Poslanici Narodne skupštine RS na sjednici 8. februara raspravljali su o zakonskim rješenjima koji predviđaju osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske.
Ovo je još jedan pokušaj aktuelne vlasti RS-a da prenese nadležnosti sa Bosne i Hercegovine na entitet. S obzirom da je riječ o jednostranoj odluci, sasvim je jasno da je ona neustavna.
BiH od 2009. ima državnu Agenciju za lijekove i medicinska sredstva kao jedinstveno regulatorno tijelo u ovoj oblasti koje su do tada obavljale dvije entitetske agencije. Sporazum o formiranju Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH sa Federacijom BiH 2009. potpisali su u ime RS funkcioneri SNSD-a, uključujući i Milorada Dodika, tadašnjeg premijera ovog entiteta.
NAJVEĆA KRIMINALNA AFERA
Međutim, petomjesečna trakavica u vezi sa osnovanje agencije za lijekove ima drugu pozadinu, direktno vezanu za aferu kisik.
Podsjećamo, 24. septembra prošle godine gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković saopštio je javnosti da se u Univerzitetskom kliničkom centru RS u Banjaluci (UKC) umjesto medicinskog pacijentima daje tehnički kisik koji nije prošao niti jednu kontrolu nadležnih institucija, odnosno Agencije za lijekove BiH.
„U UKC u Banjaluci dolazi kisik bez licenci, bez atesta, bez kontrole serije…”, kazao je Stanivuković kada je Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci podnio krivične prijave i dokaze o ovom slučaju, pozivajući nadležne institucije da utvrde odgovornost.
Istakao je i da je ovo je možda najteža kriminalna afera od kada se bavi politikom i možda najveće krivično djelo od kada traje pandemija korona virusa.
„Medicinski kisik zvanično je registrovan kao lijek a firma ‘TGT Tehnogas Laktaši’, koja je u vlasništvu bivšeg ministra unutrašnjih poslova RS Stanislava Čađe, koji je i istaknuti član Dodikovog SNSD-a, od 2017. prodaje tehnički gas kao medicinski zdravstvenim ustanovama RS. Šta se nalazi u ovim bocama – ne mogu da tvrdim, ali te firme nema ni u registru firmi koje se bave prometom lijekova na veliko, ni u registru proizvođača lijekova. Toj firmi UKC RS ove godine je isplatio 1.350.000 KM za industrijski, a ne medicinski kisik, što su zapanjujući podaci“, kazao je Stanivuković.
Agencije za lijekove BiH potvrdila je informaciju da TGT Tehnogas nikada nije uvezla medicinski kisik, i da nema njihovu dozvolu.
Ukoliko su ove tvrdnje tačne, zdravlje pacijenta liječenih na UKC-u ozbiljno je (bilo) ugroženo jer tehnički kisik, kako su objasnili stručnjaci, može sadržavati i neke nečistoće opasne po život. Da li je ovo imalo uticaja da BiH bude prva u Evropi po broju smrtnih slučajeva kao posljedice zaražavanja virusom korona – pitanje je na koje bi odgovor trebali dati stručnjaci i pravna država.
Nakon što su se mediji ozbiljnije počeli baviti ovom pričom, 27. septembra u TGT Tehnogas dolaze i inspektori Agencije za lijekove BiH, te nakon što su konstatovali da se prodaje samo tehnički a ne medicinski kisik – a radnici odbili da potpišu nalaz inspektora – oni izdaju zabranu rada Tehnogasu do otklanjanja svih nepravilnosti.
Draško Stanivuković je 28. septembra 2021. i Specijalnom tužilaštvu RS podnio krivične prijave protiv Stanislava Čađe, ministra zdravlja Alena Šeranića, direktora UKC RS Vlade Đajića i premijera RS Radovana Viškovića, „zbog falsifikovanja isprava i ugrožavanja zdravlja stanovništva“.
Po nalogu Okružnog tužilaštva Banja Luka policija RS 29. septembra počela je sa izuzimanjem dokumentacije iz UKC.
KONTROLA KISIKA NAKON TRI GODINE
Naravno, vlast koja se već uvježbala u zataškavanju afera ustvrdila je da sve to nije tačno, a kao dokaz javnosti prezentovala rezultate analize kisika koje je izvršila kompanije Linde Gas Srbija, uzetog iz zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj –četiri dana po otkrivanju afere. Vlada RS svu odgovornost za, kako se isticalo, eventualne propuste, prebacila je na Agenciju za lijekove BiH.
Odgovornost, makar i djelimična i državne Agencije za lijekove je nesporna, jer su iz Vlade RS prezentovali dokument po kojem TGT Tehnogas ima dozvolu za promet kisika staru tri godine. Međutim, tačno je i da TGT Tehnogasa nema u registrima ove agencije za proizvodnju i promet kisika, pa je logično pitanje zašto Agencija za lijekove, ako je znala da oni isporučuju kisik UKC-u, ranije nije reagovala?
Dio javnosti ali i pojedini stručnjaci iz oblasti zdravstva i nakon rezultata analize kvaliteta kisika Linde Gasa ostali su skeptični zbog opravdane sumnje da li je uzorkovani kisik onaj koji je ranije korišten na UKC-u.
Slobodan Stanić, bivši ministar zdravlja RS, kaže da je propusta u vezi sa upotrebom medicinskog kisika na UKC-u sigurno bilo jer se on godinama nije kontrolisao.
„To što je neko nakon tri godine izvršio kontrolu kisika govori sve. To vam je isto kao kada bi se kontrola vode koju pijemo vršila svake tri godine. Mi smo prije nekoliko godina imali slučaj da je kod beba kojima je davan kisik u plućima pronađeno ulje od kompresora, pa su ih morali slati u Beograd na liječenje. Medicinski kisik je lijek, i on se ne smije pretakati iz velikih rezervoara uljnim kompresorima, a na to su, koliko znam, upozoravali i pojedini stručnjaci koji rade u ovoj zdravstvenoj ustanovi“, kaže Stanić.
Također, jedna od varijanti koja je moguće da se desila je da je testiran zaista medicinski kisik koji je naknadno nabavljen. Za četiri dana je mogao biti nabavljen i pravi medicinski kisik koji je analiziran. Ovo je indirektno potvrdio i ministar zdravlja RS Alen Šeranić u obraćanju novinarima 30 . septembra, rekavši da ga nije bilo u javnosti jer se trudio da nabavi kisik i ispoštuje sve zakonske procedure.
Treba reći i da je UKC-u zbog pandemije korona virusa bile potrebne mnogo veće količine kisika od uobičajenih. Sam direktor UKC Vlado Đajić je rekao da im je svaka dva do tri dana potrebna nova nabavka medicinskog kisika.
Što bi značilo da su upravo ta tri dana bila dovoljna da se potroše stare zalihe tehničkog kisika koji je isporučivan od TGT Thehnogasa.
„ODJEDNOM KISIK NA SVE STRANE“
Zanimljivo je i da su samo dan prije nego što je izvršeno uzorkovanje kisika za kojeg će se, kako kažu u Vladi, „ispostaviti da je čist“, u blizini Banjaluke snimljeni kamioni sa kisikom firme Messer, jedine ovlaštene za promet medicinskim kisikom u BiH, o čemu svjedoče i fotografije na društvenim mrežama, od kojih je jednu postavio i Slobodan Stanić uz komentar: „Ne znam šta se dešava, odjednom kiseonik na sve strane!“
Od svega, ipak, najnevjerovatnije zvuči da je aktuelna vlast u RS, predvođena Dodikovim SNSD-om, spremna mijenjati i zakone kako bi zaštitili pojedince, u ovom slučaju Stanislava Čađu, direktora TGT Tehnogasa, a vjerovatno i spasili odgovornosti direktora UKC-a Vladu Đajića, aktuelnog ministar zdravlja Alena Šeranića i premijera Radovana Viškovića.
Međutim, ipak ne treba zanemariti da se radi o Bosni i Hercegovini u kojoj podjednako i sve nivoe vlasti i međunarodnu zajednicu, koja je napravila ovu komplikovanu državu, nije briga ni za šta osim za lične interese.
Otuda je i afera kisik dio „političkog rata“ na relaciji entitetska i lokalna vlast u Banjaluci, koji se vodi od lokalnih izbora 2020. kada je SNSD nakon dvodecenijske vladavine poražen u utrci za gradonačelnika. Iako je sa koalicionim partnerima SNSD osigurao skupštinsku većinu, lider te stranke Milorad Dodik netom po objavljivanju izbornih rezultata saopštio da nijedan prijedlog novog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića neće podržati te nagovijestio i da republički organi možda neće subvencionirati grijanje u Banjaluci.
Kada je u pitanju već pomalo zaboravljena afera kisik, pravosuđe, koje je na potezu, još nije reklo ništa. Republičko javno tužilaštvo RS saopštilo je da je u toku rad na dokumentaciji po krivičnoj prijavi Draška Stanivukovića u aferi kiseonik i da više informacija slijedom toga ne mogu prezentovati javnosti, što bi trebalo da znači da se teško u skorije vrijeme može očekivati da će afera kisik rezultirati kažnjavanjem bilo koga.
I Slobodan Stanić smatra da je teško očekivati neke rezultate afere kisik u bližoj budućnosti te da bi bilo bolje da afera dobije epilog tek nakon opših izbora u oktobru jer bi, kaže, bio bez političkih strasti.
Da li će do tada biti formirana i entitetska agencija za lijekove i medicinska sredstva, što bi bio udar na ustavni poredak BiH i koju neće priznavati niko osim eventualno Srbije, ostaje nam da vidimo.
