Branko Perić, sudija Suda BiH i nekadašnji predsjednik Visokog sudskog tužilačkog vijeća (VTSV) BiH, jedan je od rijetkih zvaničnika pravosuđa, i zvaničnika općenito, koji se odvažio oštro kritizirati jasne i golim okom vidljive slučajeve korupcije u bh. pravosuđu, koja je očiti metastazirala aferom potkivanje, sa Milanom Tegeltijom, aktuelnim predsjednikom VSTV-a u glavnoj ulozi.

U intervjuu za Inforadar, Perić bez ustazanja zaključuje da je vladajuća politika, preko Tegeltije i VSTV-a, uveliko kontrolira bh. pravosuđe, zaključujuući da će se uskoro vidjeti da li je to „politički projekat rušenja institucija iznutra, ili želja pojedinaca iz političke sfere da se zaštite od krivičnog progona“.

U izvještaju Evropske komisije koji je objavljen koncem maja navedeno je da EK „i ovog puta podsjeća BiH da mora unaprijediti opšte fukcionisanje pravosudnog sistema“. Izvještaj EK gotovo da se preklopio s novom aferom koja je potresla pravosudni sistem i u čijem se centru našao predsjednik VSTV BiH Milan Tegeltija. Bez punog sagledavanje afere „potkivanje“ VSTV je stao jednoglasno uz Tegeltiju, a jednako se ponijelo i disciplinsko vijeće Tužilaštva BiH koje je odbacilo disciplinsku tužbu glavnog discipliskog tužioca protiv Tegeltije. Kakvu sliku sve to šalje prema javnosti?

PERIĆ: Priča o potkivanju i umiješanosti predsjednika nezavisnog regulatora pravosudnog sistema u slučaj korupcije obišla je svijet. O slučaju je pisao Njujork Tajms, bečki Standard, njemački mediji… BiH je postala planetarni slučaj korupcije u pravosuđu. Ovakva posljedica, samo po sebi, bez obzira da li je Milan Tegeltija stvarno umiješan ili ne, morala je biti razlog za podnošenje ostavke i odlazak iz pravosuđa. Tegeltija ignoriše moralni aspekt slučaja i u slučaj uvlači instituciju, zakazujući vanrednu sjednicu VSTS i tražeći podršku za vlastitu prezentaciju slučaja. I umjesto da članovi Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) čuvaju ugled institucije, oni jednoglasno pružaju podršku Milanu Tegeltiji!? Šta su 13 članova VSTS podržali? Podržali su moralnu neodgovornost i nezakonitu praksu da članovi VSTS mogu po kafanama primati stranke iz sudskih postupaka i vršiti uticaj na sudije i tužioce. To je moralni sunovrat institucije za koji nema razumnog objašnjenja. To je pokazalo javnosti kakav je profesionalni i moralni ugled ljudi koji upravljaju pravosuđem. Sve što se nakon nesrećne podrške Tegeltiji događalo sa disciplinskim postupkom je pokazalo da ljudi koji upravljaju pravosuđem nisu dostojni da obavljaju sudijsku i tužilačku dužnost i da budu članovi VSTS-a.

Zamjenica predsjednika VSTV-a Ružica Jukić predstavnike međunarodne zajednice, koji su zatražili temeljnu istragu u slučaju Tegeltija, optužila je za vršenje pritiska na pravosuđe, od Predsjedništva BiH zahtijevala je da stanu u zaštitu njenih kolega. Smatrate li vi da je insistiranje međunarodnih zvaničnika ali i javnosti, koja je takođe tražila i istragu o aferi „potkivanje“ i ostavku ili smjenu Tegeltije, pritisak na nezavisnost pravosuđa, ili je riječ o nečemu drugom?

PERIĆ: Ružica Jukić odavno ruši ugled pravosuđa svojom bahatošću i pravničkim neznanjem. Neko ko zaviruje ko sjedi na večeri sa američkim ambasadorom i javno osuđuje postupke ambasadora nedostojan je bilo kakve javne funkcije. Neko ko pita visokog predstavnika za šta mu služi staklena (gumena!) soba nije samo nepristojan čovjek, nego najobičniji čaršijski spletkaroš nedostojan pomena. Da Ružica Jukić išta zna o diplomatskim običajima mogla bi da pretpostavi da takve institucije imaju prostorije za povjerljive razgovore. Ne! Ružica Jukić ništa ne razumije, ali ima potrebu da sve komentariše i osuđuje, osim onog što zaista treba osuditi. Ružica Jukić je slika stanja u pravosuđu: oni koji znaju i koji bi imali šta da kažu, ne mogu da se vide i čuju, najgori su najbolji, nenormalno je normalno, problem su novinari koji pišu o pravosuđu, problem sam ja koji pišem, problem su međunarodni predstavnici koji upozoravaju na delikatnost jednog slučaja…

Izbor nositelja pravosudnih funkcija u BiH u nadležnosti je VSTV-a, no koliko je doista pravosuđe neovisno u svom radu? Koliko je i da li je van utjecaja političkih centara moći?

PERIĆ: Milan Tegeltija je, uz pomoć većine koju je okupio u VSTS, pravosuđe predao u ruke vladajućim politikama. Preko VSTS vladajuće politike kontrolišu pravosuđe i to ne treba posebno dokazivati. Svi mi u pravosuđu znamo da ljudi koji su izabrani da upravljaju najvažnijim pravosudnim institucijama ni po čemu nisu najbolji i najkompetentniji, nego da iza njih stoje uticajni pojedinci iz vrha politike. Uskoro će se vidjeti da li je to politički projekat rušenja institucija iznutra, ili želja pojedinaca iz političke sfere da se zaštite od krivičnog progona.

 Perić: Dogodio se moralni sunovrat VSTV-a

Nedavno ste izjavili da vas kao dugogodišnjeg sudiju, kao čovjeka koji je takođe bio na čelu VSTV-a, brine stručnost sudija i tužilaca u našoj zemlji, da ne postoji sudska praksa, da vaše kolege u istovjetnim slučajevima donose dijametralno suprotne odluke. Možete li to pobliže pojasniti?

PERIĆ: Nivo neznanja i nekompetentnosti je zabrinjavajući. Na odjelu za ratne zločine Suda BiH do sada su pravosnažno izrečene 53 oslobađajuće presude. Najmanje 53 optužena lica za ratne zločine su pravosnažno oslobođena nakon godina provedenih u pritvoru. Kako je moguće da pravosuđe tako masovno optužuje bez dokaza? Vidjeli smo za iste radnje, iste pravne kvalifikacije drastično različite kazne. Vidjeli smo u istim sudovima u istoj stvari različita pravna tumačenja i različite presude. OSCE je prije nekoliko dana predstavio katastrofalan izvještaj u oblasti procesuiranja ratnih zločina. A VSTS je, kao najboljeg kandidata za glavnog tužioca, izabrao tužiteljicu koja je skoro tri posljednje godine, kao vršilac dužnosti, upravljala institucijom. Sve to stvara ogromno nepovjerenje u pravosuđe i sudijska i tužilačka znanja i vještine. Ali, VSTS se tim problemima ne bavi. Ružica Jukić radije drži lekcije američkom ambasadoru i Valentinu Inzku.

Reforma pravosuđa u BiH bila je najavljena na velika zvona, ali javnost se sve češće pita da li je dala željene rezultate u smislu nezavisnosti i profesionalizma?

PERIĆ: Reforma pravosuđa je bila najbolji posao koji su stranci u BiH obavili. Dali su nam najvišu standard nezavisnosti, dali nam dobre plate, izgradili i tehnički opremili sudove i tužilaštva, uveli kompjuterske tehnologije, izgradili sistem edukacije i sve prenijeli na upravljanje nama. I mi smo sve to srušili. Pokazali smo da nismo sposobni da gradimo sistem i da primjenjujemo najviše evropske standarde. Sticaj nesrećnih okolnosti doveo je na vrh pravosudne piramide ljude sa dna, neobrazovane, neiskusne i moralno nedovršene, koji su to srušili.

Šta je, kada je riječ o pravsudnom sistemu BiH, problem? Loši zakoni ili pak, bez namjere da se stvar generalizuje, oni koji su izabrani da ih provode?

PERIĆ: Problem pravosuđa su loši pojedinci i odsustvo sistema odgovornosti. Kad kažem loši pojedinci, mislim na politiku biranja nosilaca pravosudnih funkcija. Izbor se vršio po prijateljskim, kolegijalnim, porodičnim i političkim vezama, a ne po kompetentnosti i iskustvu. To više nisu ekscesi, nego pravilo. Danas se unaprijed zna ko će gdje biti izabran. Predsjedniku Tegeltiji sam prije tri godine javno rekao da će obnoviti svoj mandat člana VSTS i predsjednika i to se desilo! Postoje i neki defekti u strukturi zakona, ali za pametne ljude to nikada ne bi bio problem. Kad su ljudi loši, sve se može izroditi u problem.

Građani BiH sve više gube vjeru u pravosuđe, često se čuje da zakoni jednako ne važe za sve ljude. Izdvojila bih slučajeve Dženana Memića i Davida Dragičevića koji nikako da dobiju svoj epilog i činjenicu da su oni dodatno potkopali vjeru javnosti da smo svi jednaki pred zakonom.

PERIĆ: Slučajevi Dragičević i Memić su definitivno sahranili vladavinu prava u ovoj zemlji. Ne zaboravite da postoji još preko dvadeset nerazjašnjenih ubistava. Šta to govori? Da institucije nisu sposobne da osiguraju sigurnost ljudi i da svaki zločin može biti zataškan i teški prestupnici amnestirani! Ovaj narod još pamti bivši sistem i zna da je bilo malo nerazjašnjenih teških ubistava. Pravosuđe se ne može amnestirati od odgovornosti za nerazjašnjena ubistva, prebacujući odgovornost na policiju ili politiku.

Jedno od poglavlja koje će BiH morati otvoriti kada dobije kandidatski status za članstvo u EU jeste vladavina prava. Šta treba uraditi na tom polju kako bismo dosegli standarde Brisela? Ili, daleko bitnije, kako vratiti povjerenje javnosti u pravosudne institucije?

PERIĆ: Nisam siguran da postoji izlaz iz krize u koju je ušlo pravosuđe. Sada će političari reći da je stanje loše i da treba nova reforma, a onda će to iskoristiti da definitivno učvrste svoje poluge u pravosuđu. Ovo društvo je nesposobno za bilo kakve djelotvorne reforme. Situacija u kojoj se našao VSTS to pokazuje: nema ko da osigura primjenu zakona i da zaustavi bezakonje.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime