Kada su poslanici Narodne skupštine Republike Srpske u četvrtak usvojili Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS kojim se uvodi kriminalizacija klevete, zakucan je još jedan ekser u sanduk slobode govora i mišljenja u ovom entitetu.
Istina, malo koga je ovo iznenadilo u ozračju netolerancije i nasilja kojim se ovih dana podičila krajiška ljepotica na Vrbasu, kako Banjaluci vole tepati njeni zvaničnici. Oni koji vladaju njome, pokazali su sugrađanima, ali i cijelom svijetu, njeno mnogo ružnije lice.
ATMOSFERA STRAHA I LINČA
Ono što je postalo nedvosmisleno jasno je da su se vlasti Republike Srpske odlučile za jasnu trasu – ka autoritarnoj, diktatrskoj vladavini, bez disonantnih tonova. Četvrdesdet i devet poslanikaParlamenta RS diglo je ruku za to.
“Imajući u vidu atmosferu straha i linča u Banjaluci, koja je stvorena u proteklih nekoliko sedmica, bojim se da je ovo samo uvod u još otvoreniju represiju režima prema građanima – ne nužno samo prema medijima, već svima onima koji se usuđuju otvoreno i javno kritikovati vlast”, kaže predsjedavajući Upravnog odbora Transparency International BiH (TI BiH) Srđan Blagovčanin.
On ističe da sama činjenica da će pitanja slobode govora i mišljenja biti tretirana u sferi krivičnog zakonodavstva, u kojoj će odlučivati pravosuđe pod političkom kontrolom, govori o sasvim izvjesnom nastavku jačanja autoritarnih tendencija, suzbijanja slobode mišljenja i govora.
“I zaista mislim da će se Republika Srpska svrstati u red najmračnijih režima u Evropi, ako ne i šire”, zaključuje Blagovčanin.
Da je riječ o zakonu koji će legalizovati represiju u Republici Srpskoj potvrđuje i Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka i urednik portala Capital.
„Ovo društvo opasno klizi ka eskalaciji i uspostavljanju totalitarnog režima. Ovim su rukavice skinute – targetirani su novinari, LGBT osobe, nevladine organizacije, targetirane su zemlje s čijom se politikom Milorad Dodik i SNSD ne slažu. Znači imamo sada ozbiljne, velike spoljne neprijatelje koji su izmišljeni i sada idemo na ove unutrašnje, da riješimo te ‘petokolonaše’ koji se ne slažu sa vladajućom politikom“, kaže Vukelić i dodaje da se to radi samo u jednom slučaju – kada se želi izazvati očigledan sukob.
Prema njegovom mišljenju, vlasti RS prave društvo koje ne namjerava ići prema Briselu i evropskim integracijama, već ka državama koje važe za nedemokratske i totalitarne.
„I pitanje je ko će sljedeći biti targetiran, kome će biti stavljena meta na čelo. Ovde u RS je stvorena atmosfera straha, bojazni, neizvjesnosti za budućnost. Ne znamo šta taj čovjek radi, ali to je stvarno užasno“, zaključuje predsjednik Kluba novinara Banjaluka.
Pojašnjava da u Republici Srpskoj postoje „džepovi slobode“ koje je predsjednik RS Milorad Dodik uočio i s kojima hoće da se obračuna „jer ih nije mogao potkupiti ili im dovoljno zaprijetiti“.
Upravo ti „džepovi slobode“ napadnuti su u Banjaluci posljednjih dana, gdje se događao ne samo verbalni već i fizički linč neistomišljenika. Nakon što su predsjednik RS Milorad Dodik i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković osudili LGBT aktivizam i vrlo jasno stavili do znanja da im nema mjesta u Banjaluci i Republici Srpskoj, aktiviste i novinare napali su huligani, koji su inače produžena ruka vlasti. Da ne bi bilo zabune za ubuduće, Dodik je nakon napada izjavio da osuđuje nasilje, ali da policija ni ubuduće neće garantovati bezbjednost LGBT aktivistima.
„POHOD“ NA NEVLADIN SEKTOR
Samo koji dan prije, oštećeni su automobili dvojice banjalučkih novinara, Aleksandra Trifunovića i Nikole Morače, koji kritički pišu o vladajućoj strukturi u RS.
Imovina sjedišta dvije nevladine organizacije, Banjalučkog socijalnog centra (BASOC) i Društvenog kulturnog centra Incel, također je stradala u huliganskim pohodima, nakon institucionalne hajke na nevladin sektor, aktiviste i medije.
A istog dana kada je Narodna skupština usvojila Nacrt zakona kojim se kriminalizuje kleveta, Vlada RS usvojila je Informaciju o prekidu saradnje sa američkim i britanskim diplomatama u BiH „zbog antidejtonskog djelovanja“.
Od entitetskih institucija, kao i svih javnih organa, zatraženo je da ne sarađuju sa ambasadama SAD i Velike Britanije.
Nekoliklo dana ranije, predsjednik RS Milorad Dodik najavio je zakonski „pohod“ i na nevladin sektor.
“Uskoro ćemo predložiti novi zakon o djelovanju nevladinih organizacija i sličnih udruženja na prostoru RS. Biće doslovno prepisan zakon od Sjedinjenih Američkih Država. One u svom zakonu te strane nevladine organizacije nazivaju stranim agentima na prostoru SAD-a. Mi ćemo preuzeti svu terminologiju, pa da vidimo šta će Amerikanci na to reći, a to podrazumijeva da prijave svaku vrstu transakcije i sve što rade”, rekao je Dodik.
Zakonsko i fizičko nasilje nad neistomišljenicima očigledno je postalo dio agende Milorada Dodikakoji je sezonu otvorio lovom na novinare i aktiviste. Odakle ta agenda potiče, pojašnjava Srđan Blagovčanin:
„Najave od strane Milorada Dodika krenule su krajem oktobra, kada je rekao da će donijeti ovaj paket zakona koji je evo već postao realnost. Mislim da su izbori bili taj ključni okidač koji je izazvao ovakve reakcije, a bili su vrlo kontroverzni i sporni. I kada vidite brojne indikacije da ti izbori nisu bili regularni, kada vidite koja je razlika bila između Jelene Trivić i Milorada Dodika, mislim da je njegova namjera da spriječi i naruši kritiku jer se kod njega i u redovima njegove partije osjeća strah od gubljenja javne podrške“, ističe Blagovčanin.
Jedan od većih Dodikovih poraza svakako je nedavni referendum za opoziv gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića, iz SDS-a, prilikom kojeg su se građani izjasnili protiv opoziva.
“Tako da je činjenica da vlast gubi podršku građana i zbog toga nastoji da dodatno pojača represiju kako bi osigurala zaštitu vlastitih pozicija”, zaključuje Blagovčanin. Dodaje da se ponašanje predsjednika RS može posmatrati i kroz prizmu geopolitičkih dešavanja iz kojih Balkan nije izostavljen.
“Vidjeli smo da RS ide u pravcu otvorenog svrstavanja na stranu Rusije, uprkos do sada proklamovanom evropskom putu. Tu možemo vidjeti sada već potpuno očitu promjenu kursa iz RS, u smislu izdvajanja iz priče o evropskim integracijama”, kaže on.
JAVNA RASPRAVA KAO FARSA
Nacrt zakona kojim se kriminalizuje kleveta treba da ide na javnu raspravu, no Blagovčanin smatra da će to biti još jedna farsa u nizu. Podsjeća da i po dosadašnjem toku procedure nisu ispoštovani kriteriji predviđeni za donošenje zakona.
Vukelić je pak uvjeren je da je javna rasprava tek izgovor da se zakonski ipak utvrdi kriminalizacija klevete i mogućnost da se otvore krivični postupci protiv novinara i građana.
„Nećemo učestvovati u tome. Možda i odemo na raspravu ali samo s jednim zahjtevom – povucite zakon“, kaže Vukelić.
Blagovčanin upozorava da je u ovoj situaciji jako teško funkcionisati ali ističe da mediji ne mogu i ne smiju odustati od insistiranja na stvaranju povoljnijeg okruženja.
„Mediji i civilno društvo moraju nastaviti upozoravati glasno, istupati i zagovarati da ovo što se dešava definitivno nije dobar put za cijelo društvo jer će to rezultirati još masovnijim egzodusom ljudi s ovih prostora“, zaključuje predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH.
