Od svog konstituisanja u novembru 2018. godine deseti saziv Narodne skupštine RS održao je 10 redovnih i 11 posebnih sjednica.

Narodni poslanici na posebnim sjednicama bavili su se uglavnom političkim temama, donosili su deklaracije i utvrđivali zaključke koji nisu imali pravnu snagu. Tako je u parlamentu ovog bh. entiteta usvojen, između ostalog, zaključak da je povrijeđen nacionalni interes RS zbog preglasavanja člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika oko izgradnje Pelješačkog mosta u susjednoj Hrvatskoj, o programskim ciljevima usvojenim na Kongresu SDA, deklaraciju o uzrocima i posljedicama “tragičnog sukoba u BiH u periodu 1992.- 95. godine“…

ŠTO GORE, TO BOLJE

Kada se saberu, uz poslaničke plate i paušale, dnevnice, plaćen pun hotelski pansion poslanika koji žive izvan Banja Luke, troškovi štampanja skupštinskih materijala, govorimo o enormnim sredstvima uzalud utrošenog javnog novca.

Aleksandar Žolja, iz Helsinškog parlamenta građana (HCA) Banja Luka, smatra da su posebne sjednice Narodne skupštine postale sredstvo prepucavanja Milorada Dodika, sa BiH, Ustavnim sudom, NATO integracijama.

„Na prvi pogled, reklo bi se da u RS imamo podjelu vlasti, da skupština radi kao zakonodavni organ koji treba određene odluke da odobri. Ali u suštini Narodna skupština se pretvorila u pozornicu za vladajuću partiju i Milorada Dodika kako bi se što više obesmislila BiH. Ja mislim da je to ključni trik kako bi se obesmislio svaki napredak države. Da se narodu ponude igre, kada se više ništa ne dešava“, kaže Žolja.

Žolja: Narodna skupština se pretvorila u pozornicu za vladajuću partiju i Dodika

Komentarišući za Inforadar to što je, za razliku od svojih prethodnika u Predsjedništvu BiH, Milorad Dodik lak na pokretanju zaštite vitalnog interesa umjesto traženja konsenzusa, a što se pokazalo i slučaju posjete BiH predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, Žolja kaže da je iznenađen Dodikovim postupkom.

„Ja mislim da je apsolutno besmisleno da se pred Narodnom skupštinom raspravlja o takvom pitanju. To je stvar diplomatije, Predsjedništva, ali pošto je Dodik preglasan, on poput ljutog djeteta ide svojoj kući da se izjada. Ali i ovo je primjer da mi kao društvo nismo zreli da koristimo demokratske mehanizme na način na koji se to od uređenih društava očekuje“, ističe Žolja.

Vladimir Šušak, novinar BHT1, koji godinama prati rad Narodne skupštine, smatra da je većina posebnih sjednica imala za cilj proizvođenje političkih kriza.

„Nijedna od tema o kojoj se raspravljalo nije bila takva da bi trebala proizvoditi neke vanredne situacije, osim što se radilo o potrebi prikupljanja političkih poena vladajuće garniture“, kaže Šušak. Upozorava i na apsurd da se posebne sjednice sazivaju kako bi se na njima razmatrali budžet i ekonomska politika, dakle strateški dokumenti, koji bi zbog svog značaja trebali biti dio redovne, zakonodavne procedure parlamenta.

Šušak: Vlast nema rješeja za probleme koje onda ne želi ni da razmatra

U izjavi za naš portal i Šušak ukazuje na neuspjele pokušaje opozicije da se sazovu posebna skupštinska zasjedanja na kojima bi se otvorila pitanja od suštinskog značaja za građane. Zato i nema rasprava o ekonomskim migracijama, restruktuiranju javnog sektora, od kojih u velikoj mjeri ovisi ekonomska budućnost RS.

“Mi smo svjedoci da je bilo pokušaja da se iniciraju neke tematske sjednice koje su ključne za život građana. A razlog zašto se to nije desilo leži u činjenici da vlast nema rješenja za te probleme, ili ne želi da to razmatra. A riječ je o lošoj demografskoj slici, odlascima ljudi“, ističe Šušak.

SKUPŠTINA KAO POLITIČKO TIJELO

Od izbora za člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika uslijedila je i učestala praksa da se posebna skupštinska zasjedanja sazivaju kako bi se potvrdilo njegovo pokretanje zaštite vitalnog entitetskog interesa na odluke Predsjedništva. Posljednji primjer je Dodikov veto na zvaničnu posjetu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, i to nakon što je sam Đukanović jasno kazao da nema namjeru doći u Sarajevo u trenutku kada jedan od njegovih domaćina njegov posjet ne smatra dobrodošlim.

Socijalni psiholog Srđan Puhalo smatra da je Narodna skupština „obesmišljena jer se pretvorila u blablaonicu“.

„Narodna skupština je skup nekompetentnih likova koji pričaju o temama o kojima ništa ne znaju. Njihova priča o Deklaraciji SDA je šuplja priča, kao što bi bila šuplja priča i o ekonomskom stanju, odlasku stanovništva, jer takve stvari moraju promišljati stručnjaci, koji predlažu Vladi koja treba pripremati zakone. Umjesto toga, oni pričaju priče zbog kojih ih posmatramo kao cirkus“, kaže Puhalo.

Umjesto zakonodavnog, smatra Puhalo, Narodna skupština se sve više pretvorila u političko tijelo koje nije kadro da da konstruktivan doprinos rješavanju bilo kojeg problema .

„Za poslanike je bitnije da ostave na javnost umjetnički dojam umjesto da ponude rješenja. Narodna skupština se, da pojednostavimo, sve manje u posljednje vrijeme bavi temama koje su joj u mandatu“, dodao je Puhalo.

Puhalo: Na kraju će se sve svesti na temu ko je veći patriota, ko je veći Srbin, ko je veći baja

Smatra da je korištenja mehanizma zaštite vitalnog interesa, pa i ovog u vezi sa dolaskom crnogorskog predsjednika u BiH, prije svega Dodikova poruka ostalim članovima Predsjedništva BiH da ga ne mogu preglasavati.

„Druga stvar koja je tu važna jeste poruka da se brinu o Srbima o Crnoj Gori. Ali tu treba podsjetiti da Narodna skupština prvo odbije deklaraciju Nebojše Vukanovića o položaju Srba i SPC u Crnoj Gori, a onda se razmatra Dodikov veto. I na kraju će se sve svesti na temu ko je veći patriota, ko je veći Srbin, ko je veći baja. SNSD procjenjuje da uvijek na tom sukobu pobjeđuje opoziciju i kapitalizuje svoje političke aktivnosti“, zaključuje Puhalo.

BEKRAJNE DODIKOVE TIRADE

U toj želji da dokaže da je ključni politički igrač Milorad Dodik više nema granice. Naroda skupština definitovno je postala njegova politička pozornica, što se potvrdilo i na posljednjoj posebnoj sjednici. O razlozima zašto se protivi dolasku Mila Đukanovića u BiH, kao i raspoređivanju pripadnika Frontexa na državnu granicu, Dodik nije imao mnogo toga reći poslanicima.

A kako nije imao ni argumnenata da brani svoj stav, nakon što su mu opozicioni poslanici ukazali na svu nepotrebnost i štetnost takvog političkog djelovanja, jedino što mu je preostalo jeste da zloupotrebi na najbrutalniji način skupštinsku govornicu koristeći pravo da govori koliko hoće. I, nažalost, šta hoće, jer skupštinsko rukovodstvo nije bilo spremno da ga privoli da se ponaša u skladu s Poslovnikom o radu parlamenta i govori o temi zbog koje je i tražio održavanje sjednice.

U beskrajnim tiradama, koje nema čega se nisu dotakle i u kojima je veličao vlastiti lik i djelo, Dodik se izrugivao ne samo opozicionim poslanicima, nego i crnogorskom  predsjedniku, ali i svim razumnim građanima. I nanio nemjerljivu štetu i sramotu i RS-u i njenom najvišem zakonodavnom tijelu, ali i cijeloj BiH.

No, kako je pred nama izborna godina, za očekivati je da će se praksa sazivanja posebnih skupštinskih zasjedanja koje iniciraju predstavnici vladajućih struktura nastaviti. Kada je kruha sve manje, a nema ni odgovora kako građanima osigurati bolji život, kada zbog početka restruktuiranja javnog sektora sijede otpuštanja radnika/glasačkog tijela, vlastima preostaje da konstatno smišljaju nove načine kako narod da nacionalno homogeniziraju.

Pa mu plašenjem od drugih, bilo da je u pitanju SDA, „političko Sarajevo“, Ustavni sud BiH, međunarodni zvaničnici… valja skrenuti pažnju od sve  praznijeg želuca i sve praznijeg entiteta u kojem će, ako se ovako nastavi, ostati samo partijski vojnici i oni koji nemaju baš nikakvu šansu odavde otići.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime