Aarhus centar u BiH – Stanovnici Špionice snažno protiv otvaranja kamenoloma

Mjesna zajednica Grada Srebenika, Špionica Centar izrazila je zabrinutost i neslaganje s procedurama koje su preduzete u vezi s pribavljanjem dozvola za otvaranje kamenoloma od privrednog preduzeća ITK Musić.

– Smatramo da su u ovom procesu propuštene ključne informacije koje bi imale negativan utjecaj na život stanovništva, okoliša i ekosistema na predmetnom lokalitetu. Pronađeno je nekoliko netačnosti u zahtjevu investitora koje je važno istaći i na koje stanovnici Špionice izražavaju ozbiljne primjedbe – navodi se u saopćenju iz Aarhus centra u BiH.

Naime, u zahtjevu nije navedeno da je područje planirano za eksploataciju kamenoloma u Regulacionom planu Tuzlanskog kantona označeno kao vodozaštitna zona, a da se na rijeci Bistrici planira izgradnja akumulacije pitke vode za opskrbu cijelog Grada Srebrenika. Dodatno, u blizini parcela koje su predviđene za eksploataciju postoje tri izvora pitke vode koji snabdijevaju okolna naselja. Također, nedavno izgrađena bušotina za pitku vodu, koja bi trebala biti uključena u gradski vodovodni sistem, dodatno naglašava značaj ovog područja.

Osim toga, navodi se u saopćenju, veći dio zemljišta predviđenog za eksploataciju kamena nalazi se u državnom vlasništvu, dok je manji dio zemljišta u vlasništvu ITK Musić.

Najbliži objekti su udaljeni mnogo manje od navedenih 70 i 200 metara, što dodatno pojačava rizik od buke, vibracija i prašine na životnu sredinu. Geološka istraživanja do sada su rezultirala padanjem kamenja u korito rijeke Bistrice i dvorišta najbližih objekata, što predstavlja ozbiljan sigurnosni i ekološki problem.

Posebno je važno naglasiti da bi kamenolom značio ozbiljnu prijetnju za stambene objekte u naseljima Krč, Radiči, Špionica Centar, Špionica Donja, Bogdanovići, Vrela i Vidrovići, gdje živi više od  3.000 stanovnika. Buka, vibracije i prašina bi značajno utjecale na zdravlje, mir i sigurnost ovog stanovništva, čineći život nepodnošljivim. Alarmantna je i činjenica da bi eksploatacija kamena na ovom području podrazumijevala i krčenje 40 duluma šume.

– Gradnja kamenoloma u blizini naselja je neprihvatljiva. Ne smijemo dopustiti bogaćenje lokalnih moćnika nauštrb stanovništva koje će biti prisiljeno živjeti pod konstantnom bukom, prašinom i zagađenjem. Ne smijemo dopustiti iseljavanje stanovništva i ugrožavanje njihovih života zbog profita. Mi kao društvo imamo odgovornost da im pružimo zaštitu –  kazala je pravna ekspertica Aarhus centra u BiH, Nina Kreševljaković, saopćeno je iz Aarhus centra u BiH.

FENA

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI