Dževad Fejzić, šef Ureda za borbu protiv korupcije Zeničko-dobojskog kantona je u razgovoru za Inforadar govorio o nedostacima zakonske regulative koja bi dala veće ovlasti Uredu u ZDK, o pojačanim kontrolama javnih nabavki te uspostavljanju javnog registra, ali i izradi novih registara koji će pratiti kontrolu utroška budžetkih sredstava. Navodi da je urađena revizija svih diploma državnih službenika i namještenika, ali i zaposlenika javnog sektora. “U tom procesu koji je uključio cca 8.000 zaposlenih utvrdili smo da se validnost diplome ne može dokazati kod 60 lica čiji epilog je iz nadležnosti Ureda pešao na istražne organe tj. Tužilaštvo i MUP ZDK koji su u okviru svojih nadležnosti nastavili daljnje procese”, kaže Fejzić.
Ured je formiran još 2022. ali konkretni rezultati još nisu vidljivi. Šta namjeravate da uradite u narednom periodu?
FEJZIĆ: Ured za borbu protiv korupcije Zeničko-dobojskog kantona je formiran u izuzetno teškim i složenim uvjetima uzrokovanim pandemijom COVID 19, u vremenu kada je bilo teško raditi na ostvarenju ciljeva i zadataka, posebno uzimajući u obzir okolnosti zabrane okupljanja. Uprkos ovoj činjenici, Ured je u posljednje tri godine, od formiranja do danas, uradio jako puno posla i uspostavio u sistemu organ koji djeluje na području Zeničko-dobojskog kantona kao preventivni i koji svojim aktima ili aktima Vlade Zeničko-dobojskog kantona nastoji uspostaviti sistem transparentnosti i profesionalne funkcionalnosti, dok represivne aktivnosti ostavljamo nadležnim organima. Na principu izgradnje integriteta i uspostave bolje i veće transparentnosti Ured je kroz implementaciju 161 aktivnost iz Akcionog plana za provođenje Strategije za prevenciju i borbu protiv korupcije uspostavio mehanizme preventivne politike koji funkcioniraju i koji već daju rezultate. Donošenjem nekih od zakona, iz seta antikoruptivnih politika, Ured će u svom punom kapacitetu početi djelovati i davati konkretne rezultate.
Da li ste već uočili neke manjkavosti u radu Ureda a koje bi trebalo poboljšati? Šta će biti fokus Ureda?
FEJZIĆ: Suštinske manjkavosti u radu Ureda ne postoje. Postoje nedostaci zakonske regulative koja bi dala veće ovlasti Uredu i koja bi obavezala institucije na obaveznu saradnju. Ured funkcionira na osnovu uredbe o osnivanju Ureda koja je jasno dala ovlasti i nadležnosti Uredu te omogućila uspostavljanje sistema borbe protiv korupcije koji danas djeluje. Suštinski nedostaci koje smo učili u dosadašnjem radu ogledaju se kroz nedosljednu primjenu Zakona o javnim nabavkama, te će Ured u narednom periodu u skladu sa svojim ovlastima pojačati kontrolu javnih nabavki i uspostaviti javni registar svih postupaka kako bismo rizike od korupcije sveli na minimum i određene procese eventualno ogolili.
Još prije nekoliko godina u Zeničko-dobojskog kantona su otkrivene nevalidne diplome, a najavljeno je i da se dio njih provjerava. Kakav je epilog ovog slučaja?
FEJZIĆ: Ured je nastavio kontinuitet Tima za prevenciju i borbu protiv korupcije koji je započeo ovaj proces, a provjera diploma je danas ustaljena praksa koja je Odlukom Vlade obavezujuća za sve institucije kojima je Zeničko-dobojski kanton osnivač. Proces provjere koji je u prethodnom periodu bio jako aktivan, rezultirao je aktivnosti da smo uradili reviziju svih diploma državnih službenika i namještenika, ali i zaposlenika javnog sektora. U tom procesu koji je uključio cca 8.000 zaposlenih utvrdili smo da se validnost diplome ne može dokazati kod 60 lica čiji epilog je iz nadležnosti Ureda pešao na istražne organe tj. Tužilaštvo i MUP Zeničko-dobojskog kantona koji su u okviru svojih nadležnosti nastavili daljnje procese. U ovom procesu, revizija i provjera vjerodostojnosti diploma nije obuhvatila policijske službenike, ali i zaposlenike koji prolaze sigurnosne provjere.
Šta je Ured konkretno uradio kada je u pitanju borba protiv korupcije na području ZDK?
FEJZIĆ: Ured za borbu protiv korupcije Zeničko-dobojskog kantona aktivno provodi mjere s ciljem jačanja transparentnosti i prevencije korupcije. Jedan od značajnih koraka u ovom procesu bilo je usvajanje Strategije za prevenciju i borbu protiv korupcije za period 2022-2026, koja predstavlja sveobuhvatan okvir za suzbijanje koruptivnih aktivnosti i unapređenje institucionalnog integriteta, a iz koje je proizašao i Akcioni plan za provođenje Strategije koji je sadržavao 161 aktivnost. Kako bi se osigurala veća dostupnost informacija i transparentnost rada institucija, uspostavljena su dva javna registra, to je Registar zaposlenih i Registar imenovanih lica u kojima su objavljeni svi podaci o zaposlenim i imenovanim u institucijama Zeničko-dobojskog kantona. Ovim procesom ozbiljno je otpočeta faza transparentnosti u radu institucija, a iz koje proizilazi i otkrivanje i eliminiranje koruptivnih rizika. Trenutno u fazi izrade je još devet novih registara, koji će dodatno unaprijediti praćenje i kontrolu utroška budžetskih sredstava. Također, uspostavljen je sistem prijave korupcije, koji građanima omogućava anonimno i javno prijavljivanje korupcije i drugih nepravilnosti, čime se jača mehanizam odgovornosti u institucijama. Radi efikasnije koordinacije i provođenja antikorupcijskih mjera, uspostavljena je mreža koordinatora u institucijama Zeničko-dobojskog kantona, čija je uloga praćenje i implementacija antikorupcijskih politika. Osim toga, Ured je uspostavio saradnju s jedinicama lokalne samouprave u Zeničko-dobojskom kantonu, s ciljem zajedničkog djelovanja na suzbijanju korupcije i jačanju integriteta na svim nivoima vlasti. Sve ove aktivnosti predstavljaju značajan iskorak u borbi protiv korupcije, te potvrđuju opredijeljenost Ureda za izgradnju transparentnijeg i odgovornijeg sistema upravljanja u Zeničko-dobojskom kantonu.
BiH zauzima najgore mjesto u regionu po Indeksu percepcije korupcije a postala je i druga najlošije pozicionirana zemlja u Evropi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji. Na koji način se izboriti sa ovom pošasti?
FEJZIĆ: Borba protiv korupcije u Bosni i Hercegovini zahtijeva sveobuhvatan i koordiniran pristup svih nivoa vlasti, pravosuđa, civilnog društva i građana. Ključni koraci u tom procesu uključuju jačanje institucionalnih kapaciteta za prevenciju i procesuiranje korupcije, unapređenje pravnog okvira te dosljednu primjenu antikorupcijskih mjera. Usljed nedostatka ovih mjera, dolazimo do rezultata koji imamo. Iako koračamo kao ozbiljnoj profesionalizaciji, pred nama je još uvijek jako puno posla, te je neophodno osigurati potpunu transparentnost rada javnih institucija i trošenja budžetskog novca. Kako bismo postigli taj cilj, pravosuđe je potrebno učiniti potpuno neovisnim kako ne bi ovisilo o političkim odlukama i cilj bi nam trebao biti da u konačnici imamo predmete označene kao koruptivne, na prioritetu rješavanja. Generalno gledano, pored profesionaliziranih tijela koja se bore protiv korupcije, smatram da jako malo ulažemo u javne kampanje kojim bismo podizali svijest građana o ovoj pošasti, a krajnje je vrijeme da krenemo sa edukacijama građana o prevencji i borbi protiv korupcije. Kako bismo popravili svoj status i vratili imidž državi, nama je potebna jaka i kontinuirana podrška i saradnja sa međunarodnim partnerima, koja ni sada ne nedostaje, ali je potrebno istu malo podići na veći level te je neophodno usvajanje najboljih praksi iz zemalja s uspješnim antikorupcijskim modelima. To može doprinijeti poboljšanju trenutnog stanja.
Najavljen je Zakon kojim će 2.000 nosilaca javnih funkcija morati prijaviti imovinu i poklone. Očekujete li otpore?
FEJZIĆ: U postupku prijave imovine koja će uslijediti nakon što Skupština usvoji Prijedlog Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija na području Zeničko-dobojskog kantona, imovinu će biti u obavezi prijaviti oko 2.000 nosilaca javnih funkcija. To je gruba procjena, taj broj može biti i znatno veći. Ured ne očekuje otpore kod prijavljivanja imovine, mi očekujemo ostavke na nekim od pozicija koje će imati zakonsku obavezu da prijave imovinu, iz razloga što će biti potrebno dokazati porijeklo imovine koju su stekli u odnosu na primanja na mandatu koji su imali. Zbog toga je izuzetno važan ovaj Zakon jer on daje prostor za izgradnju ličnog ali i profesionalnog integriteta. Više puta sam to ponovio i ostajem pri tom stavu da primjenom ovog Zakona mi na ključne pozicije koje su faktički imenovane bilo da se radi o imenovanju od strane Vlade, Skupštine, gradskog/općinskog vijeća, gradonačelnika/načelnika ili da su direktno izabrani, mi zapravo time na ove pozicije biramo najbolje od nas, što je svrha samog zakona. Primjenom ovog Zakon Ured će uspostaviti i voditi dva javna registra to su Registar imovine nosilaca javnih funkcija i Registra poklona, gdje je finansijsku podršku navednim registrima pružila Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini. U pripremi realizacije i provođenja ovog Zakona, Ured je poduzeo sve radnje u cilju zaštite podataka, u pogledu donošenja podzakonskih akata, kao i nabavci posebno sofisticiranih računara za uspostavljanje i vođenje registara, nabavke sefova za čuvanje podataka koji se u skladu sa Zakonom dostavljaju, a ne objavljuju, a gdje proizilazi obaveza Ureda za zagarantovanost, sigurnost i čuvanje istih.
U kojoj mjeri korupcija ometa razvoj Zeničko-dobojskog kantona?
FEJZIĆ: Teško je govoriti o segmentu ometanja razvoja u kontekstu koruptivnih radnji. Korupcija se ne odvija javno i nju je jako teško uočiti i dokazati, jer strane koje učestvuju u koruptivnim radnjama zapravo urade sve da se trag sakrije i da neregularni procesi postanu regularni. Naravno da je korupcije rak rana svakog društva i razvoja, ali naša je obaveza da nastojimo da te nepravilnosti ispravljamo i da ukazujemo na iste. Razvoj kantona u privrednom smislu znači za državu, ne samo za Zeničko-dobojski kanton i zbog toga je javko važno da se u ove procese uključi šira društvena zajednica.
S obzirom da mnogobrojna istraživanja pokazuju da građani BiH nemaju povjerenja u institucije, kada je borba protiv korupcije u pitanju, kakva je situacija na području ZDK. Koliko često građani prijavljuju korupciju, te da li očekujete da će ih biti više u narednom periodu?
FEJZIĆ: Građani još uvijek nisu osnaženi da o korupciji i drugim nepravilnostima govore javno. Govore uglavnom onda kada se proces završi i kada sud da svoju posljednju riječ. O procesima koji se dešavaju, a kojima svjedoče još uvijek generalno kao društvo šutimo. Mi možemo jedino postići napredak na polju suzbijanja korupcije samo onda kada svi na glas kažemo sve što smo vidjeli i kada za to nađemo adekvatan dokaz. Građani u Zeničko-dobojskom kantonu imaju povjerenja u Ured. Građani prijavljuju nepravilnosti, ali se vrlo često dešava da neke prijave nisu osnovane. Građani se žale na određene nepravilnosti koje su jasne i zakonom propisane i precizirane, međutim postoji doza neznanja. Važno je da građani kada rade prijavu korupcije ili drugih nepravilnosti daju tačne i precizne informacije, da se dostave bilo kakvi materijalni dokazi, jer samo tako ispravnim postupanjem možemo u konačnici doći do zdravog društva i društva koje teži izgradnji kolektivnog integriteta. S obzirom na rastući interes za borbu protiv korupcije, te sve jači poziv na odgovornost i transparentnost, postoji mogućnost da će u narednom periodu biti više prijava. Naročito u kontekstu jačanja civilnog društva i boljih informacija o pravima građana, postoji nada da se poveća svijest i povjerenje u institucije koje se bave prijavama korupcije. Također, ukoliko se provedu konkretne reforme u institucionalnom okruženju, kao što je unapređenje zakonskih okvira, moglo bi se očekivati povećanje broja prijava u Zeničko-dobojskom kantonu.
