Piše: Adnan ĆERIMAGIĆ, analitičar ESI (Berlin)
Evropska komisija ove sedmice objavila je najnovije izvještaje o Turskoj i državama zapadnog Balkana. Za predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića izvještaj o BiH “potvrdio je postignuti napredak u provođenju reformi”, a njegovom zamjeniku pomogao u lakšoj identifikaciji trenutnog stanja.
Za opoziciju u državnom parlamentu, sadržaj izvještaja je “popis neuspjeha bh. vlada” koji oslikava onaj najveći – neuspjeh bh. vlasti da krajem prošle godine dobiju kandidatski status, kako je to Predsjedništvo BiH najavljivalo i obećalo.
Različiti pogledi postavljaju pitanje o tome šta zaista piše u izvještaju?
Naime, Evropska komisija piše da je pravna država u BiH nastavila da bude preslaba, a javna uprava neefikasna. U izvještaju je navedeno i da su uslovi za poslovanje firmi takvi da ne privlače investicije, a da je obrazovni sistem nekvalitetan.
ŠAMPIONI LOŠIH CESTA
Ništa pozitivniji dio nije ni kada je u pitanju osvrt na polje istraživanja i razvoja, za koje EK konstatira da nije razvijeno, “jer su niska ulaganja i u istraživanje i u razvoj”. Evropska komisija, također, konstatira da su nerazvijene i transportna i energetska infrastruktura.
Bosanci i Hercegovci, piše Evropska komisija, nastavili su da žive u zemlji u kojoj postoji politički pritisak i zastrašivanje novinara i gdje izostaje prevencija i kažnjavanje nasilja u porodici.
A napredak?
U izvještaju Komisija navodi da su usvojene strategije za okoliš i ruralni razvoj, nekoliko akcionih planova i da su povećane akcize na gorivo, ali i da je mehanizam koordinacije profunkcionisao.
Većini građana, poslovnih ljudi, novinara i političara u BiH, međutim, sve ovo i nije neka nova vijest, kao ni zaključak Europske komisije kako je u BiH “korupcija široko raširena”.
Zbog svega bi za Bosnu i Hercegovinu bilo vrlo korisno da sazna konkretnu poziciju, odnosno “udaljenost vlastite stvarnosti” od one u EU.
Naprimjer, koliko je njen sistem javnih nabavki udaljen od sistema javnih nabavki u EU? I da sazna, što detaljnije i jasnije, ko i šta tačno treba uraditi i omogućiti (osigurati) da sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini dođe na nivo transparentnosti i kvalitete kakvi su u zemaljama-članicama EU.
Prvi korak u tom pravcu biti će napravljen na dan kada Evropska komisija objavi svoje mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
PROBLEM JAVNIH NABAVKI
Ovo mišljenje trebalo bi detaljnije opisati kako javne nabavke u BiH funkcionišu, te koliko je bh. stvarnost daleko od EU standarda. Ali, neće odgovoriti na pitanje kojim mjerama “bosanskohercegovačku stvarnost približiti EU stvarnosti”.
Stoga bi svi oni koji su iskreno zainteresovani za približavanje procesa javnih nabavki u BiH standardima EU, ali i drugim područjima, od Evropske komisije morali tražiti detaljnu, jasnu i razumljivu listu kako to i učiniti.
Jednako bitan bi, u skladu s tim, bio zahtjev da Evropska komisija rigorozno, razumljivo i redovno izvještava o napretku i provedbi preuzetih obaveza.
Bila bi to važna promjena od dosadašnjeg pristupa EU, ne samo prema BiH, već i prema ostalim zemljama. To bi bio korak bliže situaciji u kojoj izvještaji i stavovi Evropske komisije vjerodostojno služe svima, od građana i medija do političara i nevladinog sektora, da razotkriju i razdvoje iskrene od neiskrenih, uspješne od neuspješnih reformatora.
I onda ih na izborima nagrade ili kazne.
Ono što ohrabruje jeste da se trenutna debata i raspoloženje u Briselu i glavnim gradovima zemalja-članica EU vodi u smjeru koji stvara očekivanje da bi se Komisija mogla kretati u takvom pravcu.
