Iz Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine nedavno je saopćeno da je više od dvije milijarde KM potrošeno bez osnovnih pravila javnih nabavki, te da je vrijeme za promjene. Direktor Agencije, Tarik Rahić je u intervjuu za Inforadar kazao da će Agencija pojačati monitoring nad najrizičnijim postupcima i nastaviti podnositi prekršajne i krivične prijave, dok će saradnja sa tužilaštvima biti dodatno unaprijeđena. Rahić je istakao da u nastavku zakonodavne procedure očekuje podršku i u Domu naroda, kako bi se osiguralo konačno usvajanje zakona o javim nabavkama a u interesu javnosti i pravne sigurnosti.
“Time se ne jača samo pravna sigurnost nego i povjerenje građana i poslovne zajednice da javne nabavke mogu biti transparentne i pravične. Predložene izmjene će predstavljati značajan institucionalni iskorak u jačanju integriteta sustava javnih nabavka u BiH”, smatra Rahić.
Nedavno ste upozorili na nezakonito izuzimanje pojedinih privrednih subjekata od primjene Zakona o javnim nabavkama, te ste naveli da je jedan od tih slučajeva na Sudu BiH. Ti isti subjekti su Vas odmah demantovali navodeći da iznosite neistine. Na čemu temeljite svoje tvrdnje?
RAHIĆ: Tvrdnje temeljimo prvenstveno na odredbama Zakona o javnim nabavkama koji jasno i precizno navodi koji su to obveznici primjene ovog Zakona, bez ikakve dileme. Zakon u članku 4. i 5. definira ugovorna tijela. Subjekti o kojima je riječ su nesporno ugovorna tijela definirana člankom 4. i 5. Zakona.
Šta ukoliko Sud BiH (ipak) donese odluku nepovoljnu za Agenciju?
RAHIĆ: Sud Bosne i Hercegovine jedna je od najvažnijih pravosudnih institucija u zemlji i njegov rad, utemeljen na visokim profesionalnim standardima, u potpunosti poštujemo. Ipak, svaka odluka kojom bi se omogućilo nezakonito izuzimanje određenih subjekata od primjene Zakona o javnim nabavkama imala bi negativne posljedice po državni proračun, poreske obveznike, ali i na cjelokupan sistem javnih nabavki jer bi omogućilo daljnje neosnovano trošenje javnog novca. Stoga, pozivamo sve aktere u sistemu da djeluju odgovorno i profesionalno, te da zajedničkim djelovanjem doprinesu jačanju integriteta sistema javnih nabavki u Bosni i Hercegovini.
Trenutne prekršajne odredbe u Zakonu o javnim nabavkama predstavljaju poticaj za korupciju i pronevjeru budžetskih sredstava, a novi Zakon još čekamo.
RAHIĆ: Ističemo da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o javnim nabavkama i Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH, čime je napravljen krucijalan zakonodavni iskorak u borbi protiv korupcije.
Agencija za javne nabavke snažno podržava ove izmjene koje su usklađene s evropskim
standardima i donose niz značajnih novina sa antikoruptivnim učinkom. U nastavku zakonodavne procedure odekujemo podršku i u Domu naroda, kako bi se osiguralo konačno usvajanje zakona u interesu javnosti i pravne sigurnosti. Predložene izmjene uključuju:
uvođenje strožijih sankcija za ozbiljne povrede Zakona o javnim nabavkama, mogućnost isključenja prekršilaca iz budućih postupaka, te jasno definirane odgovornosti i pravne posljedice nezakonitog postupanja.
Hoće li se izmjenama spriječiti korupcija u javnim nabavkama i zaustaviti mehanizmi manipulacije?
RAHIĆ: Ovim izmjenama se uvode strožije sankcije i mogućnost isključenja prekršilaca iz budućih postupaka, što znači da će firme i pojedinci koji su zloupotrebljavali sistem snositi jasne i mjerljive posljedice. Agencija za javne nabavke će pojačati monitoring nad najrizičnijim postupcima i nastaviti podnositi prekršajne i kaznene prijave, a saradnja s tužilaštvima će biti dodatno unaprijeđena. Time se ne jača samo pravna sigurnost, nego i povjerenje građana i poslovne zajednice da javne nabavke mogu biti transparentne i pravične. Predložene izmjene će predstavljati značajan institucionalni iskorak u jačanju integriteta sistema javnih nabavka u BiH.
U javnosti godinama vlada percepcija da je većina tendera “namještena”. Planira li Agencija uvođenje novih mehanizama kontrole?
RAHIĆ: Agencija je nadležna za ispitivanje usklađenosti pojedinačnih postupaka javne nabavke koje provode ugovorna tijela u Bosni i Hercegovini sa Zakonom o javnim nabavkama. U slučaju kada Agencija kroz postupke praćenja utvrdi da ugovorno tijelo ponavlja greške koje su povreda Zakona i podzakonskih akata, Agencija podnosi prekršajnu prijavu kod nadležnog suda za prekršaje. Nadalje, u cilju poboljšanja ove oblasti Agencija, vrši internu reorganizaciju poslova praćenja, kao i priprema donošenje jasnih, preciznih i konkretnih programa, pristupa, standarda i kriterija kojima će se, na jednom mjestu i sveobuhvatno, posebno, ali bez ograničenja, urediti procesi praćenja, prekršajnog postupanja, podnošenja prijava nadležnim tužilaštvima, saradnja sa nadležnim tužilaštvima, izbjegavanje dvostrukog postupanja, prevencija arbitrarnosti i subjektivnih uticaja, objektivna kriteriologija, te sva druga pitanja u cilju pravilnog i zakonitog postupanja.
Nakon zaršetka reorganizacije i donošenje internih pravila, praćenje pojedinačnih postupaka javnih nabavki će se dodatno unaprijediti. Vjerujemo da će ove mjere doprinijeti
transparentnijem i efikasnijem sistemu javnih nabavki u BiH.
Državni revizori su, analizirajući dokumentaciju Ministarstva odbrane BiH, našli niz nedostataka u procesu javnih nabavki. Utvrdili su da su se provodile hitne nabavke putem pregovaračkog postupka bez objave, iako za to nisu postojali zakonski uslovi. Dakle, kršenja se dešavaju unutar državne institucije i to prolazi nekažnjeno. Kako to komentarišete?
RAHIĆ: Ne možemo komentirati rad Ureda za reviziju.
Koliko prijava o nepravilnostima u postupcima javnih nabavki ste primili tokom prošle i ove godine?
RAHIĆ: Tokom 2024. godine provelo se 621 praćenje postupaka. Praćenje postupaka javnih nabavki u 2024. se baziralo na utvrđivanju stanja u sistemu javnih nabavki, koristeći se podacima sa Portala javnih nabavka, kao i informacijama koje je Agencija zaprimala od različitih izvora. Također, u praćenju sistema javnih nabavki, kao izvor koristile su se odluke Ureda za razmatranje žalbi BiH i Suda BiH, kao i izvješća Ureda za reviziju BiH. Poseban fokus je usmjeren na praćenje netransparentnih postupaka nabavka, kao i izuzeća, koja su pažljivo nadgledana kako bi se izbjegla eventualna zloupotreba i koji su najpodložniji koruptivnim radnjama. Zakonom o javnim nabavkama su definirane dvije vrste netransparentnih postupaka javne nabavke. Pregovarački postupci bez objave obavijesti, kao netransparentni postupci se mogu primjeniti izuzetno, i to u slučajevima kada su ispunjeni uslovi za primjenu ove vrste postupka javne nabavke. Direktni sporazum je postupak nabavke male vrijednosti i može se primjeniti za nabavku robe, usluga ili radova čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od iznosa od 6.000 KM, pri čemu ni ukupna procijenjena vrijednost istovrsnih nabavki na godišnjem nivou nije veća od 10.000 KM. U 2025. godini, do 1. septembra Agencija je provela 394 postupka praćenja postupaka.
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović je nedavno kazao da se u BiH godišnje na javnim nabavkama ukrade milijardu KM. Koliko su tenderi zaista transparentniji? Da li se ipak “najveći poslovi“ i dalje dogovaraju iza zatvorenih vrata?
RAHIĆ: Javne nabavke u Bosni i Hercegovini predstavljaju jedno od najrizičnijih područja za korupciju i iznos potencijalnih zloupotreba je vrlo visok. Procjene poput one koju je iznio zastupnik Magazinović ukazuju na ozbiljnost problema i na potrebu jačanja kontrole i odgovornosti u sistemu. Sistem javnih nabavki zakonski jeste uređen tako da podrazumijeva objavu većine postupaka na Portalu javnih nabavka, ali praksa pokazuje da se netransparentni postupci i dalje zloupotrebljavaju. Upravo zato Agencrja fokus stavlja na pregovaračke postupke bez objave i direktne sporazume koji nose najveći rizik od zloupotrebe i dodatno ojačalo povjerenje javnosti u sistem javnih nabavki.
