Tačno sedam dana prije objave ovog teksta lideri Socijaldemokratske partije BiH (SDP), Naroda i pravde (NiP), Naše stranke (NS) i Nezavisne bosanskohercegovačke liste (NBL) potpisali su koalicioni sporazum za zajednički nastup na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini koji bi se trebali održati 15. novembra ove godine.
Ovaj sporazum sročen u 29 tačaka nazvan je Sarajevski dogovor 2020, i s njim će stranke takozvane četvorke nastupiti u svih devet općina Kantona Sarajevo u kojima – sa izuzetkom općine Stari Grad – trenutno načelnike ima Stranka demokratske akcije (SDA).
OD PETKA 13. DECEMBRA
Pitanje je da li je baš slučajno za ozvaničenje koalicionog dogovora odabran petak, dan koji asocira na petak 13. decembra prošle godine kada je sadašnja četvorka nastala fisijom nekadašnje šestorke.
Za slabije upućene, tada su se Demokratska fronta (DF) i Savez za bolju budućnost (SBB) odvojili iz jezgra koalicije koju su činili sa četvorkom, srušili u narodu i međunarodnoj zajednici dosta popularnu vladu premijera Edina Forte (NS), te napravili spoj sa SDA koji je rezultirao novom vladom na čelu sa Mariom Nenadićem, nestranačkim kandidatom sa izborne liste SBB-a.
Foto: Vlada Edina Forte
Kako to često bude slučaj sa političkim spojevima u nas, ni ovaj se nije pokazao kao pretjerano stabilan pa nakon tek nešto više od pola godine Nenadićevoj vladi već nedostaju dva ministra. Ministrica socijalne politike i ministar zdravstva su dali ostavke, tako da su usred pandemije korona-virusa dva ministarstva jako važna za upravljanje krizom praktično obezglavljena.
Problemi sa imenovanjem zamjena i stalne trzavice unutar koalicije bi mogli ukazivati na nešto o čemu se u Sarajevu sve češće govori – a to je smjena trenutne vlade.
Opšte mjesto političkih prognoza za Kanton Sarajevo bilo je da stranke četvorke očekuju uspjeh na lokalnim izborima na čijem bi talasu zatim krenule u smjenu kantonalne vlade, ali u krugovima bliskim ovim strankama se sve češće spominje kako ta smjena neće čekati novembarske izbore. Naprotiv, može se čuti kako su stvoreni uvjeti za smjenu vlade koju čine SDA, DF i SBB, i da bi četvorka mogla pokušati da prije novembra kapitalizira to što se ionako nepopularna vlada jako loše snašla u upravljanju Covid-19 krizom.
Ovo ne bi bilo nimalo nelogično – naprotiv. Činjenica je da SBB sve češće i sve glasnije kritizira svoje koalicione partnere i to ne čini biranim riječima. Činjenica je da ova stranka često mijenja stane, ali i vjerovatno bolje od svih drugih zna prepoznati u kojem smjeru politički vjetar puše, i da jako dobro zna iskoristiti taj talent.
Naslućujući da rezultat lokalnih izbora u Sarajevu neće ići u prilog SDA, sad im je vjerovatno pravo vrijeme da zaljuljaju brod u kojem se nalaze i u njemu sa SDA ostave samo Komšićevu Demokratsku frontu. Ovo bi bio svojevrstan „poljubac kobre“ kojim bi SBB uoči lokalnih izbora SDA bacio u knock-down, a pritom ostavio DF na čistini kao posljednju liniju odbrane SDA i time im zapečatio karijeru kvazi-lijeve stranke.
Foto: Radončić, Izetbegović i Komšić – Koalicija nazvana „petak 13“
Da će četvorka što prije krenuti na smjenu kantonalne vlade nagovijestio je i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković prilikom potpisivanja Sarajevskog dogovora 2020, te se to čini sve izvjesnijim razvojem događaja u cilju slabljenja pozicije SDA uoči novembarskih lokalnih izbora. Ipak, kad se govori o poziciji SDA, ne treba izgubiti iz vida da ova stranka trenutno ima načelnike u osam od devet općina Kantona Sarajevo i ne smije se potcijeniti njihov kapacitet i spremnost da ogromne resurse ulože da bi ih zadržali.
OPĆINE KAO PRIVATNI FEUDI
Stara narodna poslovica kaže Čija busija – onoga i megdan i sigurno je da načelnici, naročito oni koji općinskim resursima raspolažu u više od jednog mandata, neće svoje pozicije prepustiti bez žestokog otpora.
Na ovo upozorava politički analitičar Denis Čarkadžić, koji kaže kako je krajnje vrijeme da se broj uzastopnih mandata načelnicima ograniči na dva, i da ih se tako spriječi u pretvaranju općina u privatne feude.
Čarkadžić: Spriječiti pretvaranje općina u privatne feude
„Sve dok se u tom dijelu ne izmijeni Izborni zakon, i na lokalnom nivou vrtićemo se u začaranom krugu u kojem će nepotizam, privatne interesne mreže i korupcija odnositi pobjedu“, naglašava Čarkadžić.
Osim korištenja javnih resursa u predizbornim kampanjama, kao velike prednosti trenutnih načelnika, stalno se upozorava i na to kako izborni sistem BiH vladajućim političkim strankama pruža obilje prilika za zloupotrebu. Tako politički analitičar Haris Ćutahija podsjeća da je naš sistem glasanja i brojanja glasova zastario, a da se inicijative za njegovo osuvremenjivanje odbijaju.
„Članovi općinskih izbornih komisija koji provode izbore na terenu, angažuju se putem konkursa, ali u praksi sastav komisija dogovaraju stranke koje čine većinu u općinskom vijeću. Potrebna je i mnogo ozbiljnija kontrola finansiranja izbornih kampanja, što se posebno odnosi na ‘crne fondove’ koje sve veće stranke imaju, na jedan ili drugi način. Prisutna je i zloupotreba javnih institucija i javnih firmi koje stranke koriste u predizborne svrhe – od korištenja njihove infrastrukture, do nelegalnih zapošljavanja i nelegalnog činjenja usluga radi ostvarivanja političke (izborne) koristi“, kaže Ćutahija.
Ćutahija: Potrebna je mnogo ozbiljnija kontrola finansiranja kampanja
Jasno je da sve ovo daje prednost aktuelnim načelnicima, ali razvoj političke situacije u posljednje četiri godine daje trenutnoj opoziciji dosta razloga za optimizam.
U prilog im ide činjenica da još od davnog poslijeratnog doba, kad su jedine relevantne stranke u Sarajevu bile SDA i SDP, politička scena nije bila ovako oštro polarizirana. Za razliku od izbora prije četiri godine, kada je ponuda barem izgledala raznolikija, sad se sve svodi na ono što se u engleskom govornom području opisuje izrazom two-horse race, odnosno takmičenje u kojem samo dva takmičara imaju šansu za pobjedu.
OPTIMIZAM STRANAKA ČETVORKE
Prisjetimo se, uoči dosadašnjih izbora se mjesecima znalo špekulirati imenima kandidata raznih stranaka – ovoga puta se sve svodi na koncept SDA vs. četvorka. Nema kalkulacija o mogućim iznenađenjima, nema kombinacija sa potencijalnim „trojancima“, odnosno kandidatima koji su podmetnuti da odnesu glasove nekog drugog kandidata…
Čak su i glasine o mogućim kandidatima DF-a ili novoosnovanih Socijaldemokrata (SD) koji bi na svoju stranu odvukli glasove četvorke i olakšale pobjedu kandidatima SDA, izgubile na ozbiljnosti.
Ovaj oprobani recept unošenja podjele u biračko tijelo koje nije naklonjeno SDA ovog se puta čini neizvodivim, pogotovo nakon što je SDA stala iza kandidata SD i DF-a u Tuzli i Gradačcu. Veza između ovih stranaka je toliko očita, a i percepcija SD i DF kao SDA-satelita je tako jasna, da bi isticanje njihovih kandidata bilo svojevrsno političko kockanje.
Jednostavno, nemoguće je procijeniti da li su šanse da neki nezadovoljni birač neke od stranaka četvorke glasa za takvog kandidata veće od šansi da za njega glasa razočarani glasač SDA koji ni iz revolta ne bi glasao za nešto što u sebi sadrži Našu stranku ili SDP.
Sve u svemu, trenutne pozicije govore blago u korist SDA, ali tendencije su ono na čemu optimizam ipak mogu graditi stranke četvorke.
Ono što se nameće kao najvažnije obilježje predstojećih izbora jeste upravo to da nakon dužeg vremena Sarajevo ima izrazito polariziranu političku scenu, a fizika nas uči da usljed polarizacije nastaje naelektrisanje. Izvjesno je da Sarajevu slijedi jako naelektrisana politička jesen, a njen zvanični početak je već u ponedjeljak, kada je posljednji dan za predaju kandidatskih listi.
