TRAGEDIJA U BANJSKOJ: Da li je moguć isti scenarij u BiH?

Tragedija u Banjskoj je vrlo ozbiljna opomena političkim liderima u BiH i regionu, da tamo gdje nema dijaloga i političkog kompromisa, započinje oružano nasilje. To bi zaista moralo da bude ozbiljna opomena neodgovornim i samoljubivim političkim liderima u BiH, da prestanu sa politikom provokacija, poput nedavnih protesta na međuentitetskoj  liniji. Takvi događaji u sebi nose izuzetno visok rizik, da  izmaknu  kontroli i pretvore u  plamen konflikta.

Umjesto ispraznog deklarativnog solidarisanja sa zvaničnim Beogradom i Srbima na sjeveru Kosova, bilo bi mnogo bolje, da iz Republike Srpske dođu iskrene poruke i konkretni  potezi, koji će doprinijeti stabilnosti u BiH i regionu.

Iracionalni tragični događaji na sjeveru Kosova, pokazali su da u mnogim dijelovima Balkana logika prestaje da važi, i da uvijek postoji mogućnost da se od lošega, desi još nešto gore, najčešće nevjerovatno i teško razumljivo.

Naravno, ono što je nerazumljivo većini, dobro razumiju oni koji su to kreirali, jer je činjenica, da tragični događaj u Banjskoj nije slučajan, neko ga  je osmislio, vođen nečijim interesima. Za nas, u BiH, u ovom trenutku, ključno je pitanje, kolika je vjerovatnoća da se slični incidenti dogode u  našoj zemlji. Šta objektivno u ovom trenutku predstavlja najveći bezbjedonosni izazov za građane i institucije u BiH?

Realni  kontinuirani rizik predstavlja  odsustvo političkog konsenzusa o prihvatanju mirovnog sporazuma i razvoju mira i stabilnosti u BiH. U glavama mnogih političara, ali i građana, rat nije stao prije 28 godina, on se vodi i danas, samo drugim sredstvima. To nije fraza, to je naša stvarnost. Većina bosansko-hercegovačkih institucija su duboko podijeljene, nefunkcionalne ili blokirane, i postoje samo formalno da bi zadovoljavale uske interese uposlenika i političkih elita. Da li ima bilo ko u ovoj zemlji, ko vjeruje, da bi OBA reagovala i otkrila kampove za trening i pripremu 50-ak militanata? Naravno da niko nema povjerenje u te korumpirane i nefunkcionalne institucije, kompromitovane neprofesionalnim radom i upravom, te političkom instrumentalizacijom i nepotizmom.

Skrivenog i nelegalnog oružja u Bosni i Hercegovini je sigurno više nego u Srbiji i na Kosovu i vrlo lako bi se moglo desiti da bude upotrebljeno i da izazove haos i sukobe.

Tragedija u Banjskoj je vrlo ozbiljna opomena političkim liderima u BiH i regionu, da tamo gdje nema dijaloga i političkog kompromisa, započinje oružano nasilje. To bi zaista moralo da bude ozbiljna opomena neodgovornim i samoljubivim političkim liderima u BiH, da prestanu sa politikom provokacija, poput nedavnih protesta na međuentitetskoj  liniji. Takvi događaji u sebi nose izuzetno visok rizik, da izmaknu kontroli i pretvore se u plamen konflikta.

Vjerovatno da javnosti nikada neće biti otkrivena pozadina akcije 30-ak naoružanih ljudi u Banjskoj. O mnogim pitanjima možemo samo donositi pretpostavke. Međutim, zapitajmo se, ko bi iz svega toga mogao izvući najveću korist, a ko najveću štetu. U televizijskoj emisiji TV N1, bivši vojni ministar Srbije Dragan Šutanovac je rekao: „Najveću štetu ima vlast u Beogradu, kratkoročnu korist svakako ima Albin Kurti, a dugoročni interes Rusije je nestabilan Zapadni Balkan“. Uvjeren sam da je gospodin Šutanovac to izjavio na osnovu činjenica i saznanja koje ima kao bivši vojni ministar.

Kao i mnogo puta ranije kroz istoriju, pokazuje se poražavajuće odsustvo suvereniteta vlasti u regionu, a mnogi događaji su osmišljeni i inicirani daleko od Balkana. Prošlost je pokazala da se destabilizacija BiH može podstaći od naših susjeda, ali i drugih centara moći, kojima ne odgovara mir u BiH. Na političkim liderima i građanima BiH je odgovornost, da prepoznaju  i podrže one koji  nam pomažu da gradimo mir, a da spriječimo one koji ga razgrađuju.

Branko Todorović
Branko Todorović
Branko Todorović, Izvršni direktor Helsinškog komiteta za ljudska prava u Republici Srpskoj.

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI