Tačno pola godine uoči parlamentarnih izbora u Bosni i Hercegovini, po opštim ocjenama onih odsudnih, koji će odrediti sudbine političara i politika, ali i trasirati put Bosne i Hercegovine u jednom ili drugom smjeru, vrše se veliki pritisci na pojedince i institucije, najprije onu za provedbu i nadgledanje izbora (Centralnu izbornu komisiju), sa glavnim ciljem odgađanja izbora, ili makar njihovog „skrnavljenja“ do mjere kada će oni koji su to praktikovali godinama opet moći provoditi izborni inženjering.
Koje su to politike i ideologije – odveć je već poznato; uglavnom iste one koje su donedavno, sve do imenovanja novih članova CIK BiH, imale potpunu političku kontrolu nad ovom institicijom.
FINANSIJSKE UCJENE HDZ-a
Problem je upravo nastao kada je te kontrole nestalo (ostao je još uticaj SDA), pa su onda jedni (HDZ BiH) preko svojih ljudi u izvršnoj vlasti posegnuli za finansijskim pritiscima i ucjenama o nemogućnosti finasnsiranje opštih izbora, ali i zahtjevima prema ključnom partneru (SDA) za izbornu reformu. Tako ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda (HDZ) i dalje ne želi da se „pozitivno izjasni“ o zahtjevu CIK-a o osiguravanju 11,7 miliona KM za izbore iz akumuliranog viška budžetskih prihoda. Bevanda već deceniju i po bespogovorno sluša naloge svog šefa Čovića, pa ne vidi razloga zašto bi i sada bilo drugačije.
Oni drugi koji su, također, izgubili konktrolu nad CIK BIH (SNSD), služe se metodama diskreditiranja novih srpskih članova CIK BiH (koji su došli umjesto starih i provjernih Dodikovih igrača, Branka Petrića i Novaka Božičkovića), pa je Dodik još prije dvije godine po starom oprobanom „maniru“ seoskog siledžije posegnuo za šovinizmom i mizogonijom prema novoj članici CIK BiH Vanji Prutini Bjelici.
Bh. javnosti je ta afera odveć poznata, no kao i sve druge afere u režiji vladajućih oligarhija i ova je stavljena negdje na dno tužilačke ladice. Tako više od godinu Tužilaštvo BiH „istražuje“ krivičnu prijavu CIK-a protiv tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika zbog uvreda i targetiranja Prutine Bjelice.
Podsjećamo, nakon njenog glasanja za poništavanje izbornih rezultata na lokalnim izborima za Srebrenicu i Doboj, Dodik je rekao:
„Gospođa koja predstavlja srpski narod je udata ili je bila udata za Bošnjaka u Sarajevu, muslimana. Neko će reći šta to ima veze, ma nemojte. Nema veze? Ma nemojte. To pokazuje koliko je sve namješteno.”
Ukoliko pravosuđe ne procesuira ovakve slučajeve, dakle, sasvim je jasno da će pritisci na institucije poput CIK-a rasti jer će prosječni birač rado slijediti nekažnjene postupke svog političkog uzora.
„Ono što je meni lično najteže palo jeste kada se, na neki način, u politički kontekst pokušao staviti moj brak, prezime mog bivšeg supruga. To je prezime koje nosi moje dijete. Niko nema pravo da zadire u takve stvari, to je degutantno, anticivilizacijski. Bila sam zabrinuta za sigurnost svog djeteta. To je dijete iz miješanog braka, koje ide u školu u Republici Srpskoj. Čak sam tražila i procjenu sigurnosti od Agencije za koordinaciju policijskih tijela”, prisjeća se Vanja Prutina Bjelica. Iako kaže da je vremenom navikla da tome manje poklanja pažnju i da to shvata manje lično, članica CIK-apriznaje da su te Dodikove riječi i ta vrsta targetiranja stvorile osjećaj ugroženosti.
IZBORI MORAJU BITI 2. OKTOBRA
Naravno da nije ostalo samo na Dodikovim riječima: nakon njih, uvrede su se prenijele i na društvene mreže, zagađujući mržnjom i prijetnjama javni prostor.
Dodik je, nakon poništenja izbora u Srebrenici i Doboju, vrijeđao je i druge članove CIK-a iz srpskog naroda, rekavši da „samo fukara od Srbina može da glasa za poništenje izbora u Srebrenici.“
Vrijedi apostrofirati – sve je ovo dio ukupnog ambijenta jer kako se bliže Opšti izbori u BiH – političke elite postaju sve nervoznije. Izborni rezultati nekima od njih nisu tek pitanje očuvanja fotelje – već i slobode.
Samim tim, u CIK-u očekuju intenziviranje pritisaka na njihov rad.
„Pritisci su konstantni, dešavaju se kroz različite komentare političara u medijskim nastupima i osporavanja od strane pojedinih političkih aktera zakonitosti imenovanja pojedinih članova CIK-a BiH“, rečeno je Inforadaru iz ove institucije.
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i nekadašnji član Centralne izborne komisije BiH, navodi da se nikako ne smije dogoditi prologniranje opštih izbora, iako je i to i dalje jedna od otvorenih mogućnosti. Šehić ne vidi ni jedan razlog za odgađanje izbora, naprotiv, objašnjava da je to u suprotnosti sa Izbornim zakonom BiH.
„Ako poštujemo Izborni zakon, izbori se moraju održati 2. oktobra. Ja bih volio da dođe do izmjena Izbornog zakona. Ali ako do njih ne dođe, to je jedina odgovornost onih koji imaju svoje predstavnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, nikako Centralne izborne komisije“, kaže on. Podsjeća takođe da postoji obaveza u Izbornom zakonu prema kojoj je država (konkretno Vijeće ministara) dužna da najkasnije u roku od 15 dana od donošenja odluke o održavanju izbora stavi na raspolaganje CIK-usva neophodna sredstva da bi se izbori mogli provesti.
ŠTA SE KISELI U TUŽILAČKIM LADICAMA
Bivši član CIK-a napominje da treba voditi računa i o tome da mandat izabranim zvaničnicima traje četiri godine te da je to ustavna kategorija.
“Ukoliko bi došlo do nečega, kako predlažu neke političe stranke kao HDZ pa i SDA – da se odgode izbori, jer postoji mogućnost da se oni dogovore oko Izbornog zakona, doćemo u situaciju da će mandati sadašnjem sazivu poslanika PSBiH isteći negdje krajem oktobra mjeseca. I on se ne može produžiti jer je Ustav rekao da on traje četiri godine. Tako da će njima po Ustavu prestati ovlaštenja i mi nećemo imati PSBiH. Ko će onda donijeti eventualne izmjene Izbornog zakona?”, pita se Šehić i zaključuje da se vladajuće stranke u BiH igraju.
S druge strane, zbog manjka demokratskog kapaciteta u BiH, Šehić očekuje veliki pritisak međunarodne zajednice da se izbori održe onako kako nalaže Izborni zakon, a što uključuje i obezbjeđivanje sredstava za njihovo održavanje.
U prilog tome ide i izjava visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je u januaru rekao da će Opšti izbori u BiH 2022. godine biti održani čak i ako se ne postigne dogovor o izmjenama Izbornog zakona, ali i poruke američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja.
Treba, međutim, napomenuti i to da za nezakonito odgađanje lokalnih izbora 2020. godine, u režiji pojedinih vladajućih partija, niko nije odgovarao, pa sličan scenario nije isključen ni za opšte izbore, gdje su politički ulozi mnogo veći.
Ono što je loša poruka jeste da nakon dvije godine član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nije odgovarao za jezik mržnje i mizoginiju kojoj je izložio Bjelica Prutinu. Pogotovo jer je Dodik ovaj „incident“ izazvao svjesno i sa jasno planiranom namjenom, a nakon što je SNSD imenovanjem novih članova CIK-a izgubio dugogodišnji političku kontrolu nad Komisijom.
Upravo u tu tužilačku ladicu, u kojoj se kiseli prijava protiv Dodika, staje sav „demokratski kapacitet“ Bosne i Hercegovine da se izbori sa višegodišnjim političkim pritiscima koje kleronacionalističke politike vrše na institucije, nevladine aktiviste i nezavisne novinare i medije.
