Političke stranke uložiće svu svu energiju i mnogo novca da se pokušaju predstaviti biračima na što bolji način na općim izborima u oktobru za koje će se uskoro zahuktati politička kapmanja. Sa plakata i postera će nam se smiješiti fotošopirana lica, uz poruke i parole koje im osmisle marketinške agencije, a svake večeri “zabavljaće” nas estradni umjetnici na predizbornim skupovima.
Biće to dobra prilika za zaradu štamparijama, oglašivačima, medijima, ali i vlasnicima ugostiteljskih objekata. Prema grubim procjenama, ukupno će sve stranke koje učestvuju na izborima za troškove kampanje izdvojiti desetak miliona maraka.
SDS “PREKOUCAO
Za finansiranje izborne kampanje za opće izbore 2018. političke stranke u BiH potrošile su nešto više od 9,5 miliona maraka. Zakonima je limitiran iznos novca koji svaka od stranaka smije potrošiti za kampanju, ali radi se o ciframa koje, barem prema zvaničnim podacima i izvještajima, rijetko ko prekorači.
Ukupni maksimalno dozvoljeni troškovi kampanje bili su skoro 60 miliona. Limit za ovogodišnje izbore još nije određen, jer se ne zna konačan broj birača, što je ključno u ovoj računici.
Naime, prema članu 15.10 Izbornog zakona BiH, ovaj iznos se izračunava tako da se broj birača u svim izbornim jedinicama u kojima politički subjekt ima kandidatsku listu ili kandidata pomnoži sa 30 feninga za izbore za načelnika /gradonačelnika i za članove općinskog vijeća/skupštine općine, članove Narodne skupštine Republike Srpske i Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, Parlamentarne skupštine BiH, Predsjedništva BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, odnosno 20 feninga za izbore za članove kantonalnih skupština.
Samo jedan politički subjekt, Srpska demokratska strana (SDS), na prethodnim Općim izborima prekoračila je dozvoljeni limit propisan ovim članom zakona, te umjesto najviše 598.800 marakapotrošila 163.000 više.
Na lokalnim izborima prije dvije godine, zbog pandemije koronavirusa, izostala je značajnija kampanja, posebno kada je u pitanju održavanje predizbornih skupova, pa se i novca potrošilo manje nego obično. Kakvi su planovi stranaka i koliko će novca uložiti u finansiranje ovogodišnje – nismo uspjeli saznati zbog netransapretnosti većine političkih partija.
Pokušaji da stupimo u kontakt sa generalnim sekretarima ili drugim odgovornim osobama u desetak najvećih stranaka bili su, uglavnom, bezuspješni. Konkretan odgovor na pitanje koliko novca planiraju potrošiti u predstojeću kampanju dobili smo jedino iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH.
Generalni sekretar ove stranke Elvir Karajbić otkrio je da se radi o cifri od oko 800.000 maraka, što je otprilike jednako izdvajanjima za prethodne opće izbore prije četiri godine, ali mnogo manje u odnosu na one iz 2014. ili 2010. kada su troškovi SDP-a iznosili više od 1,3 miliona maraka.
Mnogo tajanstveniji bili su u Savezu za bolju budućnost (SBB).
“Ulaganje će se vršiti sukcesivno prema planu kampanje, a koliko će na kraju ukupan iznos biti, to možemo tek na kraju kampanje potvrditi iz razloga jer svaki dan cijene svih proizvoda i usluga drastično se mijenjaju. Shodno tome, i naš finansijski plan se mijenja skoro pa na sedmičnom nivou”, rekli su za Inforadar u Press centru SBB-a.
Ova stranka od svog prvog izlaska na Opće izbore kontinuirano povećava izdvajanja za kampanje. Prije 12 godina potrošeno je 700.677 KM, prije osam oko 855.000, a tokom posljednjih Općih izbora više od 1,2 miliona KM.
JEDNI TROŠE MILIONE, MALE STRANKE S NULA TROŠKOVA
Slično kao u SBB-u, i u SDS-u su kazali da ne mogu govoriti o planovima i ciframa, ali da kao opoziciona stranka, a imajući u vidu i opću krizu, to neće biti puno novca, te da će se uklopiti u ograničenja. Kao što smo već naveli, SDS je jedina stranka koja je 2018. prekoračila zakonski finansijski limit i potrošila 761.947 KM.
Najveći “investitor” u izbornu kampanju 2018. godine bila je Stranka demokratske akcije (SDA), koja je u izvještaju Centralnoj izbornoj komisiji prijavila 1.688.822 KM troška. To je ujedno i rekord stranke koja je u izbornim ciklusima 2010. i 2014. godine izdvajala manje od milion maraka.
Trend povećanog ulaganja u posljednje Opće izbore evidentiran je kod još nekoliko stranaka, među kojima su PDP (sa 442.913 na 581.059 KM), HDZ BiH (sa 500.233 na 539.301), te Naša stranka koja je 2014. potrošila 156.819, a 2018. godine 326.832 KM.
Značajno smanjenje troškova kampanje, za skoro 400.000, može se uočiti kod Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji je 2018. godine u kampanju uložio 880.664 KM.
Deset stranaka je u izvještajima podnesenim CIK-u navelo da su im troškovi kampanje iznosili nula konvertibilnih maraka. Neke od njih su Liberalno demokratska stranka BiH, Hrvatska stranka prava BIH – HNS, Ekološka partija Republike Srpske i Građanski savez.
Na osnovu finansijskih izvještaja političkih stranaka, CIK BiH je utvrdio i strukturu troškova izborne kampanje, koji su u 2018. godini ukupno iznosili 9.577.347 KM. Političke stranke su na štampanje plakata utrošile 677.785 KM, dok su za plakatiranje izdvojile 1.430.829 KM.
Troškovi štampanja predizbornih oglasa, proglasa, saopštenja i slično u javnim glasnicima iznosili su 2.472.635 KM, a troškovi štampanja, umnožavanja i slanja predizbornog materijala biračima 973.250,72 KM. Na organizaciju i održavanje predizbornih skupova političke stranke su izdvojile 1.528.907 KM, a preostali troškovi propagande su iznosili 2.493.938 KM.
U PROŠLOJ GODINI PRIHODI VEĆI OD 23 MILIONA
Kao što se može vidjeti iz priloženih podataka, najveći udio u troškovima predizborne kampanje čine “ostali troškovi propaganda” – 26,04 posto, šta god se pod tim podrazumijevalo. Na troškove štampanja predizbornih oglasa, proglasa, saopštenja i slično u javnim glasnicima potrošeno je 25,82 posto, dok su političke stranke najmanje sredstava izdvojile na troškove štampanja plakata, odnosno 7,07 posto.
Ovi milioni maraka sigurno ne padaju sa neba, a pa se s razlogom postavlja pitanje kako onda stranke dolaze do novca.
Prema Zakonu o finansiranju političkih stranaka, mogu se finansirati iz: članarina, dobrovoljnih priloga pravnih i fizičkih lica, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organizovanja stranačkih manifestacija, prihoda od imovine u vlasništvu političke stranke, budžetasvih nivoa vlasti, te od dobiti preduzeća u vlasništvu političke stranke.
Ukupni prihodi političkih stranaka u 2021. godini iznosili su 23.606.862 KM i nije teško pogoditi da su najveći izvori finansiranja, sa udjelom od 18,9 miliona maraka ili oko 80 posto, upravo budžeti, koji se, spomenimo, pune iz džepova građana. Od članarina je prikupljeno 1.552.197 KM, prilozi fizičkih lica bili su 1.773.834, a pravnih 68.750 maraka.
Ove dvije posljednje stavke znatno se razlikuju u izbornim i neizbornim godinama. Primjera radi, prilozi fizičkih lica 2018. iznosili su 3.723.101 KM, godinu kasnije 1.581.882, te 2020. godine, kada su održani lokalni izbori, 2.811.977 KM.
Osim sredstava iz budžeta za redovan rad političkih stranaka, iz budžeta u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu se izdvaja i novac za finansiranje izborne kampanje.
“Sredstva za izbornu kampanju obezbjeđuju se u budžetu za godinu u kojoj se održavaju izbori u iznosu ne manjem od 0,05 posto ukupnih budžetskih prihoda iz prethodne godine”, navodi se u Zakonu o finansiranju političkih stranaka RS.
