Piše: Adis Šušnjar
Vijeće ministara BiH i dalje nema nikakvih informacija u vezi sječe Plješevice kod Bihaća, potvrđeno je danas na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Nakon pisanja medija još prije četiri mjeseca ova tema je prestala biti aktuelna za državne institucije. O sječi na planini Plješevici na granici BiH i Hrvatske i navodnoj povredi granice BiH, sve je stalo na medijskim izvještajima.
Dio Plješevice iznad aerodroma Željava vidno je ogoljen. Šumu su posjekli radnici Hrvatskih šuma, kako bi, pretpostavlja se, imali bolji nadzor nad državnom granicom. Zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH Jasmin Emrić (A-SDA) na današnjoj sjednici aktuelizirao je pitanje sječe šume.
Foto: A.Šušnjar
„Prošla su četiri mjeseca od početka sječe na Plješevici. Na Plješevici se nalazi goli pojas, vrlo ružna slika, jedna devastacija svog šumskog, biljnog i životnijskog svijeta. Nije dobro da se jednostrano postupa o graničnom pojasu, znamo, da ova crta nije ratificirana, na terenu nije označena, ako se to nastavi, mogući su novi incidenti. Zanima da li su nadležne institucije utvrdile sve u ovom postupku i da li je došlo do povrede granice?“, kazao je Emrić.
Predsjedavajući Vijeća Ministara BiH Zoran Tegeltija odgovorio je da Vijeće Ministara BiH nema dodatnih informacija.
„Mi smo u komunikaciji sa državnim institucija. Granična policija je informisala da nema dokaze da sječa šume prelazi granicu. Kada bude formirana međugranična komisija odrediće da li je narušena granica.“, kazao je Tegeltija.
Premijer Unsko-sanskog kantona (USK) Mustafa Ružnić upozorio je ranije na šumske sječe uz državnu granicu sa Bosnom i Hercegovinom.
Foto: A.Šušnjar
„Sporni radovi šumske sječe se prema terenskim izvještajima i raspoloživim informacijama Šumskog – privrednog društva Unsko-sanske šume, ali i na osnovu geodetskih karata mjerododavnih za područje Federacije BiH, djelimično izvode i na teritoriji naše zemlje – na široj lokaciji nekadašnjeg vojnog aerodroma Željava – rekao je Ružnić.
Premijer Unsko-sanskog kantona službenim aktom se obratio za pomoć Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara i Uredu visokog predstavnika u BiH. Konkretnih poteza državnih institucija do danas nema.
