Glavni koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH” Velibor Peulić za Inforadar govori o utjecaju režima Entry/Exit System (EES) na transport u Bosni i Hercegovini. Upozorava da bi novi režim mogao imati katastrofalne efekte na privredu BiH, a najteže bi pogodio male prijevoznike uz rast troškova i potencijalni odlazak radne snage u zemlje Evropske unije.
10. aprila je počela puna primjena EES Sistema, a kako se i očekivalo, ogromna je guzva na granicama. Imate li informacije o prvim iskustvima vozača nakon uvođenja sistema ?
PEULIĆ: Konzorcijum „Logistika BiH“ zajedno s Ministarstvom komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine posljednjih 14 mjeseci tražio je model kako da država zaštiti domaće prijevoznike u odnosu na EU. Nažalost, najveći udar osjetit će firme koje raspolažu s pet do deset voznih jedinica. Situacija se formalno nije pogoršala samim početkom primjene EES-a, ali smo praktično krenuli od nule. Pred nama je period od 90 dana da napravimo određenu reorganizaciju. Očekivali smo da će Evropska komisija prepoznati značaj sektora, posebno imajući u vidu da se čak 94 posto lanaca snabdijevanja u BiH realizuje putem drumskog transporta, i to bez ikakvih podsticaja ili olakšica za domaće prijevoznike.
Veliki izazov predstavljaju troškovi, koji će u narednim mjesecima iznositi između 1.000 i 1.900 eura po jednoj transportnoj jedinici, bilo da je riječ o izvozu ili uvozu. Pozitivno je to što oko 33 posto prijevoznika raspolaže dokumentima zahvaljujući Hrvatskoj, pa očekujemo da će taj dio funkcionisati bez većih problema. Ostatak sektora morat će se reorganizovati, uključujući preusmjeravanje dijela robnih tokova prema Turskoj i zemljama CEFTA-e.
Naša procjena je da će doći do agresivnijeg pristupa tržištu rada iz zemalja EU, te da bi oko 20.000 radnika moglo potražiti posao u državama poput Hrvatske, Slovenije i Njemačke.
Koliko je ta procjena realna?
PEULIĆ: Pokušavali smo dobiti politički odgovor, ne samo u BiH nego i na nivou EU. Procjene govore da Evropskoj uniji nedostaje oko 500.000 radnika u logistici, ne samo vozača. U BiH je prošle godine nabavljeno oko 87 posto novih vozila, što pokazuje da sektor i dalje investira. Međutim, sigurno je da će firme iz pograničnih područja, poput na primjer onih Odžaka, poslovanje prebacivati u Hrvatsku jer su im uslovi povoljniji.
Najveći problem nam predstavlja to što drumski prijevoz nije izuzet iz režima poput željezničkog, avio ili pomorskog transporta. Najugroženije će biti porodične firme, koje će teško izdržati konkurenciju i bit će primorane na reorganizaciju. Ipak, nadamo se da ćemo uspjeti zadržati oko 70 posto postojećih kapaciteta.
Šta je neophodno poduzeti kako bi se spriječio kolaps sektora koji predstavlja krvotok ekonomije?
PEULIĆ: Konzorcijum “Logistike BiH” svakodnevno radi na rješenjima, a ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto je formirao radnu grupu koja pokušava naći rješenje unutrašnjeg problema, odnosno rasterećenje poslovanja.
Cilj je unaprijediti organizaciju i smanjiti administrativna opterećenja. Procjene pokazuju da se godišnje gubi oko 207 radnih sati po zaposlenom, što je ekvivalent jedne plate. Taj trošak se na kraju prenosi na potrošače. Spremni smo da svako radno mjesto, bilo kojeg službenika analiziramo, a radimo i na ubrzanju procedura na graničnim prijelazima, gdje bismo mogli ostvariti uštede od oko 30 posto, što bi nam dalo prostor za reorganizaciju.
Također i dalje nemamo ravnopravan status sa zemljama poput Slovenije i Mađarske kada je riječ o povratu PDV-a. Na primjer, slovenačkim prijevoznicima BiH vraća PDV, dok naši prijevoznici nemaju isti tretman. Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić već je pokrenuo inicijative po tom pitanju i poslao je pisma nadležnima, pa ćemo vidjeti šta će se desiti. Naime, prijevoznici iz BiH u Sloveniji, Mađarskoj, Grčkoj i još nekoliko njih nemaju isti tretman kada je riječ o povratu PDV-a, kao što prevoznici tih zemalja imaju u BiH. Znači naši prijevoznici kada voze u inostranstvo nemaju pravo na povrat PDV-a kada je riječ o gorivu, mostarinama, putarinama i slično, a prevoznici iz tih zemalja kada vrše tu uslugu u BiH mogu da dobiju povrat PDV-a. Dakle, još nismo uspjeli da dođemo u isti ili fer ili ravnopravan status sa tim zemljama.
Interes svih privrednika je, po mom mišljenju, da zadržimo sve domaće prijevoznike jer je tada drugačija pozicija u lancima snabdijevanja.
Dakle, posljedice ćemo vidjeti nakon 90 dana?
PEULIĆ: BiH nema nijednu domaću aviokompaniju niti pomorsku flotu, što znači da je drumski transport naš jedini stvarni logistički suverenitet i krvotok ekonomije. Ako izgubimo domaće prijevoznike, gubimo i kontrolu nad lancima snabdijevanja.
To bi značilo i veće cijene proizvoda za građane?
PEULIĆ: U tom slučaju dolazi do rasta cijena, jer se oslanjamo na strane prijevoznike, a dodana vrijednost odlazi izvan zemlje. To direktno utiče i na budžetske fondove odnosno zdravstveni, penzioni i socijalni sistem. Ako udio domaćih prijevoznika padne ispod 60 posto, troškovi će dodatno rasti. Iskustvo iz pandemije nam je pokazalo da su domaći prijevoznici ključni za funkcionisanje sistema. Ako njihov broj značajno opadne, moglo bi doći do premještanja proizvodnih kapaciteta u druge zemlje, što bi bila najlošija moguća opcija.
Koji su naredni koraci?
PEULIĆ: U narednim danima planirani su dodatni sastanci kako bismo pojednostavili procedure i prilagodili se novim uslovima. Evropska unija ima svoje interese, a mi se moramo prilagoditi. Naša borba će trajati do ispunjenja ključnih zahtjeva. Logistika je krvotok ekonomije i njen opstanak je presudan za razvoj BiH. Kroz već pomenutu reorganizaciju sektora planiramo i nova ulaganja, koja bi mogla dostići oko dvije milijarde KM.
