U bh. entitetu Republika Srpska na dan 3. novembar 2021. pozitivne na COVID-19 su bile 83.338 osobe, podaci su Instituta za javno zdravlje RS. Broj zaraženih zbog agresivnog širenja takozvanog delta soja raste iz dana u dan, a virus se sve više širi među mlađom populacijom, odnosno djecom školskog uzrasta.
Ipak, iz Instituta za javno zdravstvo RS dobili smo tek ukupne podatke o broju djece, odnosno populacije do 19 godina pozitivnih na COVID -19 za period mart 2020. – novembar 2021. godine.
MJERE SE NE POŠTUJU, VLASTI NEZAINTERESOVANE
Od početka epidemije u Republici Srpskoj, navode u IJZ RS, do 2.11.2021., ovoj ustanovi prijavljeno je 627 djece nula do pet godina, 2.314 djece uzrasta šest do 14 godina te 2.827 djece od 15 do 19 godina koja su bila pozitivna na PCR test.
Brzom širenju zaraze doprinosi i niska stopa cijepljenih među stanovništvom koja u BiH iznosi ispod 20 posto. Iako cjepiva ima dovoljno, odziv građana na imunizaciju je nezadovoljavajući, pa uz mlake apele i pozive da cijepljenjem štitimo i sebe druge vlast gotovo ništa ne radi kako bi se stvari pomjerile u pozitivnom pravcu.
Stoga je otvoreno pitanje postajemo li svi taoci antivaksera?
Mada su odlukama Štaba za vanredne situacije RS na snazi i dalje mjere vezane za poštovanje epidemioloških preporuka, one se sve manje poštuju. Roditelji stoga s opravdanom zabrinutošću djecu šalju na nastavu, pogotovo jer od škole do škole zavisi hoće li biti pravovremeno i potpuno informisani o broju zaraženih učenika.
Jedan od takvih primjera je i Osnovna škola Miloš Dujić iz Čelinca.
Nastojanja da podatke o broju učenika pozitivnih na COVID -19 dobijemo od uprave škole su ostala bezuspješna, pa su nam te podatke dostavili iz Ministarstva prosvjete RS.
„Prema podacima koje smo juče dobili, (2. novembar), a koje se odnose na prošlu sedmicu, u Osnovnoj školi Miloš Dujić, opština Čelinac, ukupno je osam učenika zaraženo je virusom korona, dok se šest učenika ove škole nalazi u izolaciji“, navode iz resornog ministarstva. Dodaju i da ih direktori svih škola na nedjeljnom nivou informišu o epidemiloškoj situaciji.
Da li u međuvremenu broj zaraženih u OŠ Miloš Dujić povećao, koliko je učenika zaista pozitivno na COVID -19, pitanja su koja su ostala bez odgovora. Kao što je po svemu sudeći proizvoljna i odluka samih škola i gradskih/opštinskih štabova za vanredne situacije hoće li i kada podnijeti zahtjev za obustavu nastave.
„Republički štab za vanredne situacije donio je Zaključak o sprovođenju mjera za reagovanje na pojavu bolesti izazvane novim virusom korona (COVID-19) u RS, kojim je zadužio sve vaspitno-obrazovne ustanove i gradske/opštinske štabove za vanredne situacije jedinica lokalnih samouprava u Republici Srpskoj, da u skladu sa epidemiološkom situacijom redovno obavještavaju Ministarstvo prosvjete i kulture, te da ukoliko bude potrebno dostave prijedlog za obustavljanje nastave u školama i prelasku na odvijanje nastave na daljinu“, pojašnjeno je iz Ministarstva prosvjete RS.
I iz Instituta za javno zdravstvo navode da direktna odgovornost u sprječavanju širenja zaraze od korona virusa leži na direktorima osnovnih i srednjih škola.
„Ukoliko se pojave dva ili više povezanih slučajeva unutar jednog odjeljenja ili među nastavnim osobljem, obavještava se nadležna higijensko-epidemiološka služba koja je za zadužena za procjenjivanje situacije i izdavanje preporuka. Direktori osnovnih i srednjih škola odgovorni su za kontrolu provođenja mjera, izvještavanje i redovnu komunikaciju sa relevantnim institucijama. U tom smislu imaju obavezu obavještavanja higijensko-epidemiološke službe nadležnog doma zdravlja koja slučaju pojave pozitivne osobe u školi procjenjuje situaciju i definiše da li je neko od učenika ili nastavnika kontakt visokog rizika, odnosno procjenjuje potrebu za izolacijom, a što se odnosi na učenike, zaposlene u školi, ali i roditelje/staratelje učenika“, saopštili su iz IJZRS za naš portal.
ZARAŽENI GRAĐANI NE POŠTUJU MJERE IZOLACIJE
Iz ovih opštih formulacija ostaje nerazjašnjeno šta su to „kontakti visokog rizika“ na osnovu kojih se procjenjuje potreba za izolacijom. Odnosno, znači li to da učenici ili nastavno osoblje i kada je pozitivno na COVID -19 mogu pohađati/izvoditi nastavu ako, kojeg li apsurda, nisu visokorizični prenosioci zaraze?
No, čak i u slučaju kada se neko uputi u izolaciju, ostaje na njegovoj savjesti hoće li je poštovati. Ili pak na odluci susjeda, poznanika koji, ako znaju da neko mjere izolacije ne poštuje, takve osobe prijaviti, a što se rijetko događa.
Kontrola poštovanja izolacije prepuštena je zdravstvenim inspekcijama u lokalnim zajednicama. No, kada bi im dan i radno vrijeme trajali i 48 sati i da se ne bave nijednim drugim poslom iz svoje nadležnosti, oni ne bi bili u stanju kontrolisati sve osobe koje su u izolaciji.
To nam je u razgovoru potvrdio Mladen Dujaković, zdravstveni inspektor u Opštini Čelinac. Početkom ove nedjelje na području te lokalne zajednice bilo je pod nadzorom 80 osoba na dva zdravstvena inspektora. Među njima su i djeca školskog uzrasta.
Dujaković navodi da poseban problem u posljednje vrijeme predstavlja što osobe za koje se utvrdi da su pozitivne na COVID-19 ne navode nijedan kontakt. Iako je takva situacija apsurdna, ne postoje mehanizmi da se bilo ko prinudi da navede kontakte. Otuda, ističe Dujaković, imamo situacije u kojima je jedno dijete školskog uzasta zaraženo korona virusom, dok drugo dijete, djeca iz iste porodice, pohađaju nastavu.
„Do god zdravstveni sistem nema pritisak, odnosno bolnički kapaciteti mogu da podnesu broj hospitalizovanih lica, neće biti upaljen alarm. Mislim da zbog nezainteresovanosti građana za imunizaciju vlast smatra da treba pustiti da se što veći broj lica zarazi pa da se stvori kolektivni imunitet“, smatra Dujaković.
U Osnovnoj školi Branko Radičević u Banjaluci roditelji su obavješteni da je predviđeno da već u slučaju da dva učenika iz istog odjeljenja budu pozitivna na COVID-19 cijelo odjeljenje ide u izolaciju, te da će se nastava u tom slučaju za njih odvijati na daljinu.
SUSJEDNE DRŽAVE BOLJE ORGANIZIRANE
U susjednoj Srbiji i Hrvatskoj nastava na daljinu već se primjenjuje za određene uzraste u srednjim i osnovnim školama. No, ni tamo nema usaglašenog stava trebaju li se sve škole zatvoriti dok ne prođe četvrti talas pandemije.
Tako u Hrvatskoj od županije do županije, pa i od škole do škole, ove nedjelje se nakon kraćeg prazničnog odmora donose odluke da se na neki kraći period pređene na izvođenje nastave na daljinu.
Iskustva iz drugog polugodišta školske 2020. godine pokazala su da obrazovni sistem RS nije kadar odgovoriti izazovima održavanja nastave na daljinu. Tako je najveći teret obrazovanja pao na roditelje, koji su uz svoje redovne radne obaveze morali biti i učitelji. A, nažalost, ništa nije urađeno kako bi se nastavno osoblje bolje osposobilo, da se ponovo mora primijeniti potpuno zatvaranje škola.
Alarmantni podaci da je BiH prva u svijetu po broju preminulih od COVID-19 na milion stanovnika do vlasti ne dopiru. O novom „zaključavanju“ se ne razmišlja, ali u najavi nema ni dodatnog pooštravanja postojećih epidemioloških mjera, jer je evidentno da nijedan bh. entitet taj ekonomski pritisak nije u stanju podnijeti.
U Vladi RS, evidentno je, kada je u pitanju adekvatan odgovor na četvrti talas pandemije ne znaju šta će, kada će i ako će poduzeti. A građanima ostaje da, čak i kada sami poštuju sve epidemiološke mjere i kada su uz to i cijepljeni, zbog nemara okoline i same vlasti svakog dana zaigraju ruski rulet sa vlastitim životima i zdravljem.
