Piše: Erduan KATANA
Formiranje vlasti u BiH nakon oktobarskih opštih izbora i objavljivanja zvaničnih rezultata, kao i obično, ide sporije nego u drugim zemljama.
Nova vlast, očekivano, prvo bi mogla biti formirana u entitetu Republika Srpska. Novoizabrani poslanici već su sjeli u klupe Narodne skupštine, a očekuje se i formiranje Vijeća naroda RS. Nova Vlada RS trebalo bi u entiteskom parlamentu da bude izglasana najdalje do kraja decembra.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će 17. decembra Narodna skupština RS odlučivati o novoj Vladi. Ovo je možda i previše optimistično s obzirom na probleme koje ima mandatar za sastav Vlade Radovan Višković. On je 11. decembra saopštio da mu sve politička partije još nisu dostavile svoje prijedloge imena budućih ministara. Prijedlozi su stigli iz SNSD-a, Ujedinjene Srpske i NDP-a.
OSAM MINISTARSTAVA ZA SNSD
Mandatar je na mukama i zbog konfiguracije parlamentarne većine koja je nakon izbora proširena, ali i zbog sukoba i podjela koje su nastali u DNS-u. Podsjećamo, DNS, koji je jedan od zvaničnih koalicionih partnera SNSD-a, na ovim izborima osvojio je 12 mandata u entitskom parlamentu, ali je nakon njegovog formiranja došlo do podjela u stranci. Sada DNS ima osam poslanika a četiri su isključena iz stranke zbog nepoštivanja odluka rukovodstva, te su na kraju formirali Nezavisni demokratski klub.
Da li će se ovaj novi klub zadovoljiti samo mjestom predsjednika Narodne skupštine koje je trebalo pripasti DNS-u, ili će tražiti i neko ministarsko mjesto – to ćemo tek da vidimo.
Dodik je stavio u zadatak mandataru i da u novoj Vladi moraju biti zastupljeni i Hercegovina i istok RS, jer su ostvarili odlične rezultate za SNSD.
Osim ovoga, kod formiranja Vlade RS mora se voditi računa i o ravnopravnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda. Od šesnaest ministarstava koja čine Vladu, osam pripada Srbima, pet Bošnjacima i tri Hrvatima.
Jedino je sigurno, što je Višković i potvrdio, da će SNSD imati osam od 16 ministarstava.
Prema koalicionom srporazumu kojeg je u aprilu potpisao Dodik s liderima DNS-a Markom Pavićem i Socijalističke partije Petrom Đokićem, garantovano je 20 posto kadrovskih rješenja na svim nivoima DNS-u, a SP 15 posto. Povećanje učešća kadrova te dvije partije prema ovom sporazumu uslovljeno je sa procentom osvojenih glasova za Narodnu skupštinu RS na oktobarskim izborima.
Foto: Teški dani za Pavića i DNS
Mandatar je nakon konsultacija sa svim političkim strankama izjavio da će se kod formiranja vlade pridržavati izbornih rezultata, naglasivši „da je matematika egzaktna nauka“.
Ako se bude pridržavao izbornih rezultata, ali i koalicionog sporazuma, DNS-u bi trebala pripasti tri ministarstva, a dva Socijalističkoj partiji. Međutim, prema dostupnim informacijama, DNS će se, nakon raspada stranke, morati zadovoljiti s dvije ministarske pozicije, dok bi socijalisti imali kontrolu nad tri ministarstva.
HDZ U VLADU RS, SNSD U VLADU FBIH
Kako SNSD ima koalicione sporazume i sa Ujedinjenom Srpskom i HDZ-om, kao i naknadni dogovor sa Čavićevim NDP-om, koji se priključio skupštinskoj većini, i ovim strankama bi trebalo pripasti po jedno ministarstvo.
Sam Dodik je nakon razgovora sa rukovodstvom HDZ-a rekao da bi ova stranka trebala dobiti ministra, dok bi za uzvrat na nivou Federacije BiH, kada se bude formirala Vlada, HDZ jedno mjesto ustupio SNSD-u.
Svakako problem u formiranju entiteske Vlade predstavlja i želja Koalicije zajedno za BiH, predvođene SDA, da uđe u vlast u Republici Srpskoj.
Senad Bratić, koji je ponovo izabran za potpredsjednika Narodne skupštine kazao je da su predstavnici Koalicije Zajedno za BiH tokom razgovora s mandatarom za sastav Vlade RS izrazili interes da budu i dio izvršne vlasti.
„Procijenili smo da djelovanjem u opoziciji u prethodnim mandatima u Narodnoj skupštini nismo uspjeli da na adekvatan način zastupamo interese bošnjačkog naroda koji nas je birao. Smatramo da, ako budemo imali svog predstavnika u Vladi RS, možemo daleko više učiniti. Mi od toga što smo bili opozicija ništa nismo imali. Jer kako stranke u vlasti, tako ni one u opoziciji, nikad nisu podržale nijedan naš amandan koji se odnosio na poboljšanje položaja Bošnjaka ili njihovu zaštitu kroz zakone koji su donošeni“, istakao je Bratić.
Foto: Bratić zaključio da SDA u vlasti „može puno više učiniti za Bošnjake u RS“
Iako je lider SNSD-a izjavio da ova stranka nije razgovarala sa predstavnicima SDA i SDP-a, malo je vjerovatno da sa SDA neki dogovori nije postignut, s obzirom na dešavanja u parlamentima.
Poslanici Zajedno za BiH u Narodnoj skupštini podržali su izbor SNSD-ovih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Dok su poslanici SNSD-a podržali izbor članova Kolegija Predstavničkog doma Parlamenta BiH koga čine Borjana Krišto iz HDZ-a, Denis Zvizdić iz SDA i Nebojša Radmanović iz SNSD-a.
Zbog toga bi, prema našim izvorima bliskim Vladi RS, SDA trebao pripasti novoformirani Sekretarijat za raseljena lica i migracije, koji preuzima poslove Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica – jer ono prestaje sa radom.
POLOVINA MINISTARA OSTAJE
Polovinu nove Vlade RS sačinjavaće stari sastav, a drugu polovinu nova lica.
Od provjerenih kadrova SNSD-a u Vladi RS očekuje se ostanak ministarke za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenke Golić, ministra pravde Antona Kasipovića, ministra nauke i tehnologije Alena Šeranića i ministra ekonomskih odnosa Zlatana Klokića. U javnosti se sve glasnije govori i da, ako ikako bude u prilici, Višković bi unatoč negodovanju predsjednice RS, želio na čelu MUP-a umjesto Dragana Lukača postaviti nekog drugog.
SNSD u novoj Vladi RS takođe računa na ministarstva zdravlja, poljoprivrede, prosvjete i finansija. Aktuelni ministar finansija Zoran Tegeltija odlazi u Savjet ministara BiH, a Dodik ga već vidi i na čelu ove institucije. Socijalističkoj partiji, iz stare vlade, ostaje ministar energetike Petar Đokić, a iz DNS-a bi trebala ostati ministarka lokalne uprave i samouprave Lejla Rešić.
Foto: Šta će od Dodika dobiti nekadašnji potpredsjednik SDS-a
Ministarstvo porodice, omladine i sporta trebalo bi pripasti Ujedinjenoj Srpskoj.
Zanimljivo je da se nigdje ne spominje klub poslanika koji koji su napustili SDS i stali uz isključenog iz te stranke Obrena Petrovića. Da li će oni dobiti neko od ministarstava, ili će se pak morati zadovoljiti nekim pozicijama pomoćnika ministara u Vladi, ili u nekom od javnih preduzeća, i dalje ostaje nedoumica.
Kako ni sam mandatar Radovan Višković, tako ni predsjednica RS Željka Cvijanović a ni lider SNSD-a Milorad Dodik ne žele u javnosti da govore o sastavu nove Vlade, a i zbog činjenice da sve stranke još nisu dostavile ni imena, može se zaključiti da je stranačka kombinatorika još uvijek velika. Ministarstva malo, a želja i obećanja puno.
