Idejno rješenje novog gradskog parka sa skulpturom Tvrtka I Kotromanića predstavljeno je javnosti kao datost. Poziv za dostavljanje ponuda za arhitektonsko-urbanističko rješenje, pristigla rješenja i izvještaj komisije o izboru rješenja za novi gradski park nisu objavljeni na zvaničnoj stranici gradske administracije. Ipak, uvidom u portal javnih nabavki ugovor o nabavci izvođenja radova na novom gradskom parku zaključen je 9. novembra sa firmama “New Sanatron” Inženjering iz Novog Grada i Niskogradnjom iz Laktaša. Prva faza izgradnje gradskog parka koštaće 2.648.650 KM, odnosno oko 3 miliona KM sa pdv-om. Ugovor o izvođenju radova precizira da će rok izvršenja biti 180 dana od dana uvođenja u posao.
Fetiš balkanskih populista
Bez transparentnosti izbora arhitektonskih rješenja koja su ušla u uži krug izbora, bez transparentnosti izvještaja komisije, bez učešća građana u prostornom planiranju, politiku tretmana dizajna i funkcije novog gradskog parka u potpunosti je preuzela gradska uprava. Na postavljeno pitanje kada je, kako i gdje raspisan javni poziv za dostavu arhitektonsko-urbanističkog rješenja novog gradskog parka Gradska uprava nema odgovor. Nema odgovor ni na pitanje koliko je koštalo idejno arhitektonsko rješenje niti na pitanje o ukupnoj cijeni građevinskih radova koji će biti izvedeni u izgradnji novog gradskog parka. „Javnost će biti obaviještena o eventualnoj javnoj raspravi“ odgovaraju iz Gradske uprave, bez napomene da će javna rasprava o novom gradskom parku biti organizovana.
Nakon postavljanja skulpture Tvrtka I Kotromanića u Sarajevu krajem avgusta ove godine, Draško Stanivuković najavio je izgradnju spomenika banu Kulinu i kralju Tvrtku u Banjaluci. „Prisvajanjem srednjevjekovnog srpskog vladara Tvrtka I Kotromanića, gradonačelnica Sarajeva i njeni saradnici čine grubo prekrajanje istorije sa ciljem popunjavanja istorijskih rupa svog naroda i prikupljanja dnevno-političkih poena dirajući u samu srž kralja Tvrtka, njegove borbe i vladavine“, tvrdio je Stanivuković krajem avgusta. Već sredinom septembra, prezentovano je idejno rješenje novog gradskog parka. Autorskim rješenjem banjalučke firme „Routing“ d.o.o predviđeno je i ucrtano postavljanje skulpture Tvrtku I Kotromaniću. Iako idejno rješenje u 3D modelu predstavlja buduću skulpturu Tvrtka I Kotromanića, konkurs za idejno rješenje skulpture tek će biti raspisan (sic!).
U sarajevskom scenariju postavljanja skulpture Tvrtka I Kotromanića na trotoar prekoputa Predsjedništva Bosne i Hercegovine postaju vidljivi principi, norme i uvjerenja modela vladavine balkanskih populista. U banjalučkom scenariju planirano postavljanje skulpture Tvrtka I Kotromanića u potpunosti prikazuje farsu na kojoj se insistira. Postavljanje skulpture u novom gradskom parku biće upriličeno – kako kaže gradonačelnik Draško Stanivuković – „sa svim potrebnim dozvolama“. „Sve potrebne dozvole“ iz perspektive banjalučkog gradonačelnika Draška Stanivukovića ne obuhvataju, ipak, konsultaciju javnosti ili najšire društvene zajednice. Ni konsultaciju o potrebi memorijalizacije vladavine Tvrtka I Kotromanića, ni konsultaciju javnosti o mogućnostima uređenja novog gradskog parka tako da služi za susret najšire društvene zajednice.
Alternativa parku kao mjestu susreta
Ideja susreta zajednice u novom gradskom parku kao i ideja mogućnosti korištenja slobode izražavanja i okupljanja u prostoru suspendovane su činom isključivanja javnosti iz odlučivanja o dizajnu i funkciji novog gradskog parka. O suštini takvog isključivanja javnosti i društva iz procesa donošenja odluka o prostornom planiranju i intervencijama u urbanom gradskom tkivu svjedoče dizajn i funkcija novog gradskog parka. Arhitektonsko-urbanističko rješenje nije namijenjeno susretu šire društvene zajednici, mogućnosti korištenja slobode okupljanja i izražavanja, već upravo ideji dominacije skulpture koja treba da zamijeni prostor mogućeg susreta i okupljanja. S ciljem da se pomenuta memorijalizacija i u daljim koracima koristi kao čin odgovora “aktuelne političke situacije” na istorijski kontekst.
Statue, biste i spomenici koje podižu balkanski populisti i koje znatno odstupaju od proporcija takozvanog običnog čovjeka nisu manje od insistiranja na „grandioznosti“ ideje da u aktuelnoj političkoj situaciji treba koristiti načine, vidove i oblike upravljanja onog doba koje se nastoji memorijalizovati.
(Ne)učešće javnosti
Politike prostornog planiranja i urbanizma su ogledni primjer feudalnog oblika upravljanja. Način kojim se planiraju i sprovode intervencije u urbanim gradskim tkivima su identične: najšira društvena zajednica nije ni konsultovana u vezi s arhitektonsko-urbanističkim intervencijama, niti na bilo kakav drugi način uključena u proces kreiranja javne politike prostornog planiranja i urbanizma. Uključen je, pak, uzak krug plutokratije koji ima tendencije za vladavinu duboke države, a u korist sprega sila koji je javna uprava ostvarila sa vlastelom ovog doba.
Umjesto da konsultuju javnost u vezi s mogućnostima učešća u kreiranju i provođenju javnih politika, dominantni politički subjekti tek jednosmjerno informišu građane o postupcima stabilokratskog aparata.
Uloga javnih medija svedena je, s jedne strane, na promociju tog načina vladavine i, s druge strane, na poticanje saglasja da je javnost isključena jer je nezainteresovana. Nastojeći da društvo tretiraju kao podaništvo i i da suvereno upravljaju gradom i državom, politički subjekti su umjesto vladavine prava prigrlili ideologiju autoritarne, nedemokratske vladavine pojedinaca. Ideja otuđenja države od društva ne prestaje da dominira u tom politčkom poretku koji na svaki način izbjegava uključivanje društva u sferu donošenja političkih odluka.
