U Kantonu Sarajevu je do sredine oktobra ove godine zabilježen porast broja prijava korupcije i drugih nepravilnosti u odnosu na prethodne godine, rečeno je Inforadaru u Uredu za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo.
Šef Ureda Erduan Kafedžić kaže da je tokom ove godine evidentirano 385 prijava korupcije, 210 prijava drugih nepravilnosti, te 83 prijave korupcije u vezi s drugim nivoima vlasti u BiH, dok je godinu iza broj prijava korupcije iznosio 386. Prijave drugih nepravilnosti u 2024. godini je iznosio 193 dok je broj prijava korupcije u vezi drugih nivoa vlasti u BiH iznosio 52.
“Taj broj je u 2023. godini iznosio – 399 prijava korupcije, 200 prijava drugih nepravilnosti i 56 prijava korupcije povezanih s višim nivoima vlasti”, pojašnjava Kafedžić.
On ističe da se oko 25 posto od ukupnog broja prijava u ovoj godini odnosi na nepravilnosti pri zapošljavanju u javnom sektoru.
“Zatim se kao najbrojnije mogu izdvojiti prijave koje se odnosi na zloupotrebe javne funkcije i zloupotrebe javnih sredstava (cca. 10 % od ukupnog broja prijava), a poslije toga prijave sa navodima o nepravilnostima u procesima imenovanja upravljačkih struktura u javnim preduzećima i javnim ustanovama (cca. 5 % od ukupnog broja prijava)”, pojašnjava Kafedžić.
Dodaje da se značajan broj zaprimljenih prijava odnosi na korupciju u oblasti gradnje i prostornog planiranja (cca. 3 % od ukupnog broja prijava).
“Ako broj prijava raste, to znači podjednako da se građani više odvažuju da prijave korupciju i da je nepravilnosti u njihovom okruženju više. Rast broja prijava građana ukazuje na sve veću učestalost korupcije, potvrđenu nalazima Indeksa percepcije korupcije prema kojem je Bosna i Hercegovina druga najkorumpiranija zemlja u Evropi. Međutim, pored porasta broja prijava, koje se najčešće prosljeđuju pravosudnim insititucijama koje bi trebale imati zadnju riječ, treba napomenuti da pravosuđe BiH i dalje popušta pred korupcijom – presudama dominiraju uslovne kazne, istrage se obustavljaju, oslobađajuće presude su sve češće a broj osuđujućih presuda za visoku korupciju smanjen je u odnosu na prošlu godinu. Dok su u 2024. godini neka tužilaštva ostala bez ijedne podignute optužnice za krivična djela visoke korupcije, blaga kaznena politika i trend smanjenja broja optužnica potvrđuju zabrinjavajuću nespremnost institucija da se ozbiljno suprotstave korupciji”, kaže za Inforadar Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.
Podaci TI BiH govore da se najveći broj prijava, koji je zaprimio njihov Centar za besplatno pružanje pravne pomoći građanima u borbi protiv korupcije, odnosio na sektor državne uprave, zatim na pravosuđe, te na obrazovanje.
“Od prijava iz oblasti državne uprave, najdominantniji dio se odnosio na zapošljavanje, prijem uposlenika i javne konkurse“, dodaje Ožegović.
On podsjeća na aferu sa zapošljavanjem u Graničnoj policiji BiH, a kao najsvježiji primjer korupcije u zapošljavanju u javnom sektrou navodi novu aferu “Spengavanje”.
“Sjetite se slučaja iz GP BiH gdje predsjedavajući Komisije za izbor priznaje koliko je koje mjesto koštalo te primjer ministra odbrane, koji je u jednoj emisiji javno priznao da je posredovao preko Agencije za državnu službu u zapošljavanju jedne osobe koja ga je nazvala i tvrdila da nije uspjela pronaći zaposlenje preko nekih političkih stranaka. Ovakvi slučajevi u javnosti potpuno ogoljavaju javnu tajnu da je sistem zapošljavanja pod apsolutnom političkom kontrolom. Pozicija moći i partokratska raspodjela resursa su svakako glavni uzrok”, kaže Ožegović i dodaje da zbog svega navedenog TI BiH svakodnevno ohrabruje građane da prijavljuju korupciju, daje im pravne savjete i pruža pomoć kako se ne bi morali sami boriti sa nepravilnostima.
Osim svakodnevne pravne pomoći putem besplatnog broja telefona, TI BiH redovno organizuje edukacije i sprovodi kampanje kako bi podigao svijest građana o štetnosti korupcije, o mogućnostima prijavljivanja nepravilnosti i o mehanizmima zaštite od štetnih posljedica.
Iz Ureda za borbu protiv korupcije KS-a navode da se, broj predmeta dostavljenih Tužilaštvu Kantona Sarajevo u posljednje tri godine postepeno smanjivao. Pojašnjavaju da je za razliku od 2023. godine, kada je Tužilaštvu proslijeđeno 87 prijava i predmeta, taj broj do oktobra 2005. iznosio 65.
U prošloj godini taj broj je, pojašnjavaju u Uredu, iznosio 76.
Također, u toku 2025. godine Posebnom odjelu za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala (POSKOK) dostavljene su tri prijave/predmeta.
U Tužilaštvu Kantona Sarajevo kažu da su na osnovu prijava koje su dobili iz Ureda podigli nekoliko optužnica među kojima je i ona protiv Nijaza Salamovića, Vere Arnautović, Reufa Sulejmanovića, Lejle Dragnić, Mirze Mujarića, Adeline Džanković, Edina Salamovića i Enise Salamović, a koji se terete za krivična djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja, krivotvorenje službene isprave, prevara i krivotvorenje isprave.
Podsjećaju i na optužnicu protiv Ibrahima Hadžibajrića, Elmedina Karišika, Seida Hadžibajrića, Alme Destanović , Fahrudina Novalije i firme „PLAZA GROUP“ koji se terete za najteža koruptivna krivična djela.
Početkom ove godine Tužilaštvo KS-a je podiglo, a Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio optužnicu Tužilaštva Kantona Sarajevo protiv Almine Mašin Suljagić, koordinatorice JU „Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo”, Igora Kamočajija, bivšeg menadžera za ljudske resurse u Službi i člana Upravnog odbora Službe i Indire Habul, šefice odjeljenja za podsticajne mjere zapošljavanja zbog krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja, odnosno da su nezakonito ostvarili korist u iznosu od 182.400 KM.
Podizanju ovih optužnica su prethodile višemjesečne istrage Tužilaštva KS i istražitelja MUP-a KS u saradnji s Uredom za borbu protiv korupcije KS.
Napomenimo da svi ovi predmeti čekaju sudski epilog.
