U danima u kojima su oči cijelog demokratskog svijeta uprte u Ukrajinu, čiji je suverenitet besprizorno pogazila ruska vojna čizma, Bosna i Hercegovina dočekala je Dan nezavisnosti. Tri desetljeća ranije na povijesnom referendumu održanom 1. marta građani BiH opredijelili su se za definitivan izlazak iz već raspadnute Jugoslavije i nastavak života u samostalnoj državi.
I ovaj 1. mart obilježit će se zvanično tek u jednom dijelu države, tačnije onim kantonima u Federaciji BiH gdje su na vlasti probosanske stranke. Bh. entitet Republika Srpska Dan nezavisnosti BiH ne priznaje. Identičan ignorantski odnos je na sceni i u kantonima s dominantno hrvatskim stanovništvom koje kontrolira HDZ-a BiH.
NAJTURBULENTNIJE RAZDOBLJE ZA DRŽAVU
BiH danas prolazi kroz najtmurnije i najturbulentnije razdoblje od okončanja rata i pitanje je da li smo optrčali puni krug i da li se nad našom zemljom ponovo nadvila prijetnja mogućeg raspada i sukoba koji bi neminovno iz toga proizišao?
Političar i sociolog Miro Lazović, žestoki protivnik anahrone i nazadne politike SDS-a početkom devedesetih prošlog stoljeća i predsjednik Skupštine BiH u periodu 1992.–1996., konstatuje da današnja BiH nije ona država iz referendumskog pitanja, znači država ravnopravnih naroda i svih njenih građana na području cijele BiH.
„I danas, 30 godina nakon referenduma, nad BiH lebde i dalje one političke opcije koje su htjele da ona nestane. Dakle, žalosno je da se danas pokušavaju reinkarnirati projekti Herceg Bosne koji su još 1994. Vašingtonskim sporazumom konačno poraženi i osuđeni od Haškog tribunala. Također, još je žalosnije da Milorad Dodik u kontinuitetu napada državu i odvraća srpski narod od Bosne i Hercegovine koja je država i bh. Srba“, kaže za naš portal Lazović.
On upozorava da se BiH danas suočava s napadima koji dolaze i izvana, ali i iznutra u odnosu na njen suverenitet.
„To je nešto što se nije očekivalo da će nakon 30 godina biti i da ćemo se ponovo morati odupirati takvim politikama. Svjedočimo posebno unatrag posljednjih pola godine da se od ratnih ciljeva nije odustalo, samo se danas pokušavaju realizirati političkim sredstvima“, zaključuje Lazović.
Vehid Šehić, pravni ekspert i građanski aktivista Foruma građana Tuzla, sumirajući 30 godina nezavisnosti, ističe da je današnja BiH zemlja ogrezla u kriminalu i korupciji, zemlja koja boluje od nedostataka empatije i solidarnosti, u kojoj je materijalno jedina vrijednost koju promovišu enormno bogati političari.
„BiH je država u kojoj ne funkcionišu njene institucije, u kojoj njeni građani nisu sretni i svoju sreću traže van njenih granica, država u kojoj se bez sankcionisanja krši njen ustav, država bez jednakopravnosti za sve njene građane. Istovremeno, BiH je lijepa država, država koja obiluje prirodnim bogatstvima i koja ima odlične građane koji su velika vrijednost. Imamo građane koji, kada se izbore za svoju slobodu, pokazuju svu svoju dobrotu. Ali ti isti građani zarobljeni su od vlasti i boje se dići svoj glas jer će ih neko proglasiti izdajnikom i nepatriotom“, ističe Šehić.
PRIJATELJE TRAŽITI UNUTAR BIH
Kao posljedicu etnonacionalnih politika danas imamo i činjenicu da se Dan nezavisnosti proslavlja samo u jednom dijelu Federacije BiH. Osvrćući se na 27 postratnih godina Šehić smatra da je jedan od ključnih problema BiH činjenica da ovdašnji političari konstantno prijatelje traže van granica ove države. Bilo da je riječ o Srbiji, Hrvatskoj ili Turskoj.
„To je apsolutno neprihvatljivo, jer mi prijatelje moramo tražiti unutar BiH. Uz, po BiH destruktivnu politiku SNSD-a i HDZ-a, ne može se amnestirati ni politika koju vodi SDA“, zaključuje Šehić.
Miro Lazović zamjera što među onim političkim partijama koje se zalažu za cjelovitost BiH ne postoji konsenzus da se pošalje jasna poruka i Dodiku i Čoviću i međunarodnoj zajednici „da se BiH nakon 30 godina mora graditi kao evropska, demokratska, stabilna država, uz puno poštovanje ljudskih prava i da se s političke scene skinu one snage koje nas drže kao taoce i pokušavaju nas držati u tri etnička kaveza“.
Šehić ističe da se danas, 30 godina nakon referenduma o nezavisnosti, osjeća prevarenim jer BiH nije onakva država za koju je glasao. I tako se bez sumnje osjećaju svi građani koji su u BiH ustavna kategorija u rubrici „ostali“.
A podsjećamo građani na referendumu su se izjasnili na pitanje koje je glasilo:
„Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“
No, građani koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi i Hrvati i dalje nisu ravnopravni. Ravnopravnost Bošnjaka, Srba i Hrvata kao konstitutivnih naroda, koja je ustavom BiH skrojenim u Daytonu garantovana, danas je također u entitetima u dobroj mjeri izvrgnuta ruglu. To najbolje osjećaju svakodnevno Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj i Srbi u Federaciji, posebno u kantonima u kojima HDZ ima vlast.
Stoga i ovog 1. marta, kao uostalom i u svim danima prije i poslije njega, u RS-u neće biti istaknute državne zastave. A obilježavanje Dana nezavisnosti BiH održano je samo u Prijedoru u organizaciji lokalnih političara iz probosanskih stranaka, ali bitno je naglasiti uz prisustvo barem dijela njihovih čelnih ljudi.
Lazović navodi da je u ovom trenutku pred BiH ključna bitka između onih koncepcija koje državu žele okameniti među etničkim elitama, i s druge strane koncepcije države punih ljudskih prava.
„Ja se nadam da će ova druga koncepcija pobijediti“, naglašava Lazović, a ovome se nadaju i svi građani BiH koji nemaju i ne žele rezervnu domovinu. To potvrđuje u razgovoru za naš portal i priznata bh. glumica Hasija Borić Stojić.
ODLUČNO NE PROTIV KORUPCIJE I NEPRAVDE
„BiH, prije svega, nije građanska država. Ja se bojim da smo mi negdje na početku, da se nismo od kraja rata puno pomaknuli i ovo je za mene zabrinjavajuće stanje u kojem se strepi od svakog sutra“, istakla je Borić Stojić.
Navodi da je problem što se u BiH konstantno stvara klima da dva naroda ne žele BiH „jer nacionalističke politike potpomognute iz Beograda i Zagreba Srbe i Hrvate odnarođuju od njene države“.
Udruženje građana ReStrat iz Sarajeva, ističući zabrinutost za budućnost BiH, pozvalo je građane da 1. marta izađu na proteste u Sarajevu i odlučno kažu „NE“ političkom sistemu koji generira diskriminaciju, korupciju i nepravdu.
“Etnonacionalistički koncept vlasti proizvodi podjele, aparthejd, korupciju i stranačko pravosuđe koje procesuira samo njihove neistomišljenike, a pristalice štiti od sudskih postupaka. Budućnost koju želimo nije u plemenskoj kohabitaciji tzv. konstitutivnih naroda, već unutar Bosne i Hercegovine na građanskim principima u kojoj će vladati jednakost, pravda, sloboda i solidarnost. Samo u takvom ambijentu moguć je ekonomski, socijalni i opštedruštveni napredak zemlje. Presude Evropskog suda za ljudska prava predstavljaju pravni osnov za pokretanje inicijative za donošenje građanskog ustava kojim se eliminiše koncept konstutivnosti kao ključnog instrumenta susjednih zemalja na razaranju BiH. Građanski ustav BiH nam garantuje jednaka prava na cijeloj njenoj teritoriji i to ne samo u izbornom procesu, već i u svim sferama društvenog života”, navodi se u pozovu ReStarta upućenom građanima.
Hasija Borić poručuje da će otići na te proteste ukoliko ih bude.
„Mislim da će ovaj moment s Ukrajinom biti razlog da ljudi masovnije izađu na ulicu, mislim da su se ljudi prodrmali, da izlaze iz letargije. Htjela bih pozvati građane Sarajeva, ali i ljude Banjaluke, Mostara i cijele zemlje da nam se priključe, da se uhvatimo za ruke, da ne dozvolimo da nam se ponovo isto desi, da se pogledamo u lice, zagrlimo i kažemo dosta je bilo, hajde da malo živimo“, poručila je Hasija Borić Stojić.
Činjenica je da je kroz protekla tri desetljeća Bosna i Hercegovina prošla niz teških iskušenja. Od samoga rata, iz kojeg je uz ogromnu cijenu izašla kao suverena i cjelovita država, do svih poratnih godina, u kojima opstaje unatoč brojnim izazovima njenom postojanju. Dok rat u Ukrajini bjesni svom žestinom, kod velikog dijela građana jača svijest o patriotizmu, značaju opstanka vlastite države te spremnost da ulože napore za dijalogom i boljim razumijevanjem kako bi zajedno krenuli dalje.
