Općinaje dugo odbijala da objavi ko je radio elaborat. No, tvrdi ta kompanija neće učestvovati na 1,1 milion vrijednom tenderu. A u tenderu dovoljno detalja da se može pretpostaviti da je namijenjen određenoj kompaniji. Što tvrdi i vijećnik u Općinskom vijeću
Piše: Rubina ČENGIĆ
Općina Novo Sarajevo od decembra 2022. vodi postupak javne nabavke za nabavku i instaliranje opreme za videonadzor javnih objekata i površina procijenjen na 1,1 milion KM.
No, ovaj je postupak sporan sa dva aspekta. U opisu tražene opreme je dovoljno detalja da se može pretpostaviti da se bira određena kompanija. Sporno je i pitanje da li Općina ima pravo da snima javne objekte i površine. I to kamerama koje snimaju i zvuk, jer to stavlja mogućnost prisluškivanja.
Ko je radio elaborat?
Ponuđači i potencijalni isporučioci traženih roba i usluga su zabrinuti i zbog mogućnosti da je, kako ističu, elaborat koji je prethodio ovoj javnoj nabavci radila kompanija koja je naklonjena određenom dobavljaču. Prvenstveno i zbog toga što je Općina prvobitno odbila da im da naziv kompanije koja je radila elaborat. Obrazloženje je bilo da „ta kompanija neće učestvovati na tenderu“. Nisu dobili ni mogućnost da saznaju imena eksperata na koje se Općina poziva.
Iz kompanija koje su preuzele tendersku dokumentaciju cijene da to „nije nikakva garancija jer je autor elaborata mogao pogodovati određenoj kompaniji ugradivši elemente koje može zadovoljiti samo ona“.
– Kada su tražili fimu koja će izraditi elaborat tražili su nekoga ko ima Cisco certifikate. To nije uobičajeno za firme koje se bave tim poslom. Naime, elaborate za videonadzor treba i mogu da rade isključivo agencije za zaštitu sigurnosti. Ali i to nakon istraživanja tržišta. Osim toga, mi smo više puta pitali ko je radio elaborat. Tek nakon nekoliko pokušaja smo dobili informaciju da je to bio NITESCO d.o.o. za koju sumnjamo da je povezan s jednim mogućim dobavljačem čiji certifikat ona ima. Sumnjamo da se ovoj kompaniji pogodovalo određenim elementima elaborata, odnosno zahtjeva za ovaj posao – pojašnjavaju u jednoj kompanija koja je preuzela tendersku dokumentaciju.
Elementi za određenog ponuđača
Slobodan Golubović s portala Pratimotendere ističe da mjesta za brigu ima:
– Česta je pojava da javnim nabavkama prethodi izrada elaborata u kome imate elemente koje može da zadovoljni samo jedna određena firma, odnosno ponuđač – kaže on.
U jednoj od kompanija koja je preuzela tendersku dokumentaciju sumnjaju da je nabavkama pripremljena za SYS Company koja je autorizovani distributer Cisco sistema za BiH i povezana je sa kompanijom Dahua Technology u čijem predstavništvu u BiH je direktor bio Elis Hrkalović, aktuelni savjetnik u kabinetu načelnika općine Novo Sarajevo Hasana Tanovića.
– Ugovorni organ ne raspolaže sa podacima da navedeno lice učestvuje na bilo kakav način u javnim nabavkama i irevalantna je povezanost, ne samo spomenutog lica, već i bilo kojeg uposlenika ili saradnika ugovornog organa s određenim kompanijama, jer ugovorni organ sve svoje procese obavlja neovisno i bez uticaja – pišu iz Općine.
Šta stoji u tenderu?
Pojašnjena radi, u tenderskoj dokumentaciji stoji da ponuđač, između ostalog, mora imati važeće certifikate ISO 27001:2013 (Sistem upravljanja sigurnoscu informacija) i ISO 27001:2013 (Sistem upravljanja sigumošću informacija).
Uz to ponuđač mora posjedovati industrijsko-sigurnosne dozvole za pristup tajnim podacima koji nose oznaku tajnosti do i uključujući: TAJNO izdatu od Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, rješenje MUP-a Federacije BiH za obavljanje poslova tehničke zaštite.
Nadalje, ponuđač mora posjedovati potvrdu proizvođača ponuđene opreme da je u aktivnom partnerskom odnosu i da je tehnički osposobljen za realizaciju rješenja koje se nudi u postupku. Mora garantirati i da je tehnički osposobljen da pruži zahtjevani nivo tehničke podrške i servisa tokorn trajanja garantnog perioda. Tu su zatim i stručni tehnički certifikate za implementaciju predmetnog rješenja za minimalno 5 certificiranih tehničkih osoba i izdate od strane proizvođača ili na drugi način ugovorno vezane osobe koje će učestvovati u realizaciji projekta.
Detalj po detalj
Inače ovom javnom nabavkom je predviđeno postavljanje 118 kamera među kojima i 6 termalnih. Video-nadzor bi trebao biti postavljen na četiri lokacije: Hrasno Brdo i zgrada Općine, prostor kasarne Šemso Baručija, prostor brda Hum i 18 objekata mjesnih zajednica.
U samoj tenderskoj dokumentaciji nalaze se detalji poput veličine piksela, minimalni horizontalni ugao gledanja, stepen osjetljivost, mogućnost hallway prikaza…
U Općini tvrde da „ne raspolažu podacima da je oprema koja je definisana u tehničkoj specifikaciji prepisana iz bilo kojeg kataloga“.
– U tenderskoj dokumentaciji je, upravo iz razloga što veće transparentnosti i otvaranja mogućnosti višem broju proizvođača, između ostalog navedeno ”sa opisanim tehničkim karakteristikama na tržištu ili ekvivalento’’ što evidentno govori da nije određen proizvođač i tip opreme, već da ponuđači mogu ponuditi ekvivalent. Tačnije, navedeni uslov objašnjava namjeru ugovornog organa na poštivanje principa javnih nabavki. Ukoliko postoje bilo kakvi argumenti i relevantne činjenice za tvrdnje koje navodite, svi potencijalni ponuđači u trenutnoj fazi nabavke mogu iste priložiti u žalbi pred nadležnom institucijom u skladu s pozitivnom zakonskom regulativom koja reguliše javne nabavke – naveli su iz Općine Novo Sarajevo.
Snimanje zvuka
Slobodan Golubović pak pojašnjava da je pitanje i da li negdje u uslovima kvalifikacije postoji licenca ili certifikat koji je karakterističan za samo jednog dobavljača
Među pitanjima na portalu javnih nabavki nalazi se i pitanje da li Općina ima pravo da snima zvuk. Jer, prema tenderskoj dokumentaciji, za termalne kamere traže „inteligentne video i audio funkcije kao što je, između ostalog, detekcija zvuka, klasifikacija zvuka i schoch detekcija tedetekcija promjene temperature“. A za detekciju i kvalifikaciju zvuka je potreban mikrofon.
Iz Općine opet tvrde – nemaju namjeru snimanja zvuka.
– U tenderskoj dokumentaciji je jasno i nedvosmisleno navedena mogućnost audio detekcije što nije isto što i snimanje zvuka. Pod audio detekcijom se podrazumjevaju detekcije loma stakla, pucnjevi, provale vrata, prozora i ograda, eksplozije i sl.. koje kamere ne mogu vizuelno detektovati, nego se navedene povrede štićenog prostora detektuju navedenom audio detekcijom – pojašnjavaju iz Općine.
Detekcija zvuka i prisluškivanje
Napominju također da je to „jako važna funkcija u slučaju kad se štićeni prostor ne može u potpunosti pokriti videonadzorom ili perimetrijskom zaštitom, jer detekcija pokriva sve one zone koje su nezaštićene videonadzorom“.
– Kao što smo u nekoliko navrata obrazlagali potencijalnim ponuđačima, detekcija zvuka nije isto što i prisluškivanje. Prisluškivanje je tajni nadzor razgovora između lica te se legalno koristi od strane ovlaštenih službenih lica i institucija kao posebna dokazna radnja u kriminalistici kao i tajni nadzor negovornom komunikacijom, putem videonadzora. U konkretnoj nabavci jasno je da ugovorni organ koristi sistem videonadzora i audiodetekcije za zaštitu ljudi i imovine, te da će istaći obavijesti koje govore da se prostor ili dio štićenog prostora štiti videonadzorom i sistemom za audiodetekciju – navode odgovorni Općine.
Šta je još sporno?
Potencijalni ponuđači smatraju da je sporan i zahtjev da ponuđač mora da posjeduje validnu industrijsku sigurnosnu dozvolu do i uključujući nivo “TAJNO” izdatu od Ministarstva sigurnosti BiH. Smatraju da Općina ne posjeduje takvu dozvolu što joj automatski oduzima pravo da ovo traži.
Eksperti za sigurnost upozoravaju da ovo jeste sporno.
– Općina bi morala da osnuje vlastitu sigurnosnu agenciju koja bi onda morala da prođe kroz proces koji prethodi dobivanju ove dozvole. Ili da skalapa ugovor sa agencijom za sigurnost. To onda otvara spornost pristupa podacima kojima privatne agencije za sigurnost možda ne bi smjele priustupati bez obzira na industrijsko – sigurnosne dozvole – ističu.
Nema nove prakse
Nadležni iz Općine opet tvrde da imaju pravo da u skladu s važećim zakonima zahtjevaju sigurnosnu dozvolu. Sve, dodaju, u cilju zaštite građana i imovine sa aspekta javne sigurnosti u koju spada i navadena nabavka.
– Mi nećemo vršiti nadzor nad spomenutim sistemom. Navedene aktivnosti mogu i vršiće službe zaštite, odnosno unutrašnja služba za zaštitu ili agencija za zaštitu s kojom općina ima potpisan ugovor. Sve aktivnosti koje se odnose na videonadzor će biti usklađene sa nadležnim organima unutrašnjih poslova i drugim sigurnosnim agencijama koje će, prema potrebama moći pristupati sistemu. Predmetna javna nabavka predviđa uspostavu videonadzora nad objektima koji su u vlasništvu općine ili koji su dati na upravljanje općini. Općina ima obavezu i pravo da štiti svoju imovinu koja je ujedno i imovina njenih građana. Način uspostave videonadzora je identičan načinima na koji su to uradile mnoge općine u Kantonu Sarajevo, ali i drugi kantoni i lokalne zajednice u BiH. Nikakva nova praksa se neće uvesti ovom nabavkom u odnosu ranije nabavke sličnog ili istog tipa. Pozitivna zakonska regulativa dozvoljava ugovornom organu zahtjevanje sigurnosne industrijske dozvole. Na tržištu Bosne i Hercegovine navedenu dozvolu posjeduje veliki broj ponuđača koji mogu učestvovati u predmetnoj nabavci te zbog navedenog, uslov ni u kom slučaju nije diskriminirajući – pojašnjavaju iz Općine.
Za eksperte za sigurnost ovo otvara nova pitanje: gdje će biti pohranjeni podaci snimljeni ovim video-nadzoorom, ko će njima raspolagati, ko ih obrađivati, kome prosljeđivati. Dalje pitaju ko će servisirati opremu. Sve su ovo, naglašavaju, pitanja koja se otvaraju uvijek kod nabavki ovakvih roba i usluga.
Vijećnik tvrdi: Sve je namješteno
Nezavisni vijećnik u Općini Ilidža Tarik Hošić je početkom marta 2022. godine podnio krivičnu prijavu protiv načelnika Općine Novo Sarajevo i nepoznatih lice zbog ovog tendera.
Hošić smatra da je „javna nabavka namještena za određenu kompniju i da je mnogo skuplja nego bi mogla biti da je zaista otvorena, najmanje za 500.000 KM“.
Na kraju iz Općine tvrde da će Ugovorni organ donijeti odluku o ishodu postupka ove javne nabavke kada budu završene sve procedure po žalbama na tendersku dokumentaciju potencijalnog ponuđača, a koju je proslijedio drugostepenom organu na postupanje. Tu su i produžeci procedure do kojih dolazi zbog dodatnih pojašnjenja.
Izvor: interview.ba
