Vlasti u Republici Srpskoj pohvalile su se da su njihove mjere pronatalitetne politike “zaslužne” za navodne pozitivne trendove kada su u pitanju stope rađanja, ali i planovi porodica u ovom entitetu da imaju višečlane porodice.

Međutim, u praksi se pokazuje da su neke od tih tvrdnji čista demagogija, a da su mjere za podršku rađanju pune nelogičnosti.

Primjera radi, jednokratna novčana pomoć za treće dijete rođeno u RS iznosi 600 maraka, a iako bi bilo za očekivati da će za svako sljedeće biti veća dešava se upravo suprotno. Za četvrto rođeno dijete naknada je 450 KM (?!), jer “stručnjacima” koji su kreirali ovakva zakonska rješenja porodice s četvero i više djece evidentno nisu “ciljna grupa”.

NEOSNOVANI OPTIMIZAM VLADE RS

Praksa u brojnim drugim evropskim zemljama je suprotna onome to je propisano u RS, te su naknade za četvrto dijete nerijetko i duplo veće nego za treće, ili barem jednake.

Premijer RS Radovan Višković objašnjava da se za pronatalitetnu politiku iz budžeta RS izdvaja oko 1,5 odsto. Smatra da je povećanje novorođenih u 2018. godini za oko 230 beba u odnosu na godinu ranije većinom rezultat rada njegove, te prethodne Vlade, koju je vodila njegova stranačka kolegica Željka Cvijanović (SNSD).

Višković očekuje da novi ekspertski tim za demografiju, koji je formiran u ovom entitetu, definiše “ciljne grupe”, ali u svojim izjavama (namjerno ili slučajno) ne pominje porodice sa više od troje djece.

“Da li je nama ciljna grupa prvo dijete, drugo ili treće dijete. Da vidimo šta nam donosi brži i bolji rezultat. Ako treba da se pojačaju finansijska izdvajanja za prvo ili treće dijete, onda trebamo naredne mjere Vlade RS koncipirati u tom pravcu”, kazao je Višković.

Foto: Nebriga i nezainteresiranost predstavnika vlasti u RS sa višečlane porodice

Predsjednica RS Željka Cvijanović tvrdi da su detaljno analizirana davanja u regionu, a da su ona u RS “ako ne uporediva, u određenim segmentima i bolja”.

“Pratili smo i kako su neke zemlje koje su iskusile značajan odliv stanovništva uspjeli da ih vrate, kao što su primjeri Baltika, Irske i drugih zemalja. Svjesni smo da je potrebno podizanje standarda stanovnika na svaki mogući način”, kazala je Cvijanović.

A evo kakva je situacija u nekim dijelovima BiH, regiona, te nekim evropskim zemljama.

Naknade porodiljama u Federaciji BiH se značajno razlikuju od kantona do kantona, a ističemo sarajevsku opštinu Centar, gdje je naknada za zaposlenu porodilju za treće dijete 300 KM, a za rađanje četvrtog i svakog drugog djeteta 600 KM, odnosno duplo više.

VIS KAO EVROPSKI PRIMJER

Ako se uzme za primjer Hrvatska, tu je situacija u nekim dijelovima neuporedivo bolja nego u BiH.

Gradovi Vis, Opatija, Zagreb, Solin, Kaštela, Split, Komiža, Pag, ulažu najviše novca u demografske mjere kako bi digli natalitet i poboljšali život porodicama.

Apsolutni hrvatski rekorder je gradić Vis (oko 1.700 stanovnika) koji za rođenje trećeg djeteta obezbjeđuju naknadu od preko 47.000 maraka (176.000 kuna)!

Foto: Otok i gradić Vis

Ova, ali i druge mjere, dovele su do toga da je za dvije godine na Visu udvostručen broj djece, a tamošnji gradonačelnik zacrtao je da do 2020. godine žele imati razred djece više.

U Irskoj se isplaćuje univerzalna naknada za djecu (dječiji dodatak) za svako dijete od 140 evra mjesečno do njegovog punoljetstva. U Austriji roditelji imaju pravo na porodični dodatak za svoju djecu dok ne postanu punoljetna, bez obzira na primanja roditelja. U zavisnosti od uzrasta, dodatak se kreće od 110 do 160 evra, a razlikuje se i od ukupnog broja djece. Osim osnovne mjesečne naknade, dodatni mjesečni iznosi koje dobijaju porodice po djetetu su: 6,90 evra za dvoje djece, 17 evra za troje djece, 26 evra za četvoro, 31,40 evra za petoro, 35 evra za šestoro, te 51 evro za sedmoro i više djece.

Pored toga, sva djeca između šest i 15 godina imaju pravo na dodatak za početak školske godine (Schulstartgeld) koji se isplaćuje svakog septembra u iznosu od 100 evra.

U Belgiji porodični dodatak na mjesečnoj osnovi iznosi oko 90 evra za prvo dijete, 167 evra za drugo i 249 evra za treće i svako naredno dijete.  Takođe, posebni iznosi dodjeljuju se roditeljima po rođenju, odnosno usvajanju djeteta i iznose oko 1.220 evra.

U Češkoj naknada za novorođeno dijete iznosi oko 400 evra, a u Estoniji oko 300 evra za rođenje jednog, te oko 1.000 evra po djetetu u višečlanim porodicama.

U Finskoj dječiji dodatak je dostupan svoj djeci do 17 godina i finansira se iz državnih fondova, a na mjesečnom nivou za jedno dijete iznosi oko 95 evra, dok je za drugo dijete 105 evra, za treće 134, četvrto 153 evra, i svako naredno dijete 172 evra.

Osim dječijeg dodatka, u Finskoj postoje i druge finansijske olakšice namijenjene roditeljima. Svako dijete ima pravo na mjesto u predškolskoj ustanovi, koju finansira lokalna vlast. Ukoliko djeca ne pohađaju takvu ustanovu, roditelji imaju pravo na dodatak za kućnu njegu.

Helsinki: U Finskoj mnoge pogodnosti za višečlane porodice

U Francuskoj iznos dječijeg, odnosno porodičnog dodatka zavisi od broja djece i isplaćuje se mjesečno. Dodatak se isplaćuje u maksimalnom iznosu od 130 evra za dvoje djece, 296 evra za troje djece, te 463 evra za porodice sa četvoro i više djece. Osim toga u Francuskoj su propisana i brojna druga davanja kroz “pomoć u ranom djetinjstvu”, te drugi “posebni dodaci”.

U Grčkoj se pored mjesečnog dječijeg dodatka od oko 40 evra, isplaćuje posebni dječiji dodatak za porodice sa troje i više djece u iznosi od 500 evra godišnje.

U Njemačkoj dječiji dodatak iznosi 190 evra za prvo i drugo dijete, 196 evra za treće dijete, te 221 evro za četvrto i svako naredno dijete.

U Sloveniji postoji nekoliko vrsta finansijske podrške porodici i to: uplaćivanje doprinosa za socijalno osiguranje u slučaju četvoro ili više djece, jednokratna novčana naknada za rođenje djeteta, dječiji dodatak, dodatak za velike porodice i dodatak za brigu o djetetu kojem je potrebna specijalna njega.

U TRNOVU DVOJE ROĐENIH PROŠLE GODINE

Kada je u pitanju RS, u ovom entitetu je prošle godine rođeno tek 9.568 beba, a umrlo 14.763 ljudi. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, prošle godine je bilo 1.270 trećerođene djece, 266 četvrtorođene, te 105 djece koja su klasifikovana u katerogije „pet i više“ po redu rođenja.

Od ukupnog broja rođenih, očekivano, najviše ih je bilo u Banjoj Luci i to skoro petina od ukupnog broja, ili oko 2.000 beba.

Po ekstremnom malom broju rađanja ističu se Berkovići, gdje je prošle godine rođeno 15 djece, Vukosavlje 13, Trnovo dvoje, Jezero petoro, Pelagićevo šest, Petrovac troje, Kalinovik osmoro, Donji Žabar i Kupres samo po jedno dijete, te opštine Istočni Drvar i Istočni Mostar gdje uopšte nije bilo novorođendčadi!

Takođe, životni vijek stanovnika u Republici Srpskoj se konstano produžava. Prosječna starost prilikom umiranja 2018. godine bila je oko 74 godine.

Kupres: Prošle godine samo jedno novorođenče

Profesor dr Draško Marinković, rukovodilac ekspertnog tima koji je na inicijativu predsjednice RS izradio naučno-istraživačku studiju Demografski razvoj i populaciona politika RS – analiza stanja i prijedlog mjera, smatra da ipak postoje pozitivni trendovi te da se treba izraziti optimizam.

On je nedavno, prilikom prezentacije spomenute studije, izjavio da u posljednjih osam godina u RS postoji konstantnost rađanja, a da je u prošloj godini rođeno 230 beba više u odnosu na godinu ranije.

„To je sve plod onoga što smo ranije ulagali i posljedica je onoga što se provodi u smislu mjera populacione politike. Trebamo izraziti optimizam i mijenjati populacionu klimu. Zašto ne očekivati naredne godine veći broj djece“, rekao je Marinković.

Njegov optimizam, međutim, ne dijele oni koji nisu blisku vlastima ili dio vlasti, već upozoravaju na nadolazeću bijelu kugu, ali i činjenicu da iz Republike Srpske, uostalom kao i iz cijele BiH, na zapad masovno odlaze cijele porodice u potrazi za normalnijim i pristojnijim životom.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime