Brigadna generalica Marti J. Bissell, komandantica NATO štaba u BiH, nesumnjivo je prava adresa za pitanja i odgovore u vezi sa atlanskim, NATO integracijama BiH, koje su suštinski zapele zbog opstrukcija stranaka sa sjedištem u RS koje ističu da pitanje pozicioniranja BiH u odnosu na NATO žele da rješavaju u dogovoru sa zvaničnim Beogradom.

U intervjuu za Inforadar, komandantica NATO štaba, između ostalog, govori o prvom Nacionalnom programu u okviru Akcionog plana za članstvo u NATO (MAP), obrazlaže sve benefite članstva u ovom najvećem svjetskom vojno-političkom savezu te priznaje da je BiH ponovo u pojačanom američkom fokusu.

Koji je to prvi korak koji bi BiH trebala učiniti u procesu integracije sa NATO i koje su to oblasti funkcionisanja BiH, kao države i društva, u kojima predstoje procesi prije nego počnu pregovori o pristupanju?

MARTI J. BISSELL: BiH je već učinila prvi korak, zapravo učinila je nekoliko koraka u procesu integracije sa NATO. BiH je 2006. ušla u program Partnerstvo za mir (PfP), nakon čega je 2007. godine pristupila PfP Procesu planiranja i revizije (PARP). Naredni korak desio se u aprilu 2008. kada je BiH pozvana da otpočne Intenzivni dijalog o cijelom nizu političkih, vojnih, finansijskih i sigurnosnih pitanja u vezi njenih aspiracija za članstvo. Nešto kasnije, u septembru 2008. godine, BiH je dogovorila svoj prvi Individualni partnerski akcijski plan (IPAP). Potom je u aprilu 2010. pozvana u Akcijski plan za članstvo (MAP) i da podnese svoj prvi Godišnji nacionalni program (ANP) kada se perspektivna nepokretna vojna imovina uknjiži kao vlasništvo države BiH. Nakon dosta truda, Predsjedništvo BiH je 2016. godine usvojilo Pregled odbrane, te njegove sastavne dijelove, Plan implementacije i Plan modernizacije (2017-2027). BiH je nastavila koračati putem NATO integracija što je dovelo do odluke Saveza u decembru 2018. godine da pozove BiH da podnese svoj prvi Godišnji nacionalni program (ANP).

Kao što vidite, BiH je već učinila mnogo koraka u procesu NATO integracija. Dakle, pitanje nije koji je to prvi korak, nego koji je naredni korak? Članstvo u NATO-u otvoreno je za sve zemlje u euroatlantskom regionu koje ne samo da dijele vrijednosti Saveza, nego pokazuju i spremnost da ispune obaveze koje članstvo nosi. To znači da proces integracija obuhvata sve funkcionalne oblasti u BiH, i to posebno odbrambeni i sigurnosni sektor, ali isto tako i stvari kao što su vladavina zakona i ljudska prava. NATO se nada da će BiH nastaviti činiti korake kako bi se pomogle daljnje reforme, uključujući i podnošenje Godišnjeg nacionalnog programa, te time poboljšati stabilnost i sigurnost na dobrobit svih građana BiH.

Znači li to da ANP ipak nije isključivo tehničko pitanje, i da obim reformskih procesa koji trebaju biti nastavljeni ili tek otpočeti zahtijevaju političku sinergiju svih subjekata bh. društva?

MARTI J. BISSELL: Godišnji nacionalni program je moćan reformski mehanizam koji bi pomogao provođenju reformi u mnogim oblastima u BiH, a posebno bi doprinio razvoju efikasnijih i ekonomičnijih odbrambenih i sigurnosnih sposobnosti, a time, između ostalog, i poboljšanju odgovora u slučaju prirodnih i drugih katastrofa. Ovo sve bi dovelo i do unapređenja sposobnosti Oružanih snaga BiH da rade sa NATO i partnerskim snagama.

I dok nastavljamo sa informativnim diskusijama u cijeloj BiH o ANP-u, htjela bih istaći par činjenica. Kao prvo, ANP je dokumenat koji izrađuje BiH, a koji identifikuje oblasti na koje bi se BiH željela usredočiti u toku naredne godine. Taj dokumenat može biti onoliko ambiciozan, odnosno elementaran, koliko to BiH želi. Praktično, ANP je način da BiH kaže NATO-u: „Ovo su oblasti koje želimo poboljšati u narednih dvanaest mjeseci i u kojima bismo željeli vaš savjet i podršku“. A onda NATO radi sa BiH da iznađe načine na koje da joj pomogne. Pošto BiH izrađuje ANP i oblasti na koje se on fokusira, ona isto tako određuje i dinamiku reformi. NATO je spreman podržati provođenje Godišnjeg nacionalnog programa. Na Bosni i Hercegovini je da učini taj naredni korak u ime svih svojih građana.

Reforma odbrane je opravdano dugo smatrana najuspješnijom pričom u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Sinergija međunarodne zajednice, prije svih NATO-a, OSCE-a i Ureda Visokog predstavnika bila je učinkovita. Ipak je presudno bilo lokalno vlasništvo nad kompletnim reformskim procesom, to osjećanje da činimo nešto u čemu smo svi pobjednici. Ima li šanse da se ta politička volja ponovo izgradi i kako?

MARTI J. BISSELL: NATO je predan pomoći BiH da učini poboljšanja koja grade institucije, a živote svih građana čine boljim. NATO i njegove članice to pokazuju i kao Savez i na bilateralnoj osnovi od 1995. godine. NATO programi, uključujući ANP, nude mogućnosti da se provode reforme i poboljša funkcionalnost institucija, ali poboljšanja moraju doći i iznutra. NATO je spreman pomoći i nastavit će pomagati BiH da ide naprijed. Ali BiH, također, ima odgovornost da postane zemlja na koju će druge države moći računati u nevolji. To znači da bude snažna, stabilna, prosperitetna zemlja, bez korupcije, koja radi na dobrobit svih građana. Vaši politički lideri znaju šta se mora uraditi i znaju da ova zemlja ima puno prijatelja i partnera koji su spremni pomoći kada postoji politička volja da se ide naprijed. Promjena nije laka, ali je moguća kada građani zemlje gledaju u budućnost i odluče raditi zajedno radi bolje budućnosti svih.

Bissell: BiH je već učinila mnogo koraka u procesu NATO integracija

Nije li vrijeme da palicu liderstva u euroatlanskim integracijama od Ministarstva odbrane preuzme Ministarstvo vanjskih poslova?

MARTI J. BISSELL: Stvarnost je da NATO već sarađuje sa mnogo institucija u BiH tako da mnogi “imaju palicu”. Iako neki mogu smatrati da je odnos između BiH i NATO isključivo vojni, te da ga predvodi Ministarstvo odbrane, činjenica je da NATO partnerski programi koje BiH ima iziskuju nastojanja mnogih institucija unutar njihovih nadležnosti. BiH je oformila Komisiju za integraciju BiH u NATO koja koordinira aktivnosti vezane za NATO, a na njenom čelu je zamjenik ministra vanjskih poslova. Ministarstvo vanjskih poslova zaduženo je i za bh. Misiju pri NATO-u, i, naravno, za sveukupno vođenje vanjske politike BiH. Nastavak euroatlantskih integracija će iziskivati angažman svih ovih i mnogih drugih institucija.

Većina reformskih mjera i aktivnosti koje BiH treba implementirati u procesu euroatlanskih integracija, svojim sadržajem i suštinom su identični procesima koji nas očekuju u  pregovorima sa EU. Danas se, barem verbalno, izražava opšta spremnost za evropske integracije i ozbiljno odbijanje jedne političke opcije, odnosno političke grupacije, pristupanju NATO-u. Ne čini li Vam se da nedostaje kvalitetna komunikacijska strategija, koja bi poslužila kao platforma za ozbiljan društveni dijalog o benefitima i izazovima ulaska u NATO?

MARTI J. BISSELL: NATO, a posebno NATO Štab Sarajevo, spremni su podržati BiH ako joj budu potrebne informacije o prednostima i izazovima ulaska u NATO, a vjerujemo da bi svi građani trebali imati pristup tačnim i sveobuhvatnim informacijama o pitanjima koje imaju uticaja na njihov život kako bi mogli donijeti kvalitetne odluke. Na javnoj web stranici NATO sjedišta Brisel nalazi se veliki broj detaljnih informacija o Savezu i načinu kako on funkcioniše. Ali važno je istaći da NATO ne podstiče, vrbuje ili vrši pritisak na neku zemlju da uđe u Savez. Svaka zemlja ima suvereno pravo da odredi svoju vanjsku politiku bez vanjskih uticaja. Ono što su neke zemlje odabrale ne bi trebalo određivati put građana neke druge zemlje. Ukratko, svaka zemlja sama za sebe određuje kakve odnose želi, i da li želi, imati sa NATO-om i NATO to poštuje. NATO Štab Sarajevo će vrlo rado razmijeniti precizne informacije o NATO-u, te prednostima euroatlantskih integracija, uključujući i pružanje kvalitetnih informacija medijima kako bi oni uradili šta mogu da tačno informišu javnost. NATO je spreman pomoći novinarima kako bi bolje shvatili Savez. Radimo na raznim projektima koji će krenuti na jesen kako bismo podigli njihov nivo znanja o NATO-u, a novinarima i NVO-ima pružili tačne i pravovremene informacije kako bi oni pružili podršku snažnom i konstruktivnom civilnom društvu.

Rusija vrlo glasno izražava protivljenje širenju Sjevernoatlanskog saveza. Neki analitičari odbijanje SNSD-a, odnosno Milorada Dodika da se usvoji i NATO-u predloži Godišnji Nacionalni Program u okviru MAP-a, smatraju podilaženjem stavu Moskve o širenju Sjevernoatlanskog saveza na zapadnom Balkanu, a ne stvarnom potrebom entiteta Republika Srpska. Kako Vi gledate na ovo?

MARTI J. BISSELL: Članstvo u NATO-u nije na uštrb odnosa neke zemlje sa nekom drugom zemljom. Savez nudi mnoge mehanizme za rješavanje postojećih i budućih sigurnosnih prijetnji kombinovanjem stručnosti i snaga na regionalnom i globalnom nivou, što vodi većoj sveukupnoj sigurnosti i stabilnosti. A to onda vodi ka porastu investicija, poslovnih prilika i prosperiteta. NATO integracije nisu usmjerene protiv Rusije. Rusija je članica NATO programa Partenerstvo za mir, usprkos sadašnjim tenzijama, a postoji i posebno i aktivno Vijeće NATO-a i Rusije. Kao što sam već rekla, svaka zemlja ima suvereno pravo da određuje svoju vanjsku politiku bez vanjskih uticaja.  Svaka zemlja sama za sebe određuje kakve bi odnose željela, i da li bi željela, imati sa NATO-om i NATO to poštuje. Ne postoji nikakav razlog zbog kojeg zemlje koje imaju drugačije odnose sa NATO-om ne bi mogle mirno koegzistirati.

Foto: Generalica Bissell sa ministricom odbrane BiH Marinom Pendeš

U posljednje vrijeme vidljiv je pojačani angažman zvaničnika američke administracije i diplomatije na prostoru zapadnog Balkana, pa i same BiH. Obzirom da dolazite iz SAD, ne mogu a da vas ne pitam: Znači li to da se, poslije nekoliko godina zatišja, naš region i Bosna i Hercegovina vraćaju u fokus vanjskopolitičkog angažmana SAD?

MARTI J. BISSELL: Mislim da je pošteno reći da se čini da postoji veći direktni interes za BiH nego što je on bio, recimo, prije par godina. NATO je predan euroatlantskim integracijama na zapadnom Balkanu, a vremenom smo vidjeli kako više zemalja zapadnog Balkana uviđa prednosti većih euroatlantskih integracija. Kako Sjeverna Makedonija pravi zadnje korake ka članstvu, dodatni kapaciteti se sada mogu usmjeriti na nova područja, a BiH ima koristi od toga. Nadalje, sve NATO saveznice pokazale su snažan i dosljedan interes za BiH i žele da vide da BiH nastavi putem NATO integracija, putem koji su vaše izabrane vođe, iz sva tri konstitutivna naroda, više puta odabrali. Zato su saveznici prošlog decembra i odlučili da će prihvatiti prvi Godišnji nacionalni program Bosne i Hercegovine. Svi smo spremni pomoći BiH da nastavi nadogradnju onoga što je već urađeno napornim radom.

Na kraju, imate li ne neku posebnu poruku građanima Bosne i Hercegovine u vezi sa euroatlanskim integracijama?

MARTI J. BISSELL: Proširenjem EU i NATO integracijama stabilnost i prosperitet širili su se Evropom nakon pada Berlinskog zida pružajući sigurnost za preko milijardu ljudi. Ljudi ove zemlje dobro znaju koji put nudi najbolju moguću budućnost njima i njihovoj djeci. BiH je prelijepa zemlja, sa puno potencijala. Ali taj se potencijal ne može ostvariti dok ova zemlja ne iznađe načina da se usredsredi na budućnost i pruži prilike svojim građanima zbog kojih će oni željeti ostati i graditi svoje živote ovdje. Trenutno to nije slučaj i zato mnogo ljudi, čak i cijele porodice odlaze iz BiH u NATO i EU zemlje gdje su ekonomije prosperitetnije i stabilnije. Ovi ljudi bi trebali moći uživati prosperitetan i siguran život ovdje u BiH. NATO vam je spreman pomoći da se to i dogodi.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime