SPAŠAVANJE PENZIONERA ADIBA: Univerzitet u Tuzli otvorio smjer da profesor Đozić ne bi išao u penziju!

Žurnal.info
Piše: Semir Mustafić
„Na mladima svijet ostaje“ izlizana je fraza, koju univerzitetski profesori često koriste, ohrabrujući brucoše. Pa tako je ove godine, Odlukom Senata Univerziteta u Tuzli, šezdesetpetogodišnjem profesoru Adibu Đoziću produžen angažman u naučno nastavnom procesu u akademskoj 2018/19. godini, iako je ispunio sve uslove za odlazak u penziju. Ove akademske godine pokrenut je i studijski program Politologije sa usmjerenjem „Međunarodni odnosi i diplomatija“ na odsjeku za Filozofiju i Sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.  Razlog – profesor Đozić još nije spreman na penzijska primanja.
„To nije važno pitanje. Čuj redovnog profesora ne ostaviti na univerzitetu? Ako za njim ima potreba, to se svagdje u svijetu radi“, objašnjava za Žurnal profesor Đozić.
U elaboratu za program „Međunarodnih odnosa i diplomatije“, kao zvaničan razlog se navodi:
„Pokretanje studija Politologija, usmjerenje međunarodni odnosi i diplomatija, proizilazi iz velikog interesa i potreba društva za tim kadrom“.
 
Inače, predsjednik Komisije ovog elaborata je profesor Sead Omerbegović, a član Komisije je ko drugi, nego profesor Adib Đozić. Omerbegović i Đozić su nekadašnje stranačke kolege iz Stranke za BiH.
 
„Ako ocijeni neki organ relevantan da treba studijski profil, a UNTZ je sa svojim organima to ocijenio, hajmo uvažiti to malo“ tvrdi Đozić.
 
Ministarstvo obrazovanje i nauke Tuzlanskog kantona izdalo je licencu za izvođenje studijskog programa Politologija 12. juna ove godine. A na novoformirani studijski program prema konačnoj rang listi Filozofskog fakulteta pohađaće svega 16 studenata. Na prvom roku na listi se našlo tri studenta, a na drugom 13.
Žurnal: Kakva je potreba društva za ovim kadrom, ako se studenti koji završe Međunarodne odnose i diplomatiju se ne zapošljavaju?
Adib Đozić: „Ne znam ja, to pitajte Seada Omerbegovića. Treba izvršiti analizu, da li nam u diplomatsko konzularnim predstavništvima rade obrazovani ljudi. Ja sam univerzitetski profesor, ne mogu davati paušalne ocjene.“
Žurnal: Ali vi ste i političar, profesore Đoziću…
Adib Đozić: Samo je problem ako je profesor Đozić politički angažovan, a ako je neki drugi to nije? Koga mi treba da politički angažiramo, znači u Bosni: ne smiju biti profesori, ne smiju biti doktori, ne smiju biti umjetnici, nego se politički moraju angažirati samo čobani, rudari, drvosječe. Uvažavam njihov posao, da me ne bi pogrešno shvatili. Politikom se moraju baviti obrazovani ljudi“
 
„VELIKI INTERES“ ZA PROIZVODNJU NEZAPOSLENIH
Da nije sve tako idealno i da elaboratsko „veliko interesovanje i potreba društva za tim kadrom“ nisu realnost kako su to predstavili profesori iz komisije, govore i sljedeći podaci do kojih je došao Žurnal.
Na Fakultetu Političkih nauka u Sarajevu, na usmjerenju Međunarodnih odnosa i diplomatije ove akademske godine upisano je 125 studenata. Prethodne godine 80 studenata, 2016. godine –105 studenata i 2015. godine – 80 studenata.
Nermin Juković, student fakulteta Političkih nauka UNSA, završio je osnovne studije Međunarodnih odnosa i dpilomatije. Juković kaže za Žurnal, da se niko od njegovih kolega nije zaposlio u struci.
„Ja sam završio osnovne studije Međunarodnih odnosa i diplomatije, pa sam se prebacio na Upravljanje državom, što je bliže javnim ustanovama. Mislim da mi je tako lakše naći posao. Stvarno ima premalo konkursa za našu struku. U kontaktu sam sa kolegama, većina njih nikada nije našla posao u struci“ objašnjava Juković.
Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci nema studija prvog ciklusa Međunarodni odnosi i diplomatija. Na drugom ciklusu studija u sastavu Studijskog programa politikologije postoji usmjerenje Međunarodne studije.
 
„Na drugi ciklus studija Studijskog programa politikologije za usmjerenje Međunarodne studije Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci upisan je sljedeći broj studenata: 2015. – 14; 2016 – 22; 2017 – 12, i 2018 – 4 studenata“ navodi Duško Trninić, prodekan za nastavu Fakulteta političkih nauka u Banja Luci.
Bivši student Politologije Univerziteta u Banja Luci i aktivista Udruženja “Restart” Stefan Blagić, ističe da se danas mnogobrojni odsjeci na javnim univerzitetima u BiH otvaraju zbog profesora a ne zbog studenata.
 
„Možda je nekada postojala realna potreba za smjerom – međunarodni odnosi ili međunarodne studije, ali današ više ne postoji. Politikolozi nisu prepoznati na tržištu rada. Većina studenata nije uspjela da nađe posao u struci. Oni koji su uspjeli, našli su posao preko partije, kada se otvori konkurs u javnoj upravi. Ovo je partijska država i sve je onako kako partija kaže“ obrazlaže Blagić.
Na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru, ne postoji studij Međunarodnih odnosa i diplomatije. Sa ovog fakulteta navode da su u ovoj akademskoj godini pokrenuli studij „Historija i međunarodni odnosi“ koji bi trebao biti prvi korak ka formiranju „Međunarodnih odnosa i diplomatije“. Prvu godinu ovog studija upisalo je 16 studenata.
 
„Ovaj program nije zamjena za Međunarodne odnose i diplomatiju, jer je primarni cilj novog studija usmjeren na obrazovanje budućih historičara u pogledu detaljnijeg proučavanja nastanka, razvoja i oblikovanja međunarodnih odnosa. Također, smatramo da će ovako profilisani kadrovi doprinijeti boljoj afirmaciji BiH na međunarodnoj političkoj sceni“ kaže za Žurnal Faruk Taslidža, šef odsjeka za Historiju.
Adib Đozić ne vidi problem što se studenti pomenutog smjera ne zapošljavaju. Smatra da ne zapošljava univerzitet i da bi se po toj logici morali zatvoriti mnogi odsjeci.
 
„Ne možete zatvoriti Razrednu nastavu, Bosanski jezik i književnost ili Srpski jezik i književnost, Historiju itd. Ne može se iz te perspektive razumijevati razvoj obrazovanja. Vi svi uzimate sebi pravo da solite pamet profesorima na Univerzitetu“ obrazlaže Đozić.
PRIJAVA, SUD I NAJBOLJE OCIJENJEN PROFESOR
Prema saznanjima Žurnala, Đozić je godinama jedan od najlošije ocijenjenih profesora od strane studenata. Profesor Đozić već je poznat po svojim neprimjerenim istupima prema studentima, ali i prema kolegama, tvrde nam izvori. Ipak profesor odbacuje optužbe.
 
„Dragi kolega, ako se neko razumije u istraživačko novinarstvo, razumiju se profesori koji predaju studentima. Jedan od njih sam ja. I studenti nas anonimno ocijenjuju. Uvijek sam najbolje ocijenjen od studenata koji anonimno to napišu, niko ne tjera studenate“
 
Profesor Đozić trenutno je na sudu sa profesorom Damirom Arsenijevićem, a profesorica Marijana Nikolić podnijela je protiv njega prijavu  Etičkom komitetu Univerziteta u Tuzli. U prijavi navodi da ju je profesor Đozić u pismu koje je poslao Etičkom komitetu, kada se birao v.d. dekan Filozofskog fakulteta vrijeđao na nacionalnoj osnovi.
 
„…Abid Đozić grubo me uvrijedio na način u koji me stavlja u kontekst  s ratnim zločincima. Završila sam na klinici, nakon čega mi je urađen niz liječničkih pregleda, koji su potvrđeni nalazima. Ovakvi ispadi verbalne prirode, dešavali su se i ranije i kolegama i studentima, koji iz raznih razloga, prešućuju svoja iskustva…“ piše između ostalog u prijavi profesorice Nikolić.
Profesor Đozić, o cijelom slučaju će kratko.
 
„To nije tačno. To je bio jedan mali nesporazum, koji je završen“
 
Univerzitet se nikada nije očitovao po pitanju ove prijave, a profesoru Đoziću za nagradu je produžen mandat na univerzitetu. Aktuelna dekanesa FF UNTZ-a Nihada Delibegović Džanić za Žurnal odgovara da za vrijeme njenog mandata „Filozofski fakultet nije zaprimio pismene primjedbe na rad navedenog profesora“. 
STRANKA I DONACIJE
Nekoliko izvora Žurnala tvrdi da je Adib Đozić opstaje u akademskoj zajednici i pored svog “neprimjernog” ponašanja zbog političkog backgrounda. Kadar je SDA, a nekoliko godina bio je u Stranci za BiH, sa kojom koketira i dalje. Na ovogodišnjim Općim izborima bio je kandidat koalicije „Zajedno za BiH“ (SDA, SzBiH i BPS) za Predstavnički dom Parlamentarne Skupštine BiH iz RS-a.
Đozić je nekadašnji ministar TK za izbjeglice i socijlanu politiku. Također, bio je i Poslanik SBiH-a u Narodnoj skupštini RS-a
Đozića su od ranije dovodili u vezu sa pronevjerom donacija holandske vlade za povratnička mjesta Podrinja u vrijeme dok je bio ministar za izbjeglice TK. Prema saznanjima Žurnala, dva brata Adiba Đozića radili su zajedno na projektima za navedene donacije. Jedan brat imao je firmu građevinskog materijala, a drugi je radio na izgradnjama kuća u povratnička mjesta Podrinja.
 
„Nemojte kolega… Znate li da je to bilo 1998. godine. Ja mislim da ste vi zlonamjerni. Jeste, Boga mi zlonamjerni. Vi mene pitate šta je bilo 98. godine. Danas svako svakog može medijski optuživati. Da li postoji neka relevatna institucija koja je to potvrdila? Neću to da komentarišem, ne želim da se sjećam tih gluposti“ završava Đozić.

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI