da nedovoljno jasno definisani postupci ispitivanja tržišta, kao i ustaljene prakse koje odstupaju od principa transparentnosti i konkurentnosti, ukazuju na slabosti koje ograničavaju konkurenciju u postupcima javnih nabavki.
“Izostanak sistemskog praćenja, analize postupaka i žalbi, dodatno onemogućava institucijama da na vrijeme identifikuju i otklone uočene nedostatke i unaprijede konkurenciju”, ističu državni revizori.
Uzrok slabosti izrade TD može da bude u nedovoljnom i nepotpunom provođenju prethodne provjere tržišta, koje je preduslov za kvalitetnu izradu TD-a. Revizori konstatuju da prethodna provjera tržišta se različito primjenjuje i dokumentuje, a zakonska regulativa ne precizira obim i minimalne uslove njenog sprovođenja.
Slabosti u ocjeni ponuda i izbora ponuđača proističu iz nedovoljne pažnje pri evaluaciji. Također, utvrđeno je da izostanak sistemskog praćenja, analize postupaka i žalbi, dodatno onemogućava institucijama da na vrijeme identifikuju i otklone uočene nedostatke i unaprijede konkurenciju.
E-aukcija u institucijama BiH nije postigla očekivani efekat povećanja konkurencije i
smanjenja cijena. Tamo gdje su e-aukcije provedene, sniženja cijena nisu uvijek
ostvarena, a zabilježeni su i slučajevi dodjele ugovora ponuđačima sa višom cijenom,
što podriva svrhu e-aukcije.
“Ovakvi ishodi su jednim dijelom posljedica slabosti propisa koji uređuju način dodjele ugovora i sprečavanje mogućih zloupotreba”, smatraju revizori.
Komentari dostavljeni na nacrt izvještaja nisu sadržavali nove činjenice koje bi uticale na izmjenu nalaza i zaključaka revizije.
Izvještaj sadrži preporuke upućene Agenciji za javne nabavke, Konkurencijskom vijeću i institucijama BiH, s ciljem unapređenja transparentnosti, konkurentnosti i efikasnosti sistema, u skladu s Ciljevima održivog razvoja.
“Ali glavni i odgovorni krivci nisu ovi organi koji nadziru sistem, već pojedinačni ugovorni organi, kojih je registrovanih preko 3000 na Portalu javnih nabavki. Ugovorni organi su ti koji rukovode pojedinačnim postupcima javnih nabavki, koji prave nedozvoljene aranžmane sa pojedinim ponuđačima, koji prilagođavaju uslove nadmetanja i tenderske dokumentacije i koje bi zapravo trebali biti predmet dubljih analiza svaki ponaosob. Tek tada bi se mogli utvrditi stvarni krivci i konkretni propusti, a bez pojedinačne odgovornosti nema ni utvrđenih konkretnih sankcija koje bi ispunjavale onu opštu svrhu kažnjavanja – izražavanje društvene osude za nedozvoljene radnje, razvijanje i jačanje odgovornosti i svijesti kod građana o opasnosti i štetnosti nedozvoljenih djela i opravdanosti kažnjavanja, te neophodnosti poštovanja zakona”, zaključuje Ožegović.
