Političke stranke u Bosni i Hercegovini ni za ove opšte izbore, koji će se održati 2. oktobra, glasačima ne nude ništa osim nacionalizma i patriotizma, jer je to izgleda jedini provjereni recept za pobjedu.
Predizborna kampanja koja je počela 2. septembra obilježila su prepoznatljiva lica i provjereni slogani na stranačkim plakatima i bilbordima širom BiH. Kampanja će trajati do 1. oktobra do 07:00 sati ujutro, kada počinje izborna šutnja.
Slogani stranaka u Federaciji BiH za devete opšte izbore od potpistivanja Dejtonskog sporazuma su u znaku zabrinutosti za opstanak države, a u entitetu Republika Srpska glavni konkurenti odlučili su se da izraze zabrinutosti za opstanak RS-a.
RED PATETIKE, RED NACIONALIZMA
SDA, jedna od najvećih stranaka u BiH, sloganom Sigurno uplovila je u izbornu kampanju. Druge dvije velike stranke u BiH, SNSD i HDZ BiH, također su išli na sigurno sa sloganima Jer volim Srpsku i Zajedništvom do pobjede.
Opoziciona Socijaldemokratska partija BiH (SDP) odlučila se za slogan Da svane dan, koja bi trebala da pozove birače na promjene.
Željko Komšić i njegova Demokratska fronta (DF) zajedno sa Građanskim savezom (GS) izlazi na izbore sa sloganom Za građansku državu, što je njihova politička ideja koja ih je do sada održavala u vlasti.
Naša stranka potencijalnim biračima se nameće sa sloganom Naša zemlja, SDS i PDP, dvije najveće opozicione stranke u entitetu Republika Srpska, na ove izbore izlaze sa sloganima Živjećeš bolje i Republika Srpska mora da se brani.
Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli Enes Osmančević smatra da su slogani za ovogodišnje opšte izbore stereotipni, jednodimenzionalni i neinventivni.
„Sve stranke, ne samo u entitetu Republika Srpska, slijede jednu logiku i jedan stereotip. U ovom slučaju to je priča i narativ koji je nametnuo Milorad Dodik o ugroženosti i potrebi odbrane, samo ne znamo od koga i šta se nudi umjesto toga. To je permanentno stvaranje krize i takmičenje u nacionalizmu, što je nažalost prihvatila i opozicija. To je po meni strateška pogreška, posebno u Republici Srpskoj, gdje oni misle da Dodika i SNSD mogu pobijediti njegovim oružjem, a on je zaista šampion u nacionalizmu i šovinizmu“, kaže Osmančević.
Kada je riječ o strankama sa sjedištem u drugom bh. enetitetu Federaciji BiH, po mišljenju Osmančevića dvije najveće stranke, SDA i HDZ, išli su na provjereno i emocije svojih birača.
„SDA želi da prikaže svoju superiornost i želi da predstavi da su izbori već unaprijed dobijeni i s tim u vezi koriste ovaj slogan ‘Sigurno’. HDZ svojim sloganom ‘Zajedništvom do pobjede’ apelira na tu vrstu zajedništva, odnosno potpore koju očekuju od ukupne etnije, odnosno hrvatskog naroda u BiH. Oni se smatraju perjanicom tog nekog pokreta koga svi treba da slijede, a to su već viđene stvari“, kaže Osmančević.
U ovogodišnjim izbornim sloganima, smatra on, nema novih ideja i motivirajućih poruka, a sve vladajuće stranke su zaokupljene samoodržanjem na vlasti i svojim biračima ne obećavaju ništa.
„Oni su odnarođeni i ne primjećuju stvarne probleme ljudi niti kako se odvija život mimo njih. Jednostavno su fokusirani na očuvanje fotelja, a to svoje očuvanje u foteljama predstavljaju kao pitanje života ili smrti, što je uistinu jedan iskrivljen pogled stvarnosti“, navodi Osmančević.
INFLACIJA DIVLJA, U STRANKAMA LOVA DO KROVA
Za razliku od prethodnih izbora, stranke biračima, barem prema spotovima koji se mogu vidjeti ili čuti u medijima, ne daju velika obećanja kao prije o stotinima hiljada radnih mjesta, velikim stranim investicijama, itd. Za ove izbore sve se svodi na opšte priče o boljem životu, boljim putevima, boljem zdravstvu, sve naravno u ime čovjeka, patriotizma i nacionalizma.
Građani ove zemlje i 32 godine od održavanja prvih slobodnih višepartijskih izbora u BiH i dalje se, dakle, lože samo nacionalizmom. Postavlja se samo pitanje da li će građani i narodi u BiH taj nacionalizam moći da lože ove zime kraj enormnih poskupljenja ogreva, ali i svega ostalog u ovoj godini. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, inflacija u julu ove godine bila je 16,7%, što je najveća inflacija zabilježena u BiH u posljednje 22 godine.
Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u RS-u u julu ove godine, prema podacima entitetskog zavoda za statistiku, bile su više za 15,4 % u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Federalni zavod za statistiku objavio je da se u julu inflacija u FBiH popela na 17,6% na godišnjem nivou.
Međutim, ovdje, prema mišljenju profesora Osmančevića, nisu samo problem stranke, već i biračko tijelo, odnosno javnost u BiH koja je vrlo pasivna, ima nizak nivo političke kulture i nije zainteresovani za rješavanje svojih problema.
„Oni ne obećavaju ništa jer niko od njih ništa ne traži. To je sada problem u biračkom tijelu, građanima, koji na njih ne vrše nikakav pritisak. Niko od njih ne traži da riješe probleme depopulacije, odnosno odlaska stanovništva u inostranstvo, probleme zapošljavanja, zdravstva, školstva, nefukcionalnosti institucija, slabog životnog standarda, itd. To niko ne traži, pa zašto bi se oni time bavili i zašto bi obećavali“, kaže Osmančević.
Jedno od značajnih pitanja jeste i koliko će ova izborna kampanja koštati građane?
Po energiji koju stranke ulažu u ovogodišnju izbornu kampanju, ali i broju reklamnog materijala na ulicama i medijima, čini se da će ona biti najskuplja do sada.
Finansiranje izborne kampanje u BiH regulisano je Izbornim zakonom BiH, Zakonom o finansiranju političkih stranaka, te nizom podzakonskih akata.
Zakon o finansiranju političkih stranaka definiše dozvoljene izvore finansiranja dok se Izbornim zakonom BiH definiše osnov za dozvoljeni maksimalan iznos sredstava koji jedan politički subjekt može utrošiti tokom kampanje, a on zavisi od broja birača za svaku izbornu jedinicu u kojoj politički subjekt ima kandidata.
Zavisno od nivoa vlasti za koji se izbori organizuju, broj birača se množi sa 20 ili 30 feninga, kako bi se dobio maksimalan iznos sredstava za kampanju političkog subjekta.
BEZ OGRANIČENJA JAVNE POTROŠNJE U KAMPANJI
„Transparency international u Bosni i Hercegovini (TI BiH) vrši monitoring trošenja sredstava političkih stranaka u vrijeme izborne kampanje i putem terenskih posmatrača, ali je nemoguće utvrditi koliki je stvarni iznos koji političke partije utroše u vrijeme izborne kampanje. Jedan od razloga za to je što svake izborne godine političke stranke otkrivaju nove načine zaobilaženja propisa. Izborna kampanja se često prikriva kroz organizaciju događaja koje su organizovane od strane javnih institucija, a koje političke stranke onda koriste za vlastitu promociju“, kaže predsjedavajućiUpravnog odbora TI BiH Srđan Blagovčanin.
Podaci do kojih je došao TI BiH tokom prošlih lokalnih izbora 2020. pokazali su razliku između onoga što prikazuju stranke u svojim izvještajima i onoga što su utvrdili posmatrači na terenu.
„Petnaest vodećih političkih stranaka u BiH prikazalo je u svojim postizbornim izvještajima za protekle lokalne izbore 5,2 miliona KM troškova propagande. Ipak, samo troškovi medijskog i vanjskog oglašavanja (putem bilborda) kao i troškovi predizbornih skupova koje je evidentirao TI BIH kumulativno za 1,46 miliona KM premašuju ovaj iznos, što jasno pokazuje da stranke nisu realno prikazale informacije o finansiranja“, navedeno je u ovom izvještaju TI BiH.
Poseban dio problema je što političke partije koriste i ono što se zove funkcionerska kampanja, gdje se na različite načine zlouporebljava javna pozicija da bi se promovisao kandidat ili politička partija.
U monitoringu TI BiH o ponašanju političkih partija i kandidata dva mjeseca prije početka izborne kampanje zabilježeno je preko 1.300 primjera korištenja javnih resursa za promociju, uz značajno povećanje javne potrošnje.
CIK-u je upućeno je 36 prijava zbog preuranjene kampanje, kršenja Zakona o finansiranju političkih partija i zloupotrebe javnih resursa. Zanimljivo je da je CIK odbacio prve prijave TI BIH, jer se zabrana zloupotrebe javnih resursa odnosi samo na period zvanične izborne kampanje, tako da će sve ono što se dešavalo u proteklom periodu proći nekažnjeno. CIK je za sada sankcionisao samo pojave preuranjene kampanje, a po prijavama TI BIH izrečeno je osam sankcija.
Nažalost, za razliku od zemalja okruženja, BiH nije uvela ograničenje javne potrošnje u predizbornom periodu, što je i ove godine ključni resurs koji se zloupotrebljava za kupovinu glasovai promociju kandidata.
Online mapa TI BiH predizbornih radova pokazuje da je u cijeloj BiH od 1. jula započeto 249 radova vrijednih 845 miliona KM, a završeno je 227 radova vrijednih 175 miliona KM. Ukupna vrijednost javnih radova u ova dva mjeseca već je premašila godišnju vrijednost svih radova koji su po podacima Agencije za javne nabavke ugovoreni cijele prošle godine.
Zabilježeno je i značajno povećanje jednokratnih davanja usmjerenih na razne grupe stanovništva, gdje se u većini slučajeva radi u indirektnoj kupovini podrške birača javnim sredstvima. Od 1. julakroz jednokratna davanja svih nivoa vlasti građanima je podijeljeno preko 200 miliona KM, a najznačajnija su izdvajanja entitetskih vlada od preko 100 miliona za jednokratnu pomoć penzionerima, borcima, mladima i socijalnim kategorijama.
TI BiH ističe da svi ovi primjeri kao i značajno povećanje javne potrošnje u predizbornom periodu pokazuju da u BiH nisu stvoreni uslovi za fer i poštene izbore, jer značajnu prednost imaju kandidati i stranke koji raspolažu sa javnim resursima.
Monitorinzi izbornih kampanja TI BiH pokazali su, također, da se tokom izbornih godina dramatično povećavaju iznosi javnih nabavki i zapošljavanje u javni sektor.
„Tako da nam sve ovog govori da i ova izborna kampanja kao i sve one prethodne se ne kreće u zakonskim okvirima, zalazi u jako puno sivih zona koje izlaze iz okvira finansiranja političkih partija, a neki zalaze i u oblast krivičnog zakonodavstva“, zaključuje Blagovčanin.
