Više desetina građana proteklih dana doznalo je da, uprkos činjenici što žive i rade u Banjaluci i drugim krajevima BiH, oni paralelno žive i rade po raznim mjestima u Srbiji, odakle ostvaruju i svoja biračka prava za glasanje na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini.
Makar i podsjeća na prvi pogled, ovo nije sinopsis za naučno-fantastični film o ljudima-klonovima koji vode paralelne živote s obje strane Drine. Sve upućuje na to da je riječ o masovnoj predizbornoj prevari kojom bi se morale hitno i vrlo ozbiljno pozabaviti nadležne institucije u Bosni i Hercegovini.
ŽIVI U BANJALUCI A NA SPISKU U NOVOM SADU
Dajana Pantić iz Banjaluke vidjela je na Facebook profilu svog prijatelja status o jednom biraču koji se našao na spisku za glasanje van BiH, iako je njen sugrađanin. Potražila je svoje ime na stranici Centralne izborne komisije BiH i pronašla ga na istom spisku, na kojem je unesen njen datum rođenja i matični broj.
„Nazvala sam CIK i neka gospođa je provjerila moje podatke. Rekla mi je da sam prijavljena da glasam iz Novog Sada, te da je očigledno da je neko došao do mojih podataka i iskoristio ih“, govori Dajana. Kaže da su joj u CIK-u rekli da će za slučajeve birača lažno prijavljenih van BiH biti organizovano posebno glasačko mjesto.
Pantić: Neko je došao do mojih podataka i iskoristio ih
“Ukoliko nam i nakon zaključenja Centralnog biračkog spiska bude dostavljen dokaz (Izjava i slično) da je birač bez njegovog znanja registriran da glasa putem pošte, glasački paket koji dođe u Glavni centar za brojanje iz inostranstva na ime tog birača neće biti brojan, a birač ostvaruje svoje biračko pravo u općini/gradu prebivališta na biračkom spisku za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima, koji će se brojati u Glavnom centru za brojanje”, navodi se u saopštenju CIK-a i dodaje da će ova institucija dokaze o pokušajima izbornih prevara primati konstantno do potvrđivanja rezultata lokalnih izbora, te će “mehanizmima predviđenim Izbornim zakonom BiH spriječiti sve izborne nepravilnosti”.
„Meni je drago što je CIK našao neki način da riješi to, ali me jako zanima ko je došao do mojih ličnih podataka. Jer je jako ružan osjećaj vidjeti svoje podatke na tom spisku, a znate da se niste prijavili za glasanje iz inostranstva“, kaže Dajana Pantić.
Na proteklim lokalnim izborima, održanim 2016. godine, 65.111 birača glasalo je putem pošte, 8.946 njih imali su status raseljenih osoba koje glasaju u odsustvu, a 287 birača glasali su u diplomatskim predstavništvima BiH. Ove godine u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan države upisan je 101.771 birač.
Gotovo 30 odsto više prijava za glasanje van Bosne i Hercegovine dovoljno je alarmantan podatak za uzbunu svim istražnim organima u državi.
Izuzetno veliki broj birača koji, navodno, glasaju iz inostranstva ukazuje na to da je na djelu velika prevara u kojoj su, kako se čini, učestvovale i pojedine lokalne administracije iz susjedne Srbije te vrlo dobro organizovane „domaće snage“. Analitičari upozoravaju da masovnost i priroda ovog krivičnog djela treba da zaintrigiraju Obavještajno–sigurnosnu agenciju BiH, jer upućuju na prekogranični kriminal.
POSAO ZA OSA i POLICIJU
Vehid Šehić, predsjednik strateškog odbora Koalicije Pod lupom, koja se zalaže za slobodne i poštene izbore, ističe da je do matičnog broja birača lako doći, ali i podsjeća da su za navedene sporne prijave neophodni adresa i dokaz o mjestu prebivališta.
“To bi upućivalo na to da su u prevaru uključene administracije iz lokalnih opština susjednih država. Ako zvanični organ neke države izda potvrdu o prebivalištu, onda su u pitanju krivična djela krađa identiteta, falsifikovanje službene isprave, zloupotreba službenog položaja, pa je to posao za OSA i SIPA jer se radi o prekograničnom kriminalu”, zaključuje Šehić.
Šehić: Radi se o prekograničnom kriminalu
Na upit Inforadara da li se istražuju zloupotrebe u izbornom procesu o kojima se CIK već oglasio, iz Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) stigao je površan odgovor:
„SIPA pažljivo prati dešavanja u vezi sa održavanjem lokalnih izbora i, ukoliko dođe do saznanja o eventualnim nezakonitim radnjama u vezi sa održavanjem istih, preduzeće sve zakonom propisane mjere i radnje u okviru svoje nadležnosti, te obavijestiti nadležne organe…“
Tužilaštvo BiH zaprimilo je nedavno podneske CIK-a, u kojima se navode određene neregularnosti u vezi s biračkim procesom, potvrđeno je Inforadaru iz ove institucije, uz napomenu da su na temelju dostavljenih prijava formirani predmeti koji su u radu. Iz državnog tužilaštva takođe su podsjetili da, ukoliko se radi o elementima krivičnih djela, CIK informiše nadležne pravosudne institucije- entitetske ili Brčko Distrikta, ako su u pitanju neregularnosti u segmentu lokalnih izbora.
Među prvima koji je upozorio na neregularnosti u spisku za glasanje iz inostranstva je predsjednik Pokreta pravde Ozren Perduv. Njihov kandidat Boro Kvrgić našao se među lažno prijavljenim glasačima iz Srbije, pa je Pokret pravde to objavio na svojoj Facebook stranici i pozvao sve građane da provjere da li se nalaze na spornom spisku.
Perduv: Iza prevara stoji cijela mašinerija
„Tek onda je uslijedio šok, jer se u roku od sat vremena više od 20 ljudi javilo da se pronašlo na spisku za glasanje iz Srbije, iako im je mjesto prebivališta u BiH. Ljudi su zaista jako ljuti. Uputili smo ih da se jave CIK-u i prijave to“, priča Perduv. Jasno mu je, kaže, da se izborna krađa pokušava izvršiti na sve načine, a ne vjeruje da su u pitanju pojedinci.
„Iza toga je vjerovatno cijela mašinerija. Pokazuju se na djelu ’specijalne i paralelne veze’ Srbije i Republike Srpske“, zaključuje predsjednik Pokreta pravde.
ZA KOGA RADI AGENCIJA ZA ZAŠTITU PODATAKA
Da je u pitanju zloupotreba ličnih podataka, uvjerio se upravo spomenuti kandidat Pokreta pravde, Boro Kvrgić, kojem su u CIK-u rekli da je prijavljen da glasa na biračkom mjestu u okolini Novog Sada.
“Znam ih još barem pet koji su takođe lažno prijavljeni i očito je da je to masovna pojava”, komentariše Kvrgić.
Iz same Centralne izborne komisije potvrdili su da su se suočili s enormnim brojem prijava za glasanje van BiH, od čega je veliki broj njih ukazivao na moguće zloupotrebe u izbornom procesu. Zbog toga su uradili veliki broj dodatnih provjera i analiza svake pojedinačno pristigle prijave. Nešto više od 100.000 birača upisano je u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH, a upis je odbijen za njih gotovo 28.000.
CIK je, takođe, ovaj spisak prvi put učinio dostupnim javnosti upravo zbog povjerenja i transparentnosti, pozivajući sve aktere izbornog procesa da reaguju ako postoje sumnje u tačnost biračkog spiska. Upravo zbog zloupotreba, CIK je objavila Izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH, kako bi oni čiji su podaci zloupotrijebljeni imali mogućnost podnošenja žalbe.
Ali samo koji dan kasnije, Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH zabranila je CIK-u objavu ličnih podataka birača upisanih u Izvod, te naložila njihovo uklanjanje sa internet stranice! Centralna izborna komisija nakon toga je najavila da će zatražiti sudsku zaštitu.
Nevažeći glasački listići, poznato je, uvijek idu u prilog najjačim partijama, pa nije teško pretpostaviti kome bi oni pogodovali u Republici Srpskoj – istim onima koji su logistički, organizaciono i politički snažno povezani sa Srbijom. S druge strane, treba imati u vidu da je vodeća partija Republike Srpske proljetos izgubila kontrolu nad upravljanjem Centralnom izbornom komisijom što je težak udarac uoči lokalnih izbora. Problem je, međutim, što su naredna stepenica pravosudne instance gdje vladajuće partije neprikosnoveno caruju.
