Iza Bosne i Hercegovine je još jedan, kako se u javnosti bombastično najavljivalo, dan D. Nakon 5. osvanuo je 6. septembar a država niti je dobila novo Vijeće ministara, niti su lideri potpisali Nacionalni godišnji program suradnje s NATO alijansom (ANP).
Sporazum o principima političkog djelovanja u BiH, koji su prije mjesec dana potpisali predsjednici SDA, HDZ-a i SNSD-a, ostao je mrtvo slovo na papiru.
Istovremeno, ni Milorad Dodik, lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH, nije uputio zahtjev za zakazivanje sjednice Narodne skupštine na kojoj bi, kako je to tokom proteklog mjeseca u više navrata prijetio, „zbog nepoštivanja izborne volje građana RS na državnom nivou“ bila donijeta odluka o istupanju predstavnika ovog bh. entiteta iz Oružanih snaga BiH, Uprave za indirektno oporezivanje, SIPA-e, OSA-e, državng Suda i Tužiteljstva.
NEDOGOVOR KUĆU GRADI
„Situacija je danas i više nego jasna. Prijetnje Milorada Dodika bile su samo prijetnje – pucanj u prazno. Nijedna odluka Narodne skupštine kada je u pitanju povlačenje predstavnika RS iz Oružanih snaga, UIO i ostalih zajedničkih institucija nije moguća bez saglasnoti, odnosno dvotrećinske podrške i Federalnog parlamenta i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. I toga je Dodik i te kako svjestan, otuda i nije trebalo očekivati da se povuku bilo kakvi radikalni potezi“, kazao je za InfoRadar predsjednik udruženja građana ReStart Srpska Stefan Blagić.
Foto: Stefan Blagić: Dodikove prijetnje bile su pucanj u prazno
Da je malo vjerovatno da će do implementacije Sporazuma doći, upozoravao je znatan dio javnosti i prije nego se tinta s potpisima Izetbegovića, Čovića i Dodika na papiru osušila. Jer treći od 12 potpisanih principa, koji se uz ostalo odnosi na nastavak suradnje BiH i NATO saveza, sročen je na način da je svakom od njih dao mogućnost da ga tumači na način na koji njemu odgovara.
Podsjećamo, sporni princip glasi: „Nastaviti integracijske procese u skladu sa Ustavom i zakonima, usklađujući stavove i interese svih nivoa vlasti u BiH. Potvrditi opredjeljenje za unapređenje odnosa sa NATO-om, ne prejudicirajući buduće odluke u vezi sa članstvom BiH. Sve aktivnosti u ovom smislu provode se u skladu sa svim relevantnim odlukama Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH, a imajući u vidu ustavnu nadležnost Predsjedništva za provođenje vanjske politike. Komisija za NATO integracije BiH će sarađivati sa svim relevantnim institucijama s ciljem realizacije odnosa sa NATO-om, uključujući izradu nacrta i planova, na bazi odluka Predsjendištva BiH i Vijeća ministara BiH“.
Foto: Sporazum je bio tek predstava za javnost i pokušaj upisivanja plusa u promašenoj karijeri Larsa-Gunara Wigemarka
Dok je Čović uglavnom uzdržavao od komentara, Izetbegović je bio uvjeren da će ANP prethoditi imenovanju novog predsjedvajućeg Vijeća ministara, a Dodik je ostao kategoričan da je za njega jedini obavezujući stav Narodne skupštine o vojnoj neutralnosti RS. Ukoliko je vrh SDA u nekom trenutku eventualno i bio spreman (a mnogo toga je upućivalo da jeste) da nastavak suradnje s NATO alijansom prepusti novom Vijeću ministara, kategoričan stav predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića da državne vlade nema bez potpisa na ANP-a je prevagnuo.
Zoran Tegeltija, kadar SNSD-a, nije zauzeo poziciju predsjedvajućeg Vijeća ministara, a Dodik je kao odgovor uzvratio prijetnjama po opstojnost i funkcionalnos same BiH.
„RS će se povući iz Oružanih snaga BiH i Uprave za indirektno oporezivanje ukoliko se do 5. septembra ne primijeni Sporazum o principima za formiranje vlasti“, saopštio je. Naveo je da je „rok važenja Sporazuma 5. septembar“ te da će RS „izučiti određene postupke“.
BAJI UZ DLAKU I NIZ DLAKU
„Nećemo dozvoliti da se Srbima i RS uskraćuju politička prava, kako to zamišlja političko Sarajevo predvođeno SDA“, kazao je Dodik. Otišao je potom i korak dalje, ustvrdivši da je RS „potrebno 24 sata da oformi vlastitu upravu za indirektno oporezivanje“.
Očekivno, potom je uslijedila i horska podrška njegovih satelita i koalicionih partnera iz RS-a koji su listom tvrdili da je neupitno da će Dodik dobiti dvotrećinsku podršku Narodne skupštine za izlazak Srba iz, kako je to javnosti potcrtavano, „silom nametnutih, antidjtonskih institucija BiH“, te da bi takva odluka bila potpuno zakonita.
Foto: Dodik u Narodnoj skupštini RS
Svoju podršku Dodiku dao je i među Srbima priznati pravni ekspert Dragomir Lukić. Prema njegovim riječima, za to bi važila ista pravila kao i kod raspada SFRJ, te ih niko „kako u BiH tako ni u međunarodnoj zajednici ne bi mogao osporiti“.
Lijepo za uši onih koji uz Dodika stoje, no bez pravnog utemeljenja. Ali ne treba ni čuditi, jer Lukić će ostati jedino upamćen po tome što je RS izgubila sve arbitražne sporove koje je vodila u kojima ju je on zastupao, poput Brčkog do utvrđivanje međuentitetske linije razgraničenja Sarajeva.
Iako podrška stranaka koje čine vlast u RS nije bila upitna, a RTRS iz dana u dan kao mantru ponavljao stavove njihovih lidera, sam Dodik, kako se 5. septembar približavalo, reterirao je od svojih prvobitnih stavova. Zbog nepoštivanja sporazuma Dodik je, nakon sastanka s ambasadorom Ruske Federacije Petrom Ivancovim 3. septembra rekao da „neće dizati revoluciju, nego će odgovoriti političkim stavom u Narodnoj skupštini RS“
„Ovo što radimo nije avanturizam. Ako ne bude dogovora do 5. septembra, ne znači da ćemo odmah 6. septembra ići u NSRS. Obavićemo dogovor, dobro se pripremiti, a onda ćemo u Skupštinu. Ako nas opozicija ne podrži, imamo dvije trećine u NSRS da donesemo dokument sa kojim ćemo ići u pregovore sa FBiH“, izjavio je Dodik.
Dakle, kako smo to već naveli, unilateralne odluke koje bi donijela Narodna skupština ne bi bile pravno obavezujuće. Drugo je pitanje da li bi postojala spremnost pripadnika Oružanih snaga, SIPA-e, uposlenika UIO, nositelja državnih pravosudnih funkcija da napuste svoja radna mjesta i svoju egzistenciju dovedu u pitanje.
Foto: U Oružanim snagama BiH plate prima 3.040 Srba kao predstavnika RS
Ništa manje važno nije ni pitanje iz kojih bi bi izvora Dodik namakao novac za plate 3.040 Srba iz Oružanih snaga BiH, 276 uposlenih u OSA-i, njih 200 koji su imenovani u državne pravosudne institucije i na koja radna mjesta bi ih angažovao? Tim prije jer se tekuća likvidnost budžeta RS iz mjeseca u mjesec održava zaduživanjem na domaćem tržištu kapitala, ili finansijskim injekcijama koje povremeno stižu iz Srbije.
DODIK POVUKAO RUČNU
Vladimir Šušak, novinar BHRT-a, stoga smatra da do bučno najavljivane sjednice Narodne skupštine neće doći ni u narednih mjesec, dva dana.
„Ako sjedica i bude održana jedino što se moće očekivati jest da se na njoj utvrde neke vrste smjernica za pregovore s Federacijom BiH oko razdruživanja RS iz dijela državnih institucija, no ishod takvih pregovra u startu je poznat“, kazao je Šušak za InfoRadar.
Foto: Vladimir Šušak, novinar BHRT-a
U intervjuu agenciji Srna Dodik je to i potvrdio, naajavljujući sjednicu Glavnog odbora SNSD-a polovinom septembra, na kojoj će „utvrditi političku platformu kao odgovor na novonastalu sutuaciju i predložiti je Narodnoj skupštini na razmatranje i usvajanje“.
„Sve do zakazivanja sjednice Narodne skupštine ostavljam mogućnost da se pronađe formula izlaska iz ćorsokaka u koji su nas sve stavili pojedinci koji imaju izrazito kratkovidu političku pamet“, kazao je lider SNSD-a. Ponovio je da ANP nikada nije bio uslov za formiranje vlasti, te ustvrdio da je „potpuno jasno da je sada ispostavljen kao uslov da se spriječi ulazak SNSD u zajedničke institucije“.
U već viđenom maniru, u kojem se prema obavezama i zakonima koje je BiH pa time i RS preuzela (a jedna od njih je i članstvo u NATO) odnosi kao prema švedskom stolu s kojeg bira šta i kada hoće, Dodik je ponovio da sve što je do sada na tom planu urađeno za RS nije obavezujuće. Potom je NATO optužio da sam destabilizuje situaciju u BiH, forsirajući njeno članstvo u toj vojnoj alijansi i konstatovao da bi iz tog razloga bilo najbolje da sam Sjeveroaltanski savez „povuče MAP koji je BiH prihvatila“.
Politička kriza u BiH evidentno je bit će nastavljena, ukoliko njeni ključni akteri SNSD i SDA ne učine ustupke, a što je malo vjerovatno. Očekivanja onih koji vjeruju da će međunarodna zajednica presjeći gordijev čvor takođe su neutemeljena. Jer osim poziva na poštivanje ustava i zakona i uzdržavanja od poteza koji bi mogli ugroziti stabilnost u BiH upućenih s posljednje sjednice PIC-a bh. političarima, teško je procijeniti da se ići i korak dalje. Šušak navodi da ipak treba imati na umu da „međunarodna zajednica pomno prati dešavanja u BiH i da su njeni predstavnici na oprezu“.
Foto: S jedne od ranijih sjednica Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIK)
No, vrijeme kada su najviši evropski zvaničnici zbog Dodikovih prijetnji referendumom i istupanjem BiH iz Suda i Tužiteljstva BiH dolazili mu na noge u Banja Luku i s njim doslovno trgovali obostranim ustupcima je prošlo. Ako je stoga svojim prijetnjama ponovo mislio zaigrati na istu kartu, Dodik se ovog puta preračunao.
Izborni zakon BiH ne poznaje mogućnost vanrednih izbora za državni nivo vlasti, što dodatno situaciju komplikuje. Stoga, navodi Blagić, postoji mogućnost da ili CIK ili visoki predstavnih donesu odluku o raspuštanju Predstavničkog doma Parlamenta BiH, jer je, kako je kazao, malo vjerovatno da bi državni parlamentarci to sami učinili.
Jednako je u sadašnjoj konstelaciji političkih snaga teško moguće (ali ne i nemoguće) da se bez SNSD-a formira neka nova većina na državnom nivou, čiju bi okosnicu činio SDS. I naravno, ostaje pitanje da li bi i da se to desi SDS i PDP bili spremni podržati ANP u godini kada se čekaju lokalni izbori? Jer da to učine postali bi živa meta SNSD-a, optuženi za izdaju srpskih nacionalnih interesa, što bi bilo i okosnica same kampanje.
Prognoza lidera SDS-a Mirka Šarovića da bi se ovako stanje moglo produžiti sve do lokalnih izbora koji se trebaju održati u oktobru naredne godine mogle bi se stoga pokazati kao najizvjesniji scenarij u budućnosti.
