Nakon godinu i po političkih rasprava i usporavanja procesa, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine uspjelo je dostaviti Evropskoj komisiji finaliziranu Reformsku agendu.
Ovim potezom otvoren je put ka povlačenju značajnih investicija kroz Plan rasta, iako stručnjaci naglašavaju da je ovo tek početak složenog procesa, a ne njegov kraj, navedeno je u kolumni ambasadora Luigija Sorece objavljenoj na stranici Delegacije EU u BiH.
Upozorenje iz Brisela
Tokom nedavnog obraćanja Parlamentarnoj skupštini BiH, evropska komesarka za proširenje Marta Kos jasno je stavila do znanja da EU nudi milijardu eura ulaganja u putnu infrastrukturu, energente po povoljnijim cijenama te brži i kvalitetniji internet.
Naglasila je da ta sredstva moraju biti iskorištena isključivo u korist građana BiH, ali i upozorila da će planirani iznos biti smanjen za oko 100 miliona eura ukoliko dokument ne bude dostavljen do 30. septembra. Podsjetila je da je slična korekcija već izvršena u julu.
Dokument je u Brisel upućen svega nekoliko sati prije isteka roka, a Evropska komisija sada procjenjuje njegov sadržaj.
U slučaju pozitivne ocjene, BiH može računati na čak 976,6 miliona eura podrške za investicije, otvaranje novih radnih mjesta i ekonomski rast.
Reformska agenda, osim što predstavlja sveobuhvatan razvojni plan, istovremeno je i potvrda sposobnosti državnih službenika da odgovore zahtjevima Evropske unije. Još važnije, dokument pokazuje da je moguće pronaći zajednička rješenja među političkim akterima kada za to postoji politička volja. Stručnjaci naglašavaju da BiH treba više ovakvog konstruktivnog pristupa, a manje jalovih sukoba i populističkih nastupa koji usporavaju napredak zemlje.
Reforme kao ključna nagrada
Evropski zvaničnici redovno naglašavaju da najveća vrijednost Plana rasta nisu sama finansijska sredstva, već reforme koje će unaprijediti poslovnu klimu i omogućiti BiH da iskoristi vlastiti potencijal. “U Evropi svakodnevno vidimo uspjehe ljudi porijeklom iz BiH. Moramo stvoriti uslove da takvi uspjesi budu mogući i kod kuće”, istakla je Kos.
Među prioritetima je uspostavljanje e-uprave, što bi značajno smanjilo birokratske barijere s kojima se susreću i građani i privreda. U planu je i povećanje obuhvata djece u predškolskom obrazovanju te osiguranje boljeg pristupa internetu u školama. Evropski zvaničnici naglašavaju da ekonomski uspjeh svake zemlje zavisi od obrazovanja i digitalnih vještina njenih građana.
Reformska agenda predviđa i uvođenje 5G mreže te sigurnijeg širokopojasnog interneta, što bi moglo biti snažan poticaj razvoju modernih tehnologija i digitalne ekonomije u BiH.
Borba protiv korupcije i kriminala
Finansijska podrška EU vezana je i za rezultate u jačanju vladavine prava. Pored digitalnih i obrazovnih reformi, plan podrazumijeva i konkretne mjere u borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala i jačanju nezavisnog pravosuđa.
Sveukupno je predviđeno više od stotinu reformi, od kojih bi svaka trebala donijeti vidljiva poboljšanja u životu građana.
