Ujanuaru ove godine Dijana Božić-Srdanović iz Zenice saznala je da ima karcinom. U februaru je operisana u Kantonalnoj bolnici Zenica, a ubrzo počinje njeno liječenje na Odjelu za onkologiju gdje je svjedočila katastrofalnim uvjetima s kojima se svakodnevno suočavaju najteže oboljeli pacijenti s područja Zeničko-dobojskog kantona.
„Onaj prvi dojam jesu bile strašno velike gužve. Vi kad niste u najboljoj fizičkoj formi dođete i nemate gdje sjesti, a čeka se po nekoliko sati da biste dobili terapiju. I to na dan kada ste naručeni, to ništa nije bez nekog rasporeda napravljeno“, govori Božić-Srdanović za Žurnal.
Zadovoljna je, kaže, odnosom medicinskog osoblja prema pacijentima, navodi da su im se ljekari čak i izvinjavali zbog loših uvjeta:
„Osoblje je fantastično, zaista. Oni pokušavaju da nam olakšaju, ali ne možete vi olakšati ljudima ako nema dovoljnog broja stolica, ako je napolju 40 stepeni, a klima ne može da „osvoji“ taj prostor. Jednostavno, situacija je bila da ljudi trpe, šute, jer su primorani. To je destimulativno za pacijenta koji treba da tu, ipak, dobije neku nadu i neku dodatnu energiju.“
Navodi i primjer kada joj je terapija bila odložena jer nije bilo farmaceuta?!
„Ponavljam, zahvaljujući osoblju, vi ste svaki put imali razlog da dođete ponovo s nekom novom nadom, ali, recimo, jedanput ja dolazim, a ne mogu taj dan dobiti terapiju. Zašto? Zato što nema farmaceuta koji treba da napravi smjesu mog lijeka. Ja sam mislila da je to kratkoročni problem, otišao neko slučajno na bolovanje, međutim ispostavilo se da je to trajalo jedno duže vrijeme. Jednostavno nisu imali osobu. Vrlo kratko je moja terapija odložena, možda dan ili dva, ali mi je onda rečeno da moram sutra jako rano doći. I dolazili su ljudi, pogotovo van Zenice, čak i u četiri sata ujutro da bi stigli na red. Frustracija osoblja je, naravno, ogromna, ali možete zamisliti frustraciju pacijenata“, ističe Dijana Božić-Srdanović.
Ona je samo jedan od, nažalost, velikog broja onkoloških pacijenata s područja Zeničko-dobojskog kantona koji se liječe ili su se liječili na Odjelu za onkologiju Kantonalne bolnice Zenica, a gdje su ih dočekali uvjeti koji, najblaže rečeno, nisu adekvatni već godinama unazad.
SREDSTVA EBRD-A NA ČEKANJU
Da su uvjeti u Kantonalnoj bolnici Zenica, a posebno na Odjelu za onkologiju, loši, priznaje i direktor ove zdravstvene ustanove dr. Tarik Zulović. On je na nedavno održanom okruglom stolu u Zenici, koji se ticao upravo onkoloških i radioloških bolničkih kapaciteta, još jednom ponovio kako postoje planovi izgradnje nove bolnice, uključujući i izgradnju savremenog Odjela za onkologiju.
Međutim, a kako smo već pisali, ključni problem predstavlja to što je u decembru 2023. godine Vrhovni sud Federacije BiH presudio da su zemljište i svi objekti u krugu Kantonalne bolnice Zenica u vlasništvu Grada Zenice, a ne u vlasništvu kantona ili Kantonalne bolnice.
To znači da se niti jedan projekat ne može realizirati bez saglasnosti Gradskog vijeća i gradonačelnika. S tim u vezi, nedavno je, baš kao što je to za Žurnal i najavio zenički gradonačelnik Fuad Kasumović, Gradsko vijeće Zenica poništilo odluku kojom se bez naknade daju na korištenje zemljište i objekti Kantonalnoj bolnici.
Direktor dr. Tarik Zulović istakao je kako je izgradnja novog Odjela za onkologiju prioritet, te kako su već odobrena sredstva EBRD-a – oko pet miliona maraka – za taj projekat, ali da to veže i neke druge radove.
„Posebno u sklopu EBRD-a planirana je onkologija, koja bi bila išla paralelno sa zgradom radiologije. Tu se veže se kotlovnica, plinovod i utopljavanje zgrade internog. Ogroman je problem s kotlovnicom u Zenici. Mi imamo dva kotla stara preko 60 godina i to se mora zajedno raditi. To je sve projekat iz EBRD sredstava“, kazao je dr. Zulović.
HOĆE LI KANTONALNA BOLNICA SELITI IZ ZENICE?
Za sve to potrebna je odluka Gradskog vijeća Zenica kojom bi se regulisali imovinsko-pravni odnosi. Dok direktor dr. Zulović navodi da će, ako je potrebno, plaćati i kiriju Gradu Zenica, premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić (SDA) podcrtava da će ostaviti Gradskoj upravi određen rok za donošenje odluke.
„Mi ćemo ostaviti jedan vrlo jasan rok Gradskoj upravi i ukoliko to ne bude uradila Gradska uprava, mi nećemo čekati da se neko smiluje i da to zemljište da, da se tu radi jedan ovakav human projekat. Mi ćemo tražiti novu adresu i novo zemljište da gradimo novu bolnicu, odnosno univerzitetsku bolnicu“, rekao je on.
Stigao je i odgovor od gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića koji je rekao kako je Vladi ZDK ponuđen otkup imovine Kantonalne bolnice Zenica za 10 miliona maraka, te im je dao rok od sedam dana da prihvate tu ponudu. Ako to ne urade, naveo je Kasumović, cijena raste za 50 posto.
„Imovina Kantonalne bolnice, zemljište od 110.000 kvadratnih metara i objekti od 35.000 m2 vlasništvo su građana Zenice, a ne Fuada Kasumovića. Grad Zenica je, da bi se riješio ovaj problem, ponudio kantonalnoj vladi simbolično rješenje, da otkupe imovinu za 10 miliona KM, iako sama renta za 35.000 m2 poslovnog prostora iznosi sedam miliona KM, dok ukupna vrijednost imovine prelazi 150 miliona KM“, tvrdi on.
S druge strane, čini se da ima i drugih zainteresiranih za davanje zemljišta za izgradnju bolnice. Pivićev stranački kolega i načelnik općine Tešanj Suad Huskić nedavno je na društvenim mrežama objavio kako Tešanj nudi besplatno zemljište za izgradnju bolnice.
„Zeničko-dobojski kanton već neko vrijeme pokušava investirati u Kantonalnu bolnicu u Zenici i pripremiti gradnju nove bolnice. Ima određenih problema. Kažu da Grad Zenica ne želi dati zemljište za gradnju nove kantonalne bolnice. Premijeru ZDK Neziru Piviću sam prije izvjesnog vremena potvrdio spremnost da općina Tešanj besplatno ustupi zemljište za gradnju kantonalne bolnice u Tešnju. Ako treba i kupit ćemo ga i dati za bolnicu! Ako u Zenici ima problema, Tešanj će dati besplatno zemljište! Mi u Tešnju na bolnicu, kanton i državu gledamo drugačije! Ponuda je i dalje aktuelna!“, napisao je Huskić.
Eventualna „selidba“ bolnice iz Zenice bi, ipak, sa sobom nosila brojne izazove – od infrastrukturnih, preko organizacijskih, pa sve do zdravstvenih. Najvažnije, Zenica je jedan od najnaseljenijih gradova u državi i izgradnja bolnice u znatno manjoj, ali i udaljenijoj općini poput Tešnja ne bi imalo previše smisla.
PREDUGE LISTE ČEKANJA
Nezadovoljstvo onkoloških pacijenata godinama je raslo, pa je ove godine nekoliko njih odlučilo formirati Udruženje onkoloških pacijenata SNOP. Broj članova udruženja neprestano raste, a predsjednik je Boris Crljenica.
Osim katastrofalnih uvjeta u Kantonalnoj bolnici Zenici, iz ovog udruženja primarno ističu i problem predugih listi čekanja, pogotovo za preglede magnetne rezonance i CT-a.
“Vi u Zenici možete određen dio pregleda, koji su neophodni prema onkološkom protokolu, da obavite samo u bolnici. A tu su ogromne liste čekanja. Ja sam dobio termin gdje sam trebao čekati više od deset mjeseci na pregled, a za šest mjeseci mi je zakazan bio onkološki pregled. Taj pregled možete obaviti i u privatnim zdravstvenim ustanovama, ali ako ćete platiti, što nije jeftino. Najčešće taj pregled iznosi 490 maraka, a ako dodamo još 200 maraka koliko se potroši za komunalije, za penzionera to znači godišnje da dva mjeseca nema šta da jede”, govori za Žurnal Boris Crljenica.
Osnovni razlog zbog kojeg se čeka toliko na preglede, primjerice, magnetne rezonance je taj što u Kantonalnoj bolnici Zenica postoji samo jedan aparat za magnetnu rezonancu!
Stoga je osnovni zahtjev ovog udruženja bio da se za 2025. godinu izdvoje dodatna sredstva, te da pacijenti mogu, bez dodatnih troškova, a onako kako je to predviđeno onkološkim protokolom, potrebne preglede obaviti i u privatnim zdravstvenim ustanovama.
Čini se kako su njihovi zahtjevi uvaženi. Direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona (ZZO ZDK) Omer Škaljo izjavio je na održanom okruglom stolu kako će ovih dana biti raspisan javni poziv na koji će se moći javiti i privatne zdravstvene ustanove:
“Zavod zdravstvenog osiguranja je, zajedno sa svojim menadžmentom, za budžet za 2025. godinu, imajući u vidu problem čekanja i listi čekanja prema bilo kojem osnovu, izdvojio dva miliona maraka za CT i magnet, kako bi raspisali poseban javni poziv na koji se mogu javiti sve zdravstvene ustanove, bilo državnog, bilo privatnog sektora, koje ispunjavaju uslove. Taj tender će biti objavljen, ko god bude ispunjavao uslove, sklopit će se ugovori.”
PITANJA BEZ ODGOVORA
Ipak, ostaje pitanje da li su svih ovih godina pacijenti s područja ZDK imali pravo na refundaciju troškova pregleda koje obave u privatnim zdravstvenim ustanovama. Boris Crljenica kaže da i dalje nemaju jasan odgovor.
“Direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK je kategorično, na pitanje da li imamo pravo na refundaciju, rekao da nemamo pravo. A mi smo postavili pitanje čije su to pare? To su pare nas, zdravstvenih osiguranika, koji čitav život taj fond punimo. Međutim, imamo informacije da postoji odluka o refundaciji koja se ili selektivno primjenjuje ili se ne primjenjuje”, kaže nam on.
I novinari Žurnala su pokušali dobiti odgovor na to, ali i na druga važna pitanja. Međutim, ni nakon nekoliko sedmica iz ZZO ZDK nisu odgovorili na naš zahtjev za pristup informacijama.
Podsjetimo da je Omer Škaljo jedan od najplaćenijih, ako ne i najplaćeniji direktor jednog zavoda zdravstvenog osiguranja, čija primanja prelaze 10.000 KM!
Postoji još zamjerki na rad ZZO ZDK, kaže nam predsjednik Udruženja SNOP.
“Struktura Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja je tri člana iz reda osiguranika, dva člana iz reda privrede i četiri člana iz reda zdravstvenih radnika. Kada je riječ o dva člana iz reda privrede, niko u privredi Zenice ne zna ko su ti ljudi. Pod tim mislim na dva udruženja privrednika, održali smo sastanke s njima, niko ne zna ta dva predstavnika. Znači da oni koji direktno pune budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja nemaju nikakve izveštaje o realizaciji, niti imaju mogućnost raspravljanja zvanično o narednim planovima”, navodi Boris Crljenica.
Iznesena iskustva, stavovi i konkretni podaci jasno oslikavaju razmjere problema u liječenju onkoloških pacijenata s područja ovog kantona. Bez obzira na trud i predanost medicinskog osoblja, zdravstveni sistem u cjelini, a ponajviše pacijenti, i dalje osjećaju posljedice međustranačkih sukoba i nedovoljne odgovornosti ključnih aktera.
(zurnal.info)
