“Poštovani, svi znamo da je u ovo vrijeme krize teško poslovati, a još teže ostati na vrhu. Zato treba upoznati kupca, stalno biti inovativan, kreativan, te znati komunicirati s njim. U svemu ovom marketing je ključan!”, navodi se na službenoj internet stranici kompanije Vitera d.o.o. Vitez u vlasništvu Zdenke Kolaka (HDZ 1990).
Kompanija koja se, prema podacima sa zvanične internet stranice, bavi marketingom, konsaltingom, grafičkim i video dizajnom, brendingom… za Kantonalnu bolnicu Zenica čiji je direktor SDA-ov dr. Rasim Skomorac, nabavila je – zaštitne kombinezone “Retex” i materijal za održavanje higijene!
Oba puta proveden je postupak javne nabavke bez objavljivanja obavještenja o nabavci – koji je jedan od najnetransparentnijih postupaka. Materijal za održavanje higijene plaćen je 25.957,20 KM bez uračunatog poreza, dok su zaštitni kombinezoni koštali 14.900 maraka bez PDV-a. Ugovori su potpisani u aprilu i maju.
“Ne može se živjeti od marketinga. Mi smo se u međuvremenu preregistrirali, ima nekih šest mjeseci, prije korone. Registrovani smo i za tu djelatnost”, reći će Kolak za Žurnal objašnjavajući kako je došlo do toga da njegova kompanija nabavlja navedenu opremu za Kantonalnu bolnicu Zenica.
Na pitanje zašto su se odlučili kupiti zaštitne kombinezone i higijenski materijal od firme čija je primarna djelatnost marketing, iz zeničke bolnice su nam rekli, da je, kada je o higijenskom materijalu riječ, “tržište bilo blokirano zbog ograničenja slobode kretanja roba i usluga u to vrijeme, (…) broj ponuđača koji je mogao izvršiti urednu isporuku je bio mali jer niko nije mogao obezbijediti hitnu isporuku u roku od tri dana”.
Kada govorimo o zaštitnim kombinezonima, iz bolnice su nam rekli da prvobitno uopće i nisu pregovarali s kompanijom Zdenke Kolaka, nego da se njegova firma pojavila tek u kasnijoj fazi nabavke?!
“Pristigla je jedna tehnički prihvatljiva ponuda i to ponuda firme „Fis profesional“ d.o.o. Vitez na iznos od 14.900,00 KM bez PDV-a, tako da se pregovarački postupak javne nabavke proveo samo s ponuđačem koji je dostavio najprihvatljiviju ponudu. Međutim, navedena firma je dala ovlaštenje za prodaju navedene robe, pod istim uslovima u ponudi i cijenom firmi Vitera d.o.o. Vitez, tako da je pregovarački postupak proveden i zaključen ugovor sa navedenom firmom, te je uredno izvršena isporuka robe”, navodi se u odgovoru Kantonalne bolnice Zenica.
To znači da je bolnica dobila ponudu jedne firme, da bi kasnije pregovarala i zaključila ugovor s drugom koja nikada ranije nije trgovala ovim kombinezonima.
Ujedno, ovo su ubjedljivo najveći tenderi koje je “Vitera” dobila u prethodnim godinama. Iako Kolak tvrdi da se njegova kompanija preregistrirala tek prije otprilike pola godine, prema podacima s Portala javnih nabavki, “Vitera” je još 2016. godine zeničkoj bolnici prodala proizvode za čišćenje u vrijednosti od oko 9.000 maraka, a 2019. godine potpisan je ugovor za sredstva za mašinsko čišćenje podnih površina vrijedan 6.000 maraka.
No, podsjetimo, zaštitnim kombinezonima nikada ranije nisu trgovali. Uprkos tome, u Kantonalnoj bolnici Zenica su se odlučili potpisati ugovor s ovom firmom.
Nije to jedina sporna nabavka u vrijeme pandemije virusa korona kada je riječ o zeničkoj bolnici. Vlada FBiH je stanje nesreće proglasila 16. marta. Od tada do početka avgusta, Kantonalna bolnica Zenica je potrošila oko 270.000 maraka na direktne sporazume (ugovori vrijednosti do 6.000 maraka), dok je pregovaračkim postupkom bez objavljivanja obavještenja o nabavci potrošeno oko dva i po miliona maraka.
Poređenja radi, u čitavoj 2019. godini potrošeno je tek oko 260.000 maraka pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja o nabavci, dok je direktnim sporazumima potrošeno više od 700.000 maraka.
SPORNI DIREKTNI SPORAZUMI
S kompanijom “A.G. SIMS” d.o.o. Kantonalna bolnica Zenica 6. aprila potpisuje dva direktna sporazuma – za izradu glavnog projekta i elaborata, te za izradu projektne dokumentacije za razvod medicinskih gasova. Vrijednost prvog 5.950 KM, a drugog 2.400 KM.
Kombinovano, vrijednost oba ugovora prelazi 6.000 maraka, što znači da se ne bi mogao potpisati jedan direktni sporazum, nego bi se morala koristiti neka druga vrsta postupka. S obzirom na to da su oba ugovora u vezi s razvodom medicinskih gasova, potpisivanje dva ugovora vrijednosti ispod 6.000 maraka upućuje na to da je riječ o tzv. cjepkanju nabavke, kako bi se izbjegla primjena nekog drugog postupka.
Iz bolnice su nam rekli da su zahtjev za dostavu ponude uputili prema šest ponuđača, te da je “hitnost nabavke uzimajući u obzir i procjenu vrijednosti nabavke opredijelila vrstu postupka”. No, upravo je pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci (a ne direktni sporazum) predviđen za hitne nabavke.
Slično je i s nabavkom konaca. Naime, u pet dana mjeseca marta potpisana su tri ugovora s kompanijom “Medical partners” vrijednosti 5.930,75 KM, 4.393,90 KM i 5.675,50 KM. U sva tri slučaja riječ je o direktnim sporazumima. Jedina razlika je u tome što su jednom kupljeni hirurški, drugi put za potrebe ORL, a treći put medicinski konci.
I u ovom slučaju sve upućuje na to da se radi o tzv. cjepkanju nabavke. S obzirom na to da je riječ o, generalno, nabavci konaca, umjesto tri direktna sporazuma, mogao se provesti neki drugi postupak javne nabavke za sve vrste konaca. Iz bolnice ove nabavke pravdaju time što za te vrste konaca “još uvijek nije potpisan okvirni sporazum”, te da je “ugovorni organ bio prisiljen radi održavanja redovnog operativnog programa nabavljati konce drugim postupcima”.
NEREGULARNOSTI I ZLOUPOTREBE ZAKONA
Mervan Miraščija iz Fonda za otvoreno društvo BiH podsjeća na izvještaj o finansijskoj reviziji Kantonalne bolnice Zenica iz augusta 2017. godine kada su federalni revizori za određene konkretne slučajeve, između ostalog, utvrdili sljedeće:
– za odabir pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci za dodjelu ugovora, nije prezentiran relevantan dokaz da su ispunjeni uvjeti za odabir
– poziv nije upućen drugim ponuđačima (…) ne može se potvrditi da je bolnica postupala transparentno, jednako i nediskriminirajuće prema ponuđačima na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju, s ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava itd.
Tada su dali preporuke da je potrebno osigurati dosljedno poštivanje Zakona o javnim nabavkama u dijelu pregovaranja o uvjetima ugovora, vršenja odabira odgovarajućeg postupka kako bi se izbjeglo dijeljenje predmeta nabavke, odabira pregovaračkog postupka bez objave obavještenja, otvaranje ponuda neposredno nakon isteka za njihov prijem.
“I u konkretnim slučajevima nabavki materijala za održavanje higijene, zaštitnih kombinezona, te nabavke konaca i usluga izrade elaborata i glavnog projekta, ugovorni organ nastavlja s istom negativnom matricom ponašanja, odnosno neregularnostima i zloupotrebama Zakona o javnim nabavkama BiH. Preciznije, nastavljaju s praksom odabira netransparentnih postupaka javnih nabavki, neupućivanja poziva na više dobavljača, odabira ponuda ponuđača bez relevantnog iskustva, cijepanja nabavki i slično, a sve suprotno principima i odredbama Zakona o javnim nabavkama”, kaže Miraščija za Žurnal.
On navodi kako su oni ustanovili da identične prakse ponašanja koriste i ostale medicinske ustanove širom BiH.
“Zato koristim priliku da pozovem urede za reviziju institucija na svim nivoima vlasti u BiH da obavezno u svoje planove rada za sljedeću godinu unesu kontrolu finansijskog poslovanja, kao i učinkovitosti javnih nabavki svih medicinskih ustanova u BiH, a posebno kliničkih centara i bolnica, kao najvećih potrošača javnih budžetskih sredstava. Također, koristim priliku da pozovem Agenciju za javne nabavke BiH da, bez obzira na činjenicu da nemaju direktora, nastave s uspostavljenom dobrom praksom praćenja svih postupka javnih nabavki u BiH obavljenih netransparentnim postupcima”, zaključuje Miraščija.
(zurnal.info)
