Kao što je slučaj u puno razvijenijim i uređenijim državama, migrantska situacija dovodi do raznih pratećih pojava i reakcija koje obično nisu u skladu s konvencijama o zaštiti ljudskih prava, prava djece, prava migranata i drugim međunarodnim standardima.
Ministarstvo sigurnosti BiH je na redovnoj sjednici od 25. septembra 2018. godine upoznalo Vijeće ministara BiH o stanju u oblasti migracija u vezi s povećanim prilivom migranata u Bosnu i Hercegovinu, uz napomenu da je smanjen broj migranata u BiH te da se nastavlja pojačani nadzor državne granice i aktivnosti za smještaj migranata.
Službi za poslove sa strancima je od 1. decembra prošle godine do 23. septembra ove godine prijavljeno 15.116 nezakonitih migranata, a namjeru za azil izrazilo je njih 14.101, dok su zahtjev za azil podnijela 1.103 migranta. Najviše migranata je porijeklom iz Pakistana (5.163), Irana (2.196), Sirije (2.088), Afganistana (1.480) i Iraka (1.369).
Desničarski političari koristili situaciju u predizborne svrhe
Centar za društvena istraživanja Global Analitika tvrdi kako prema dostupnim procjenama u BiH trenutno boravi između 1.500 i 2.000 migranata. Najveći pritisak je trenutno na području Unsko-sanskog kantona (USK), gdje migranti pritisnuti dolaskom hladnijeg vremenskog perioda pokušavaju organizovano preći u Republiku Hrvatsku (RH), što im je onemogućeno intervencijom GP BiH, ali i djelovanjem policijskih snaga RH. Tokom policijske intervencije zabilježeni su i fizički kontakti te je bilo povrijeđenih na obje strane. Ono što je posebno uznemirujuće je da u grupama migranata koje su bile fizički spriječene da pređu hrvatsku granicu ima određeni broj djece.
“Problematiku migrantske populacije, prvo u svom radu kao predmet interesa koriste mediji kako bi bili aktuelni i osigurali čitanost, u toj trci s vremenom (ne)svjesno se zaborave osnove profesionalnog novinarstva te senzacionalističkim naslovima novinari nerijetko upadnu u zamku lažnog izvještavanja”, naglašava Mušić.
Dok Global Analitika navodi da novinari medija koji su pod kontrolom političkih stranaka uglavnom i ne vode računa o novinarskoj etici, već objavljuju informacije koje žele čuti ti političari, ne poštujući osnovna novinarska načela, niti provjeravaju informacije. Odmah iza novinara dolaze političari s populističkim i desničarskim stavovima, koji temu migrantske situacije gotovo po pravilu nazivaju migrantskom krizom, što prihvataju i mediji te na taj način pomažu u dehumanizaciji kategorije unesrećenih migranata.
