„Heroji u zdravstvu su sahranjeni i od medicinskih radnika u Republici Srpskoj ostat će tek mantili i poderane klompe“, poruke su upućene Vladi RS od strane čelnih ljudi sindikata koji djeluju u sistemu zdravstva RS kao odgovor na najavljeno povećanje plata.
Četiri sindikata zdravstvenih radnika, rijetko kao u ovom trenutku potpuno ujedinjena, saopštili su da plate veće za šest posto ni na koji način nisu adekvatan odgovor za sav teret koji podnose od izbijanja pandemije i sa kojim se i dalje nose. I da su odlučni da svoja prava ostvare protestima i štrajkovima upozorenja ukoliko Vlada ostane pri odluci o najavljenom povećanju plata.
NEMA OSNOVA ZA RAST PLATA
Ipak, na prijedlog Vlade Narodna skupština najavila je da će na današnjoj (25. maj) posebnoj sjednici po hitnoj proceduri razmatrati set zakona kojima se omogućava povećanje plata zdravstvenim radnicima, policiji, zaposlenim u oblasti obrazovanja i kulture te pravosuđa (osim sudija i tužilaca).
Osim povećanja plata, bez konstruktivnog dijaloga sa svim socijalnim partnerima, tačnije Unijom udruženja poslodavaca RS, Vlada je donijela odluku i o povećanju najniže plate sa 520 na 540 maraka, te povećanje neoporezivog dijela zarade sa 500 na 700 KM, kako bi, obrazloženo je, bio stvoren prostor za rast plata i u realnom sektoru.
Foto Mondo
Ima li se u vidu da je BiH, kao i većina svijeta, još daleko od kraja borbe s pandemijom korona virusa, te da naša država kao zavisna i periferna ekonomija dodatno trpi udare recesije, povećanje zarada bilo bi vrijedno hvale. Ali, kako uvijek postoji i ono „ali“, ekonomski eksperti upozoravaju da rast primanja budžetskih korisnika, a pogotovo radništva, u realnom sektoru nema osnova.
„Osnovna stvar je da svi parametri koji se tiču privrede u BiH, pa time i u Republici Srpskoj, su u skladu sa pandemijom Covid-19. A to znači nema rasta BDP-a, odnosno, domaćeg proizvoda, pa time nema ni osnova za povećanje plata. Za povećanjem plata, ističem, postoji potreba, ali nema iz čega da se taj novac povuče. I ovo što radi Vlada RS jeste da stvara obaveze u skladu sa procjenom potreba – a ne procjenom mogućnosti. Tako će se i ovo povećanje finansirati iz kredita“, kazao je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ono na što je posebno upozorio u razgovoru za naš portal jeste da svi navodi koji dolaze iz statistike i Ministarstva finansija RS su „tek tekst koji treba da građanima u RS da uvjerenje da vlast dobro radi svoj posao“. Ovu izjavu potkrjepljuje i najpovršniji pogled na kretanja koja se odnose na rast privrede, broja zaposlenih, a koja su negativna.
Pavlović: Za povećanjem plata postoji potreba, ali nema iz čega da se taj novac povuče
Vlada je odluku o povećanju najniže cijene rada i rastu plata budžetskim korisnicima donijela na polovini godine, što je, upozoreno je iz Unije udruženja poslodavaca, neuobičajena praksa jer tek kraj godine vrijeme kada se na osnovu svih ekonomskih parametara prave projekcije o mogućem povećanju zarada.
Pavlović, koji je i sam poduzetnik, kaže da je „krajnje neobična situacija“ da sindikati (misli se na SSRS, op.a.) razgovaraju sa predsjednicom RS o vrlo konkretnim problemima u privredi i platama radnika“.
„Dakle, normalna aktivnost je tripartitni dijalog Vlade, sindikata i poslodavaca, kako bi se propisi mijenjali za visinu minimalne plate. Ovo sve što je donijeto bez konsultacija poslovne zajednice je rezultiralo povećanjem minimalne plate koja se mora isplatiti. To me jako podsjeća na makedonski model gdje je određena minimalna plata, a onda su poslodavcima radnici vraćali dio plata jer za povećanje nije bilo osnova“, ističe Pavlović.
On je saglasan sa stavovima poslovne zajednice da se RS nalazi u veoma teškom ekonomskom stanju koje je posljedica pandemije, kako kod nas tako i u zemljama na koje smo u spoljnotrgovinskoj razmjeni oslonjeni, a koje ne poručuju robu. I zato, jasan je stav i ekonomista i privrednika, plate ne mogu rasti sa ovakvim opterećenjima. Kada se tome doda i činjenica da su prihodi od PDV-a u padu, definitivno je nemoguće da dugoročnije rastu primanja na ovaj način.
KAMPANJA ZA OPŠTE IZBORE 2022
Iako četiri reprezentativna sindikata u zdravstvenom sektoru RS smatraju da povećanje plata od šest posto nije dovoljno te su spremni svim sredstvima boriti se za bolje plaćen posao koji obavljaju, Vlada RS je i ovog puta na korak ispred njih.
Jer, dok unutar sindikata traje usaglašavanje da li ići na proteste, ili u štrajk upozorenja, sasvim je izvjesno da će set zakona o povećanju plata biti usvojen u Narodnoj skupštini.
Foto: Sindikat zdravstva RS
Tako se ponovo potvrdilo da u BiH sindikati još uvijek tromo reaguju i da su za prava radništva spremniji se boriti verbalno nego konkretnim akcijama, pogotovo kada se, kao u ovom slučaju, pokaže da socijalni dijalog nije kadar rezultirati dogovorom u interesu radnika.
Dodatan problem za izostanak socijalnog bunta je i činjenica da Vlada RS kao ključnog partnera u socijalnom dijalogu bira Savez sindikata RS, čije najbrojnije članstvo čine zaposleni na budžetu.
Oni su, navodi Pavlović, u najvećem broju najbrojnije glasačko tijelo vlasti i spremni zarad zadržavana radnih mjesta uzeti sve što im se ponudi. A to se i potvrdilo na primjeru Sindikata prosvjete i kulture RS, gdje se od gromoglasnih zahtjeva sve svelo na konstataciju sindikalaca da se „moraju uklopiti u ono što im se nudi u skladu s mogućnostima budžeta“.
Iako, kaže, nije sklon davanju političkih komentara, jer za to nije edukovan, Pavlović je saglasan da su odluke o rastu plata i povećanju „minimalca“, donesene na polovini godine, prva naznaka preuranjene kampanje vlasti za opšte izbore 2022.
„Teško će ekonomija i prihodi koje ostvaruje RS održati taj tempo trošenja i nagrađivanja rada za koji nema osnova. Ja lično mislim da se početak izborne kampanje već može raspoznati. Ali bez obzira na cijenu koju će morati da plate svi građani i privreda, vlast očigledno želi stvoriti sliku da je u RS sve lijepo i stabilno i da za to treba biti nagrađen javni sektor. Lično mislim da se time samo želi očuvanje pozicija vlasti na kojima se sada nalaze“, zaključio je Pavlović.
Foto: Sindikati Elektroprivrede RS prijete protestima zbog teškog stanja, korupcije i klijentelizma u ovom JP
No, povećanje plata možda će uspjeti na neko vrijeme osigurati socijalni mir, ali do oktobra 2022. godine još je dosta vremena. Istovremeno, kada se na jednoj strani amortizuje nezadovoljstvo, javlja se na drugoj, o čemu svjedoči stanje u Elektroprivredi RS. Suočena s višegodišnjim akumuliranim gubicima, prekomjernim zapošljavanjem neizvršnih radnika po političkim linijama i procesom restruktruiranja uprava, ERS-a sada za protivnika ima i sindikate koji djeluju u tom javnom preduzeću. Koji također prijete protestima, ne pristajući da im se sudbina kroji unutar vladajućih stranaka i uprave.
Koliko će sindikalne borbe biti uspješne – nezahvalno je prognozirati. No, statistika i kretanja na tržištu rada pokazuju da se, iako ne istim tempom, odliv radno sposobnog stanovništva iz BiH odvijao i tokom pandemije. Stoga je i više nego izvjesno da onog trenutka kada u državama EU budu prve naznake vraćanja u normalan život, sijedi i novi val ekonomskih migracija.
Državu će nastaviti napuštati sposobna, kvalifikovana radna snaga, pa uniforma i poderane klompe ljekara ili medicinske sestre s početka ovog teksta neće biti simbolika, nego realnost na koju se trebamo pripremiti.