Aktivista grupe Udruženje Stop nelegalnim šljunkarama na rijeci Drini, Dušan Aćimović pozvan je u Policijsku upravu Banja Luka radi davanja izjave na okolnosti krivične prijave koju je podnio banjalučkom Republičkom tužilaštvu protiv Javne ustanove Vode Republike Srpske i odgovorne osobe direktora Miroslava Milovanovića. Aćimović je prijavu podnio u ime Udruženja a zbog sumnje da su Milovanović i JU Vode RS počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja i ovlaštenja te nesavjestan rad u službi.
– Poziv sam dobio od inspektora kojem sam rekao da pošalju inspektore u Zvornik te da ću njima dati izjavu, jer ja ne mogu u Banjaluku da idem. Rekli su: “Dobro, vidjet ćemo”, i to je to. Od tada me niko više nije kontaktirao, pojašnjava Aćimović za Inforadar koji se nada da će dobiti obavijest od policije da li su i šta konkretno poduzeli.
U prijavi se navodi da su osumnjičeni, bez javnog poziva i više navrata pravnom licu DOO “Keso Gradnja” iz Tršica, grad Zvornik produžavali ugovore za čišćenje korita rijeke Drine i dislokaciju materijala (šljunka) iz vodotoka pomenute rijeke na lokalitetu “Šib” kod Kozluka.
Prijavljeni su, smatraju aktivisti, pod pokrićem ugovora o čišćenju riječnog korita na desetine hektara priobalnog područja rijeke Drine prekopali u cilju eksploatacije šljunka, nakon čega su na tom području formirane nove vodene površine.
– To jasno ukazuje da se nezakonitim radnjama sa obilježjima krivičnog djela daje legitimitet i podstrek da se nastavi sa istima, umjesto da se reaguje u skladu sa Zakonom i svi nezakoniti radovi obustave uz sankcionisanje odgovornih, navodi Aćimović.
Putem online upitnika Inforadara, 17 ispitanika sa područja FBiH i RS-a, identifikovalo je rijeke Vrbas, Drinu, Bosnu, Neretvu i Bregavu, te Savu i Sanu kao rijeke u kojima se odvija nelegalna eksploatacija šljunka.
Masovno vađenje šljunka
Istraživanje Inforadara pokazalo je da velika većina smatra da su za to odgovorne državne, zatim entitetske institucije, te općina i inspekcije na različitim nivoima, a skoro svi ispitanici su mišljenja da su vlasnici ilegalnih šljunkara povezani i zaštićeni od strane vlasti. Njih 12 je stava da je ilegalno šljunčarenje imalo utjecaja na njihov život.
– Mjesta na koja sam odlazila još od djetinstva više nema. Ljeti može se samo negdje na bazen otići, rijeke nema. Na teritoriji Bijeljine se šljunak vadi masovno, a Drina je uništena, kao i putevi, ne samo seoski nego i magistralni. Na putu od Bijeljine ka Janji na više mjesta se vadi šljunak, kamiona je i previše i radi se i u tri smjene. Sve okolne šume su posječene, ribe nema, voda gdje je tekla, ne teče više, jedan je od odgovora koji je Inforadar dobio koristeći alat za izvještavanje angažiranih građana, ECR.
– Divlja eksploatacija se izvodi i u zoni sanitarne zaštite izvorišta Tilić Ada u Karakaju, prijavili su ispitanici Inforadara.
Aktivisti iz Zvornika ističu da su o ilegalnom šljunčarenju obaviještavali i bijeljinsko Okružno tužilaštvo, ali oni nisu preduzimali značajnije mjere.
Do tada, ilegalne šljunkare, kaže, nastavljaju da rade.
– Ilegalno šljunkarenje je čak, donekle, i suzbijeno, ali se i dalje dobijaju dozvole za eksploataciju škljunka mimo zakonskih osnova. Na primjer investitor koji želi da dobije dozvolu, dobije je za eksploataciju na jednom lokalitetu u riječnom koritu, a oni onda poslije vade gdje im padne na pamet, van riječnog korita, prekopavaju priobalno područje…Najbolji primjer za to je firma “Keso Gradnja”. Oni su uništili priobalno područje Kozluka, Rijiča, napravili su haos. Konstantno dobijaju produženje dozvola i ugovora, komentariše Aćimović.
Nadležni se, kaže on, trude da manje firme i pojedince eliminišu i obustave dalji rad i eksploataciju šljunka, kako bi veće firme i pojedinci mogli da nastave da kopaju.
– JP Vode RS je institucija koja izdaje koncesione ugovore za eksploataciju šljunka. Ne može mimo njih ništa. Ključne su institucije od kojih se može dobiti dozvola u čišćenju riječnog korita. To podrazumijeva eksplotaciju šljunka. Ne može biti legalna ni na koji drugi način izuzev čišćenja korita. Vrši se dislokacija materijala i samo se na tom mjestu šljunak može eksploatisati. Vrlo često se dešava da se ti ugovori zloupotrebljavaju i da su upravo oni pokriće za nezakonite radnje ogromnih razmjera. Pod pokrićem tih ugovora i dozvola, kako oni zovu, šljunak se eksploatiše iz poljoprivrednog zemljišta koje se proteže uz duž obale rijeke Drine pa i nekoliko stotina metara od rijeke Drine, a eksploatiše se na taj način da se skine sloj zemlje, onda se mašinama radnim-rovokopačima kopa i do nekoliko metara, šljunak se izvlači i formiraju se nove vodene površine. Tada nastaje haos, ogorčeno govori Aćimović za Inforadar.
Reakcija institucija
Ovaj Zvorničanin ističe da je prema njegovim saznanjima najteža situacija na lokalitetu Šib, Zvornik, gdje radove izvodi firma “Keso Gradnja”.
– JP Vode RS-a su i nakon snimanja i fotografisanja terena, te nakon mojih prijava i opet mimo javne ponude za izvođenje radova, produžili im ugovor do juna 2025. Zbog toga sam podnio prijavu Tužilaštvu, ali eto, još nista više nema. Reakcija institucija je veoma slaba, skoro nikakva, naročito prema “jakim izvođačima”, a prema slabijima koji nemaju jaka uporišta, prema njima se i sprovode neke radnje, naglašava aktivista iz Zvornika.
I četiri ispitanika su nadležnima prijavljivali ilegalne šljunkare, ali su odgovori izostali, ili su naveli da “oni s tim nemaju ništa”.
Aćimović ističe da je u Bijeljini haotično stanje.
– U Zvorniku smo dosta toga uspjeli. Animirali smo i građane, inače bi stanje bilo mnogo dramatičnije da nismo poduzeli mjere. Sve se radi u sprezi sa aktuelnim vlastima, komentariše Aćimović.
Navode aktivista iz Zvornika u firmi “Keso Gradnja” negiraju. U odgovorima na upite Inforadara ističu da imaju svu potrebnu dokumentaciju, odnosno vodnu saglasnost dobijenu nakon Javnog poziva, od JU Vode Srpske, sa rokom važenja do juna naredne godine. Ističu da posjeduju i Ugovor za dislokaciju i vađenje materijala iz rijeke Drine.
U JP Vode RS su za Inforadar kazali da su u proteklom periodu svi radovi na održavanju korita, dislokaciji i vađenju materijala provedeni po zakonski utvrđenoj proceduri. Tvrde da su svi ugovori sa firmom “Keso gradnja” potpisani nakon provedenih javnih poziva. O podnošenju krivične prijave protiv njih, navode, nisu obaviješteni te naglašavaju da do sada nisu imali pozive iz tužilaštva.
Šljunkarenje u FBiH
Predstavnica građanske grupe “Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju” Zumra Gušo kaže za Inforadar da je situacija u Federaciji BiH nešto bolja, negoli u RS-u.
– I dalje su šljunkokradice tu u FBiH, ali mnogo manje nego ranije. Gledaju da su uz pritoke rijeke Bosne, da uđu kada ih niko ne vidi. Veliku pomoć pružaju nam ribolovna društva koja daju saglasnost za eksploataciju šljunka, odnosno koji određuju na kojim mjestima se može vršiti eksploatacija šljunka, ističe Gušo navodeći da aktivistima veliku pomoć pruža i Centar civilnih inicijativa (CCI).
Gušo pojašnjava da se iz Vranduka dovozi nasip i stavlja ispod asfalta, te da to ugrožava stanovništvo.
– Tražila sam da inspekcija izađe na lice mjesta. Rekli su mi da su izlazili, ali bez nas, iako sam ja tražila da neko od nas bude prisutan kada budu uzimali uzorke zato jer se narod žali…Ali, to nisu uradili. Ono što sada radim jeste da ponudim Općini Maglaj lokacije na kojima bi se trebao eksploatisati šljunak za narednu godinu, tamo gdje ima nanosa a u cilju spriječavanja poplava, kaže Gušo i ističe da ima firmi koje, zbog velikih troškova, ne žele da eksploatišu šljunak već im je “isplatnije da kupuju ukradeni iz RS-a”.
Institucije koje bi trebale da reaguju, to ne rade, pojašnjava aktivistica iz Maglaja.
– Odgovore nam na e-mail i misle da nam pomažu, a zapravo time ništa ne rješavaju. Općina Maglaj recimo usvoji naše prijedloge gdje treba eksploatisati šljunak, a opet sliv rijeke Save daje odobrenja gdje treba kopati i koju količinu. Zakon o rijekama je davno trebao da se nađe na stolovima naših parlamentaraca koji, očito, nisu zainteresovani. Sumnjam u korupciju, jer stalno smo na obećanjima da će biti nešto i tako to traje godinama, zabrinuto govori Gušo.
Preporuke revizora
Prema nezvaničnim informacijama do kojih je Inforadar došao saradnja vodnog inspektorata RS-a i FBiH je zadovoljavajuća, ali nije sve u skladu sa zakonom.
Inspektori ne izlaze skupa na teren, a u Zakonu je jasno navedeno da ukoliko postoji problem koji ima uticaj na drugi entitet da su inspektori dužni skupa ići na teren.
Prema riječima Ljubinka Đurića, projekt koordinatora iz CCI, nadležni se ne obaziru na upozorenja aktivista, niti se uvažavaju preporuke koje upućuje glavna služba za reviziju javnog sektora.
– Što se tiče FBiH prema Uredu za revizuju institucija FBiH smo uputili inicijativu. Rečeno nam je da će to sagledati iduće godine jer ove godine to nisu imali u planu. Od nas su tražili da im dostavimo analizu i da će je uzeti u obzir iduće godine, kaže Đurić.
Iz CCI navode da su Glavnoj službi za reviziju javnog sektora RS podnijeli inicijativu da se u Godišnji plan revizija za 2024. godinu uvrsti i izradi Izvještaj revizije učinka “Eksploatacija riječnog materijala kao segment integralnog uređenja i zaštite vodotoka rijeke Bosne”, a u narednom periodu i drugih rijeka u vodotoku Republike Srpske. Smatraju da je problem nelegalne i nekontrolisane eksploatacije mineralnih sirovina i čišćenja materijala iz vodotoka prisutan preko dvadeset godina, a da su posljedice ovog problema višestruke i primarno se ogledaju u devastacijama riječnih korita, poljoprivrednog zemljišta uz vodotokove.
– Istovremeno, neadekvatno upravljanje i kontrola eksploatacije mineralnih sirovina i riječnog materijala iz vodotoka ostavlja ogromne posljedice na javne resurse, ali i javne prihode koji se ubiru po osnovu naknada, navodi se u Inicijativi koju je prihvatila Glavna služba za reviziju RS te će uraditi Naknadni pregled preporuka za rijeku Drinu, a u narednom periodu će obuhvatiti i druge vodotoke (Vrbas, Bosna i dr.)
Treba podsjetiti da raniji revizorski izvještaji jasno i nedvosmisleno ukazuju da vlasti institucionalno nisu činili potrebno da se problem neodgovornog ponašanja u upravljaju vodnim resursima i čišćenju korita rijeka i vađenju minerala iz vodotoka reguliše.
