„Duboko smo podijeljena zemlja, nacionalna mržnja je prisutna i reintegracija društva nam je potrebna više nego ikad. Početak takve reintegracije smo započeli formiranjem trećeg bloka gdje branimo bosanskohercegovački identitet. Krenuli smo donositi pozitivne vibracije u našu dijasporu. Svjesni smo kapaciteta koji leži u ogromnom neiskorištenom potencijalu, a kojeg svi zovemo dijasporom. Motivišemo ljude i povratne informacije nas dodatno ohrabruju u ovom zajedničkom poslu koji će značiti bolje dane za našu domovinu“, bila je temeljna poruka na kojoj se okupio blok deset političkih stranaka, potpisnica koalicionog sporazuma o osnivanju Pokreta za državu, koji je sa zajedničkom listom izašao na izbore u Republici Srpskoj.
Citirani navod riječi su potpredsjednika SDP-a BiH Vojina Mijatovića, jednog od ključnih inicijatora osnivanja ove koalicije čiji je primarni cilj, kako je tvrdio, trebao biti borba za BiH na cijeloj njenoj teritoriji.
OD „PATRIOTIZMA“ DO PATETIKE
Politički postavljeni ciljevi nakon snažnog lobiranja, prvenstveno bh. dijaspore, odnosno ljudi protjeranih iz BiH s teritorija koje su tokom rata bile pod kontrolom bosanskih Srba, su ostvareni.
SDP BiH, SDA, Demokratska fronta i Bosanskohercegovački zeleni, kao dio koalicije deset probosanskih stranaka, osvojili su dovoljan broj glasova da formiraju poslanički klub u Narodnoj skupštini RS. Prijedorčanin Mirsad Duratović, kadar DF-a, izabran je za potpredsjednika parlamenta ovog bh. entiteta, Selvedin Hurtić imenovan je za ministra trgovine i turizma, a sam Mijatović, „siva eminencija“ Pokreta za državu, na svom facebook profilu poručio je „da je vreme da Pokret nastavi sa implementacijom Sporazuma kroz dalju participaciju u vlasti kao i da se drži zacrtanih političkih ciljeva.“
„Naravno, uz sve spinove i turbulencije jasno je da zajednički nastup svih pro BiH političkih stranaka nema alternativu, ali da se svi moraju rešiti ekskluziviteta nad predstavljanjem. Pokret je zamišljen i mora ostati BiH reprezentacija, nikako samo bošnjačka, samo srpska ili samo hrvatska reprezentacija. Živela Bosna i Hercegovina zemlja dobrih i radnih ljudi, krenimo u neka bolja vremena“, naveo je Mijatović, počinjući svaku rečenicu u već prepoznatljivom maniru sa zastavom BiH.
Ništa manje patetičnu poruku nije odaslao sa svog FB profila ni Duratović. Zavaljen u fotelju u kabinetu potpredsjednika Narodne skupštine RS, sa zastavom BiH u pozadini, naveo je:
„Kako je rekao naš Josip Pejaković nekada, tako i ja danas: Oni meni nema Pokreta za državu u Narodnoj skupštini RS-a. Kako nema, a ja sjedim tu? Ima ga gospodo, a bit će ga i dalje.“
Od svih tih fraza i poruka na društvenim mrežama, od funkcija „reprezentacije“ Pokreta za državuništa nemaju i ničem se ne nadaju bošnjački povratnici, kao naprimjer oni iz Vrbanjaca (opština Kotor Varoš), koji su od Banjaluke udaljeni tek 38 kilometara.
Jer i ovu školsku godinu učenici bošnjačke nacionalnosti, umjesto na redovnu nastavu u područnoj osnovnoj školi Sveti Sava, krenuli su na instruktivnu nastavu koju pohađaju u Medžlisu Islamske zajednice.
Od 2013. godine ponavlja se ista situacija, odnosno njihovi roditelji vode punu deceniju pravnu bitku kako bi se omogućilo pravo na izučavanje bosanskog jezika i grupe nacionalnih predmeta.
„Za nas političari, kako sebe nazivaju – bosanskih stranaka, ne mare niti ih naši problemi zanimaju. Osim podrške za nabavku udžbenika ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH ranijih godina, niko čak ni tokom izborne kampanje u Vrbanjce ne svraća niti nekoga od njih zanima kako žive povratnici. Isto je i sada i sa Pokretom za državu i razočaran sam njihovim ponašanjem, pa i meni i drugima ostaje da se sami za sebe borimo“, kazao je u razgovoru za naš portal Nedžad Smajlović, jedan od roditelja koji se godinama vodi pravnu bitku za ostvarivanje temeljnih ljudskih prava svoje djece.
SVE ZA LIČNE POZICIJE
Bh. entitet Republika Srpska je premali da poslanici Pokreta za državu u Narodnoj skupštini ne bi znali gdje se Vrbanjci nalaze. No, kako živi povratnička zajednica na području Kotor Varoša, Srebrenice, Zvornika, šta se dešava u Konjević Polju ili Višegradu, Prijedoru… ako je suditi po dosadašnjem (ne)djelovanju ili (ne)istupima, Sašu Grbića, Andreu Gajić, Mirsada Duratovića i Ramiza Salkića ne zanima.
Prijedorčanin Refik Hodžić, specijalista za strateške komunikacije i aktivista za tranzicijsku pravdu, u izjavi za Inforadar podsjeća da „nesrpsko stanovništvo u Republici Srpskoj već odavno nema političke predstavnike.“
„Ovo što imamo, tako efektno ilustrovano u najvulgarnijoj trgovini glasovima koji su omogućili Dodiku kontrolu nad srpskim glasovima u Domu naroda državnog parlamenta, bezočna je prevara glasača, naročito onih u dijaspori. Njihov patriotizam i strah od nestanka države koriste gramzive bitange kako bi stvorile politički kapital koji će unovčiti u pregovorima sa režimom u RS, isključivo u sopstvenu korist. Glasači će zauzvrat dobiti zapaljive govore na masovnim dženazama i koji kilometar asfalta. I tako ukrug, do idućih izbora. Sve to već odavno gledamo na lokalnom nivou, Prijedor je najbolji primjer te odvratne trgovine“, naglašava Hodžić.
Hodžićev pesimizam dijeli i Edin Ramulić, građanski aktivist iz Prijedora, koji kaže da promjene ne očekuje jer i Pokret za državu funkcionira na istim principima na kojem su funkcionirale i ranije koalicije probosanskih stranaka u Narodnoj skupštini RS.
„Svako želi da osvoji vlast u interesu svoje stranke, ličnu korist i eventualno stranačkog članstva. I nema tu posebne brige o glasačima, o zajednicama kojima treba posvetiti posebnu pažnju, a tu mislim na manjinske zajednice u RS-u, gdje se nametnuo Pokret za državu kao neko tijelo koje bi ih štitilo“, kaže Ramulić.
Evidentno je da mali poslanički klub sam po sebi nema mogućnost vršiti značajan utjecaj na političke tokove u Republici Srpskoj, ali čak i u situaciji kada je njihov glas bitan nije napravljen iskorak, navodi naš sugovornik. Ramulić se, pri tom, referira na glasanje za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta BiH, ističući da su „upravo poslanici Pokreta za državu svojim glasanjem u Narodnoj skupštini Bosnu i Hercegovinu predali u ruke Miloradu Dodiku u naredne četiri godine“.
Da su lične pozicije i benefiti koji se političkim djelovanjem sebi i eventualno stranci priskrbljuju, primarni primjer je i Mirsad Duratović. Podrška SNSD-ovom delegatu za Dom naroda Parlamenta BiH „nagrađena“ je funkcijom potpredsjednika Narodne skupštine.
„On je barem bio pošten u toliko pa od početka nije krio da ga zanima samo stav i interesi Demokratske fronte i njegova pozicija, a ne i ostali građani. I u konačnici, treba podsjetiti da je već bio poslanik u Narodnoj skupštini RS i da se tokom tog mandata nikada nije oglasio i stao u zaštitu interesa ljudi koji su za njega glasali. On je sada dobio funkciju potpredsjednika, ali iskoristiće je za svoje interese, ali ne i populaciju koju predstavlja“, ističe Ramulić.
No, navodi naš sugovornik, nije Duratović usamljen primjer, jer cijelo poratno vrijeme nije se pojavio političar koji bi bio okrenut interesima građana, a ne samo svojoj stranci i svojim uskim interesima.
Na pitanje koliko zaista ima BiH u ovom entitetu i bore li se poslanici PzD za državu, ima li se u vidu način na koji vlast u RS vodi politiku, kao i istupi lidera SNSD-a i predsjednika RS Milorada Dodikakoji BiH na svakom koraku ponižava i umanjuje njen značaj, Ramulić ističe „da njima država i te kako treba“.
„Treba im država jer im osigurava pozicije u vlasti, na funkcijama u javnom sektoru. No, uvjeren sam, jer dobro poznajem neke od njih, za neku garanciju da mogu imati određene funkcije stali bi i uz projekat stvaranja države Republike Srpske. I kada bi dobili te garancije, te funkcije, ponavljam, da bi oni na to bili spremni. I to sam već kazao, potvrdili su to onog trenutka kada su Dodiku dali mogućnost blokade BiH u Domu naroda Parlamenta BiH. Naravno, to ne bi bila opšta volja naroda, ali narodom je najlakše manipulirati. Ja ovoj grupaciji uopšte ne vjerujem i siguran sam ma kakve da Dodik radikalne poteze povuče protiv BiH niko od njih ne bi odstupio od funkcije“, naglašava Ramulić.
BOŠNJACI BEZ VEĆINE
Dosadašnje djelovanje, kako Mijatović ističe ,“ bh. reprezentacije“ u Narodnoj skupštini, kao što su to upozorili naši sugovornici, ne ulijeva optimizam da su spremni boriti se za nešto drugo osim za vlastite interese i interes partije, prevashodno SDP-a BiH, koji s SNSD-om dijeli vlast na državnom nivou. I zauzvrat, kako je to poručio lider SDP-a Nermin Nikšić, „neće otvarati pitanja oko kojih se teško usuglasiti“ .
Ali, osim načina na koji je data podrška SNSD-u da kroz Dom naroda drži državu u šaci, ništa manje opasno za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa Bošnjaka u RS-u nije ni način formiranja Kluba delegata Bošnjaka u Vijeću naroda RS.
Naime, od uspostavljanja Vijeća naroda RS, kome je primarni zadatak štititi vitalne nacionalne interese i jednakopravnost konstitutivnih naroda, prvi put Bošnjaci neće imati većinu za pokretanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Podsjećamo, Igor Bošnjak iz SNSD-a predložio je za predsjednicu Kluba Srebrenku Golić iz SNSD-a, poznatu po tome da shodno potrebama stranke mijenja i svoju nacionalnu pripadnost. Iako se očekivalo da u Klubu Bošnjaka, gdje Pokret za državu ima pet od osam delegata, jedinstveno glasaju i ospore izbor Golićeve, dva su delegata, BH Zelenih i SDP-a, podržali njen izbor za predsedavajuću Vijeća naroda.
O posljedicama i ove političke trgovine, evidentno je, one koje su građani birali nije briga. Nije briga ni Vojina Mijatovića, koji je u ime Kluba Pokreta za državu najavio pokretanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa na Zakon o nepokretnostima RS koji je Narodna skupština usvojila u identičnom obliku u kojem ga je Ustavni sud BiH osporio u septembru prošle godine.
A mi Vojina Mijatovića pitamo: kojim će to i čijim glasovima vitalni nacionalni interes i kojeg to naroda „bh. reprezentacija“ braniti?
