Protekla 2018.godina bila je puna turbulencija na političkom i javnom životu. Činilo se da su obrazovne ustanove, a posebno visokoškolske, već odavno izašle iz tih vrsta sukoba, međutim jedan događaj na samom kraju godine, postao je tema broj 1, a to je svojevrsna zabrana rada sa studentima doktoru ekonoskih nauka Mladenu Ivaniću.
Jedan od najmlađih doktora ekonomije u bivšoj Jugoslaviji i zasigurno čovjek koji je ostao upamćen kao najmlađi član Predsjedništva BiH nakon više od tri decenije rada sa studentima izgubio je mjesto profesora na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci. Razlozi su bili “tehničke prirode”. Na naša pitanja o ovoj temi nije bio pretjerano raspoložen.
“Ne bih ja puno ovo komentarisao. To se u suštini svelo na to da je Univerzitet imao primjedbu na Izvještaj o izboru, iako taj izvještaj nema veze sa mojim radno-pravnim statusom. Ja imam rješenje da mi miruje radni odnos i da se vraćam po isteku mandata člana Predsjedništva BiH, pa sam podnio zahtjev da me vrate i još uvijek nisam dobio nikakav odgovor”, kratko je na naš poziv prokomentarisao Ivanić.
On pojašnjava da se u međuvremenu jdogodio sporni konkurs. “Komisija je predložila mene, jer ispunjavam sve uslove, a Senat Univerziteta je imao neke tehničke primjedbe znajući da će isteći rok. “Svjesno se išlo da mene sklone sa Univerziteta. Ne znam zašto, ali ne vidim ni neke velike efekte tog poteza. Još uvijek nemam nikakvog obavještenja osim da je konkurs stavljen van snage i dok se ne provede novi konkurs ja ne mogu držati nastavu. Praktično, Senat Univerziteta je vratio na doradu izvještaj, a u međuvremenu je istekao rok od 6 mjeseci”, kaže Ivanić.
Na naše pitanje da li je riječ o vidu političkih pritisaka, on je dodao: “Generalno, moj stav je da je prirodno da je Univerzitet izvor političkih ljudi i ne bi bilo dobro da ga nema, ali nije normalno kada ti ljudi koriste Univerzitet za međusobno političko razračunavanje. To vise govori o realnoj pedagoškoj, profesionalnoj strukturi tih ljudi, nego o bilo čemu drugom”.
Slučajno ili ne, Ivanić je u prethodnom periodu bio jedna od najčešćih meta političkih napada ljudi koji su takođe u sistemu visokog obrazovanja.
Sakriveni iza krinke političkih analitičara mnogi od njih su u javnosti etiketirali političke protivnike, zaboravljajući pri tome da objasne prirodu odnosa sa najvećom političkom strankom.
Jedan od njih je i politički analitičar, prodekan za nastavu na Fakultetu političkih nauka i savjetnik za politička pitanja predsjednika Republike Srpske, Aleksandar Vranješ.
Vranješ je u nekoliko istupa, posebno na sajtu Sve o Srpskoj (čiji su sadržaj preuzimali mediji bliski SNSD-u i vladajućoj koaliciji), optuživao političke protivnike, pa tako i Ivanića kao saradnike stranih centara moći.
Slična je situacija i sa dekanom Fakulteta za bezbjednost Predragom Ćeranićem, koji takođe, na istom sajtu ne štedi protivnike Stranke nezavisnih socijaldemokrata, a da je riječ o poslu koji je plaćen iz džepova građana pokazuje da je održavanje pomenutog sajta platila državna kompanija Hidroelektrane na Vrbasu.
Ono što je nevjerovatno, Senat Univerziteta u Banjaluci nije pravio primjedbe za izbor pomenutog Predraga Ćeranića prilikom kandidature za mjesto dekana Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci 2017. iako je u spisak naučnih radova uvrstio svoje medijske istupe , intervjue i slične forme.
ISTAKNUTI ČLANOVI SNSD-a, REKTOR, PROREKTORI, DEKANI I PRODEKANI
Da je politika odavno zagospodarila sistemom visokog obrazovanja, pokazuje nam jedno mini istraživanje, koje je sproveo naš portal. Od čak 17 fakulteta koji se nalaze u sklopu Univerziteta u Banjaluci, istaknuti članovi SNSD-a su u najužem rukovodstvu 6 fakulteta, te Instituta za generičke resurse.
Izdvajamo samo neke:
Ranko Škrbić, bivši ministar zdravlja – DEKAN MEDICINSKOG FAKULTETA
Željko Mirjanić, bivši narodni poslanik- DEKAN PRAVNOG FAKULTETA
Maja Dodik, kandidat na izborima 2016. na listi SNSD- DEKAN AKADEMIJE UMJETNOSTI
ALEKSANDAR VRANJEŠ, savjetnik predsjednika RS- PRODEKAN ZA NAUČNO ISTRAŽIVAČKI RAD U FPN
Isto tako, članske knjižice imaju i aktuelni rektor Radoslav Gajanin, kao i bivši rektor Milan Mataruga, koji je podnio ostavku nakon spleta čudnih okolnosti. Štaviše, ime Mataruge i Gajanina se pojavljuje i na zvaničnim stranicama SNSD-a kao članova Savjeta za visoko obrazovanje SNSD-a.
Jedan od rijetkih koji imaju člansku kartu neke druge stranke i koji je htio dati izjavu na temu političkih uticaja na Univerzitetu je prof. dr Branko Blanuša, dekan Elektrotehničkog fakulteta. Blanuša koji je član SDS-a, kaže da lično nije imao veće političke pritiske, ali da ne zna do kada će ta situacija potrajati.
“Ja lično nisam imao veće političke pritiske, s obzirom na moje političko opredjeljenje, koje kao što je poznato, ne pripada vladajućoj strukturi. Nisam imao nekakvih direktnih političkih pritisaka, ali je bilo nekih komentara i nekih razgovora sa mnom. To su bili neformalni razgovori koji su bili vise usmjereni na to da li je dobro da javno iznosim neko svoje mišljenje. Definitivno, postoji uticaj politike na rad Univerziteta, a i na visoko školstvo uopšte. Mi imamo centralizovan Univerzitet. On bi trebalo da bude integrisan, ali nije integrisan, nego je centralizovan. Taj Univerzitet je sad pod krovom ovog novog ministarstva, Ministarstva za tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo. Naravno da i oni koji su imenovani u tom ministarstvu pripadaju određenoj političkoj opciji. Univerzitet bi trebao da bude depolitizovan. Ne trebam govoriti o tome da to nije tako”, jasan je Blanuša.
Prema njegovim riječima, trenutna tendencija, a koja nije dobra je da je politički uticaj sve izraženiji i među studentskim organizacijama, dakle u Uniji studenata i Studentskom parlamentu koji su, kako kaže, u dobroj mjeri politički instrument i gdje su na određenim mjestima već neki pojedinci koji su prepoznatljivi u određenim političkim strankama.
“Ja dolazim s fakulteta gdje je taj politički uticaj jako mali, odnosno minoran, ali to je specifičan fakultet gdje dolazi do izražaja znanje i stručnost, dakle, kvalifikacije, a gdje god je to u prvom planu, politički uticaj je mnogo manji.
Kada pričamo o zapošljavanju po političkoj liniji, sigurno je da se takve stvari dešavaju, ali ne mogu reći u kojoj je to mjeri izraženo i koji su to konkretni primjeri jer ja nemam argumente, ali zna se da tog ima. Znam kad je posebno pitanje o administrativnom osoblju koje se zaposlilo u nekom prethodnom periodu da je tu bilo različitih uticaja, posebno onih stranačkih”, dodaje Blanuša.
Da nepravilnosti prilikom zapošljavanja ima, zadokumentovao je i Transparency International.
Uglješa Vuković, projekt menadžer u TI napominje je u 2016. i 2017.godini zaprimljeno 55 prijava kada je riječ o obrazovanju. Iako je uglavnom riječ o slučajevima iz osnovnog i srednjeg obrazovanja, pažnju je privukao i jedan predmet iz visokog obrazovanja, a koji je imao i sudski epilog.
“Posebno se ističe primjer na Medicinskom fakultetu u Banjaluci kada se jedna stranka žalila poslije konkursa, jer je ustanovljeno da su se desile nepravilnosti , to jeste da izabrana kandidatkinja nije provela najmanje tri godine u nastavi nakon posljednjeg izbora u zvanje”, kaže Vuković za Gerilu.
Izvor gerile sa banjalučkog Univerziteta kaže da ovo nisu usamljeni primjeri.
“Pogledajte samo strukturu ljudi koji sad rade u visokom obrazovanju. Evidentno je da je na Univerzitetu potpuno leglo političkih podanika i da je veoma malo broj ljudi koji imaju hrabrosti i morala da kažu neki svoj stav.
Dolazak bivšeg rektora Mataruge je bio dokaz da je politika definitivno preuzela Univerzitet, a njegov odlazak je još veća potvrda. Dovesti čovjeka u situaciju da drži govor na Danu Univerziteta, a da mu predstavnici studenata koji su, takođe, dio SNSD-a u tom trenutku upadaju u kancelarije. Njegov grijeh je vjerovatno što je bio brana nekim koncepcijama. Kada bi on samo smio da progovori, svašta bi rekao pod kakvim je pritiscima bio”, rekao je jedan od profesora, koji kaže da je situacija još i gora jer bi bilo kakvo zamjeranje određenim krugovima unutar Univerziteta moglo dovesti do gubitka zvanja.
PAŠALIĆ: ČLAN SAM SNSD-a ALI RADIM SVE PO ZAKONU
Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Stevo Pašalić kaže za Gerilu da u njegovom slučaju ne postoji politički uticaj, jer su i on, a i njegov nasljednik izabrani bez takve vrste pritisaka.
“Što se tiče izbora u zvanje, prijema ili izbora dekana, tu postoje jasno propisane procedure kako se radi. I kad bi htjela, politika nema direktan uticaj. Možemo mi navijati za nekoga po partijskoj ili drugoj liniji. Mi možemo biti politički angažovani, ali mi to unutar Unverziteta ne pokazujemo niti se to odražava na rad Univerziteta. Ja sam član SNSD-a, ali to ni u čemu ne koristim, ni prije, ni za vrijeme rektorskog staža”, izjavio je Pašalić.
Napominje da sva zapošljavanja idu po zakonu, da li konkursima ili raznim prijavama,te da tu uvijek ima intervencija, ali bitno je da se sve zakonski provede.
“Kada bih vam rekao da nema intervencija, svi znaju da ih ima, ali vi tu morate da djelujete i radite u skladu sa zakonom. Koga god da primate, ako se prijavi 10 ljudi, primate jednog, a devet će biti nezadovoljno”, zaključio je Pašalić.
APSOLUTNA MOĆ STRANAKA
Profesor sociologije iz Mostara Slavo Kukić smatra da političke stranke imaju apsolutnu kontrolu nad svim univerzitetima u BiH.
“Što se tiče Sveučilišta u Mostaru, tu sam siguran jer sam donedavno bio profesor tamo. Ne samo da se ne može doći na mjesto rektora, prorektora, dekana ili rodekana, a da za to nije dao zeleno svjetlo lider HDZ-a, nego u najnovije vrijeme ne možete doći ni na mjesto asistenta. Po onome što ja znam ništa nije bolje ni na Unoverzitetu Džemal Bijedić, ali ni na drugim univerzitetima u BiH. Evenutalno se, barem za sada, može govoriti o Univerzitetu u Zenici kao izuzetku. Ovo govorim iz razloga jer to potvrđuju fakti. Tamo je na vlasti na kantonalnom nivou SDA, ali su u rukovodstvu Univerziteta ljudi koji ne pripadaju toj stranci, nego ni vrijedonosnom sistemu te stranke.
Dakle, sve je pod kontrolom stranaka. Posljedice toga su vrlo prepoznatljive, a to je činjenica da mi u ovom momentu nemamo po webometriksu nijedan javni univerzitet iz BiH među 2000”, napominje Kukić.
Prema njegovim riječima, to je izbor ne po kriterijumu kompetentnosti kandidata za asistentske i druge pozicije, nego po kriterijumu političke podobnosti i političkog pripadanja.
“Dovođenje takvih ljudi na visokoškolsku ustanovu zapravo se dobija I biračka baza jer ti ljudi ne isključujem da u pravilu imaju intenzivniju komunikaciju sa studentima I to komunikaciju koja je u funkciji lobiranja za one koji su ih doveli”, zaključio je Kukić.
Izvor: Gerila.info
*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
