Iako su federalni revizori još prije dvije godine ukazali na sistemske nedostatke koji ugrožavaju funkcionisanje primarne zdravstvene zaštite, najnoviji nalazi pokazuju da se malo toga suštinski promijenilo.
Najozbiljnija situacija je u Federalnom ministarstvu zdravstva, kojim rukovodi Nediljko Rimac, a koje ni do danas nije izradilo strateški plan razvoja zdravstva, niti srednjoročni plan upravljanja ljudskim resursima.
Prethodni plan je, konstatuju revizori, istekao još prije pet godina a ova institucija nije izradila novi, čime ozbiljno kasni s ispunjavanjem svojih zakonskih i planskih obaveza. Nije izvršena ni revizija standarda i normativa u zdravstvenom sistemu, iako su upravo zastarjeli normativi već godinama jedna od ključnih prepreka funkcionisanju domova zdravlja. Ovaj plan je važan jer predstavlja osnovu za upravljanje kadrovima u zdravstvu u Federaciji BiH, a ukoliko ga nema to ostavlja ozbiljne posljedice na kvalitet zdravstvenih usluga, posebno u kontekstu sve izražajnih kadrovskih problema u zdravstvenom sektoru.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti obavezao je Federalno ministarstvo zdravstva još 2010. godine da utvrdi srednjoročni plan ljudskih resursa za zdravstveni sistem FBiH. Rok je bio 18 mjeseci, pa je plan trebao biti donesen početkom 2012. godine, ali to nije učinjeno ni do danas.
“Izostanak proaktivnog i sistemskog djelovanja ovog Ministarstva negativno je uticao na upravljanje ljudskim resursima u domovima zdravlja, budući da nisu imali adekvatne
strateške ni normativne smjernice za postupanje. Domovi zdravlja su preduzimali aktivnosti na donošenju novih ili izmjenama postojećih sistematizacija radnih mjesta, ali popunjavanje radnih mjesta nije u skladu s njima. Ove aktivnosti do sada nisu dale očekivane rezultate, jer domovi zdravlja i dalje imaju izražen manjak medicinskog osoblja, posebno doktora specijalista”, naglašavaju revizori Ureda za reviziju institucija FBiH.
Konstatuju da je u pojedinim domovima zdravlja prisutna neravnomjerna raspoređenost kadra po službama, nedovoljna usmjerenost na deficitarne specijalizacije, kao i mogućnost zapošljavanja bez provođenja procedure javnog oglašavanja. Domovi zdravlja su u najvećem broju omogućili pacijentima da na jednostavan i transparentan način podnose žalbe, te uspostavili mehanizme za njihovo razmatranje i rješavanje.
Revizori su konstatovali da u DZ Bihać nedostaje ljekara, posebno specijalista (dva pedijatra, jedan doktor medicine (dječija zaštita), jedan ginekolog, pulmolog, te
dva stomatologa i jedan specijalista stomatološke protetike), u DZ Drvar nedostaju četiri ljekara, dok u DZ Goražde nedostaje sedam ljekara.
U izvještaju Praćenja realizacije preporuka iz izvještaja revizije učinka “Upravljanje ljudskim resursima u domovima zdravlja“, a koji je u posjedu Inforadara, se navodi da je izvještavanje domova zdravlja prema osnivačima i kantonalnim ZZJZ i ZZO neujednačeno, te se podaci o pruženim zdravstvenim uslugama i kadrovima ne koriste kao osnova za bolje upravljanje ljudskim resursima.
“U DZ nije vršeno adekvatno praćenje radne uspješnosti i opterećenosti zaposlenih. Nisu utvrđeni mjerljivi pokazatelji učinka na osnovu kojih bi se mogla pratiti njihova efikasnost. Pitanje stimulisanja zaposlenih nije adekvatno uređeno internim aktima. Stimulacije se realizuju u sporadičnim slučajevima, po procjenama šefova službi i direktora domova zdravlja, dok se destimulacije nikako ne provode.
Revizori su uočili i to da su domovi zdravlja, nedostatak ljudskih resursa “osiguravali zapošljavanjem na određeno vrijeme bez provođenja konkursne procedure i zaključivanjem ugovora o djelu”.
DZ nisu redovno izrađivali godišnje planove specijalizacija doktora medicine i stomatologije, niti su ih zasnivali na stvarnim potrebama. Usvojeni planovi specijalizacija nisu se realizovali blagovremeno i u predviđenom obimu, najčešće zbog nedostatka finansijskih sredstava i nezainteresovanosti doktora za specijalizacijama iz određenih grana medicine. Postojeći propisi ne predviđaju da se domovima zdravlja posebno odobravaju sredstva za edukacije iz doprinosa.
U DZ nije vršeno adekvatno praćenje radne uspješnosti i opterećenosti zaposlenih. Nisu
utvrđeni mjerljivi pokazatelji učinka na osnovu kojih bi se mogla pratiti njihova efikasnost.
Pitanje stimulisanja zaposlenih, prema mišljenju revizora, nije adekvatno uređeno internim aktima. Stimulacije se realizuju u sporadičnim slučajevima, po procjenama šefova službi i direktora domova zdravlja, dok se destimulacije nikako ne provode.
Od deset subjekata koji su bili obuhvaćeni praćenjem najveći broj je preduzimao djelimične i početne aktivnosti na realizaciji datih preporuka. Najveći stepen realizacije preporuka su imali DZ KS i DZ Tuzla, dok je najmanju realizaciju imalo Federalno ministarstvo zdravstva.
Domovi zdravlja u Bihaću, Cazinu, Drvaru, Goraždu, Livnu, Mostaru i Neumu pokrenuli su početne aktivnosti na realizaciji preporuka koje su dali federalni revizorie.
Ovi domovi zdravlja nisu donijeli strateške ili planske dokumente koji se odnose na upravljanje ljudskim resursima. Analize raspoloživih ljudskih resursa su radili samo prilikom donošenja novih ili izmjena važećih sistematizacija radnih mjesta, izrade redovnih izvještaja ili obvezujućih izvještajnih obrazaca.
Iako su domovi zdravlja preduzimali određene aktivnosti na popunjavanju radnih mjesta, to nije rezultiralo rješavanjem konstatovanih problema. Utvrđeno je da domovi zdravlja i dalje imaju manjak medicinskog osoblja, posebno doktora specijalista porodične medicine, pedijatara, pulmologa, ginekologa, stomatologa, i dr.
Od jula 2023. do jula 2025. godine izradili su nove ili izmijenili važeće sistematizacije
radnih mjesta. Kako navode nadležni iz domova zdravlja, razlozi za izmjene sistematizacija su njihovo usklađivanje sa stvarnim potrebama, karakteristikama područja kojeg pokrivaju, te ujednačavanje broja trenutno zaposlenih sa brojem sistematizovanih radnih mjesta.
Revizori konstatuju da DZ nisu uspostavili adekvatan sistem ulaganja i procesuiranja žalbi pacijenata.
“U pojedinim DZ nisu osigurane transparentne informacije o mogućnostima i načinu podnošenja žalbi, niti su formulari za ulaganje žalbi lako dostupni. Određeni DZ nisu formirali ni komisije za razmatranje žalbi pacijenata, što su shodno važećoj regulativi trebali učiniti. U slučajevima kada se žalbe razmatraju najčešće se odbacuju kao neosnovane”, konstatuju u Uredu za reviziju institucija FBiH.
