Bosna i Hercegovina u srijedu, 4. rujna, dobiva jedan od najvećih infrastrukturnih objekata na trasi autoceste, most Hercegovina, koji će biti jedan od najvećih mostova u europskim okvirima. Svečano otvorenje trebalo bi biti navedenog datuma, a dan poslije, s dionicom Počitelj – Zvirovići, spomenuti most bit će pušten u promet, kazala je federalna ministrica prometa i veza Andrijana Katić u intervjuu za Večernji list.
“Svoja očekivanja o rokovima završetka radova dionice Počitelj – Zvirovići temeljili smo na realnoj procjeni stanja radova i svih procedura koje je potrebno provesti. Konačno, mogu reći da su svi radovi na mostu Hercegovina, kao i na ovoj dionici uspješno okončani, pribavljene su potrebne suglasnosti i odobrenje za uporabu, te su time ispunjeni svi uvjeti da se od 5. rujna ove godine dionica stavi u redovito korištenje. Svečanost otvaranja dionice, a time i mosta Hercegovina, planirana je za 4. rujna”, kazala je Katić.
Dodala je kako će puštanje u promet dionice Počitelj – Zvirovići značiti još jedan korak bliže konačnom cilju – završetku koridora Vc kroz Federaciju BiH.
“Riječ je o novih 11 kilometara autoceste, koja će se spojiti s već izgrađenom dionicom Međugorje – Bijača, te će time biti kompletirana funkcionalna cjelina autoceste u dužini od 21 kilometar prema jugu do granice s Republikom Hrvatskom. Logično je da će novi kilometri autoceste ubrzati protok roba i ljudi, što ima izravan pozitivan učinak na gospodarstvo. Ne smije se zanemariti ni aspekt sigurnosti prometa jer će korištenje autoceste, kako građanima BiH tako i svima onima koji dolaze u našu zemlju, putovanje učiniti sigurnijim, bržim i ugodnijim”, kazala je ministrica.
Katić je posebno naglasila važnost autoceste za turizam.
“Tijekom ljetne sezone svjedočimo gužvama u cestovnom prometu, među ostalim i zbog velikog broja turista koji dolaze u posjete Mostaru, Međugorju, Ljubuškom, Neumu, Počitelju i drugim odredištima u Hercegovini. Puštanjem u promet nove dionice autoceste Počitelj – Zvirovići očekujem smanjenje prometnog opterećenja na postojećim magistralnim i regionalnim cestama. Iako, puni učinak će se vidjeti tek po izgradnji ostatka koridora Vc, u ovom slučaju i prioritetno do čvorišta Mostar sjever”, kazala je Katić.
Smatra kako je kompletan neizgrađeni dio koridora Vc apsolutni prioriet i cilj.
“S obzirom na, nažalost, sporu dinamiku izgradnje koridora Vc u posljednjih deset i više godina, smatram da je kompletan neizgrađeni dio koridora Vc apsolutni prioritet, ali ipak ću izdvojiti da je prvi prioritet spajanje Sarajeva do Doboja na sjeveru, čime Sarajevo dobiva izlaz autocestom prema Republici Hrvatskoj, odnosno Europskoj uniji, kao i prioritetno spajanje Mostara, kao središta Hercegovine, na europsku mrežu autocesta, odnosno do granice Republike Hrvatske (RH)”, kazala je.
Plan je, kako kaže, da do kraja 2026. godine sjeverni dio koridora Vc bude u potpunosti završen i pušten u promet.
“Na južnom dijelu ovog koridora, na dijelu oko Mostara, u završnoj je fazi dodjeljivanje ugovora za radove na dionicama tunel Kvanj – Buna, Mostar jug – tunel Kvanj i Mostar sjever – Mostar jug. Kroz sinergiju i maksimalni angažman nadležnog javnog poduzeća Autoceste FBiH, federalnih ministarstava i drugih razina vlasti, moguće je i ostvarivo da u sljedeće četiri godine imamo završene i ove dionice na južnom dijelu koridora Vc”, kazala je Katić.
Ističe kako se financiranje izgradnje brzih cesta u Federaciji BiH vrši iz proračuna FBiH, te da su trenutno u različitim fazama pripreme brze ceste: Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH, Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica RH, Prača – Goražde i Lašva – Travnik – Jajce.
Priprema i izgradnja velikih infrastrukturnih projekata u oblasti cestogradnje izrazito je složen proces koji uključuje sve razine administracije i zbog toga su izazovi brojni, a od kojih je ministrica istaknula donošenje i usuglašavanje prostorno-planske dokumentacije, postupci izvlaštenja i pretvorbe državnog zemljišta, osiguranje dostatnih financijskih sredstava uz održive modele financiranja.
Također, osvrnula se na izvlaštenje i pretvorbu državnog zemljišta, a u kontekstu Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH i nedavne odluke Ustavnog suda BiH.
“Primjenom ovog zakona i odluke Ustavnog suda nailazi se na nemogućnost izgradnje autocesta i brzih cesta na državnom zemljištu zbog toga što postoje dvojbe oko mogućnosti pretvorbe šumskog zemljišta u građevinsko. Ministarstvo se već za razjašnjenje primjene odredbi zakona za konkretne slučajeve obraćalo Uredu visokog predstavnika za BiH, ali do danas nismo dobili nikakvo tumačenje. Ako traženo tumačenje izostane, naći ćemo se u stanju pravne nesigurnosti i neizvjesnosti nastavka započetih projekata. Prioriteti su jasni i primarno usmjereni na cestogradnju, ali i obnovu željezničkog sustava i razvoj zračnog prometa. Svi ovi projekti će nas približiti Europskoj uniji, te na koncu i uvesti u društvo modernih država s izgrađenom cestovnom i drugom infrastrukturom”, kazala je Katić.
Što se tiče zračnog prometa u FBiH, navela je kako sve tri međunarodne zračne luke koje su u operativnom radu, su u stanju izvršiti adekvatan prihvat i otpremu zrakoplova i putnika, te posjeduju licencije međunarodnih zračnih luka.
“To su Međunarodna zračna luka Sarajevo, Međunarodna zračna luka Tuzla i Međunarodna zračna luka Mostar. Međunarodna zračna luka Sarajevo je u vlasništvu Federacije BiH, dok su ostale u vlasništvu drugih razina vlasti, a sve tri su u operativnom i funkcionalnom smislu u stanju izvršiti adekvatan prihvat i otpremu zrakoplova i putnika te posjeduju licencije međunarodnih zračnih luka. Također, u FBiH su u tijeku pripremne aktivnosti za osiguravanje preduvjeta za izgradnju aerodroma u Bihaću. Značajna financijska sredstva koja je Vlada FBiH usmjerila u razvoj zračnog prometa od 2017. do 2023. (oko 57 milijuna maraka) za rezultat imaju kontinuirano povećanje broja putnika i zrakoplovnih operacija. Svakako, pretpostavka ostvarenja još boljih rezultata je nastavak proaktivnog djelovanja i iznalaženja novih partnera, zrakoplovnih prijevoznika koji će nas povezivati s najatraktivnijim svjetskim gospodarskim i turističkim središtima”, kazala je Katić.
Po njenim riječima nerealno je očekivati da Vlada FBiH radi učinkovito ako nema komunikacije i dogovora između političkih partnera koji su imenovali tu vladu.
“Iznimno je važno da se dinamika razgovora i dogovora na razini predsjednika stranaka održava. U dosadašnjem mandatu to se pokazalo presudnim za uspjeh i vjerujem da su toga svi svjesni. Upravo je sastanak u Konjicu održan i svakim novim pokazuje se kako koalicija funkcionira. Posebno je važno da se održava to pozitivno ozračje i da se u javnost ne izlazi s međusobnim optužbama i podmetanjima, nadam se da nitko neće zbog predizborne kampanje doći u takvo iskušenje. Ne bi bilo dobro da se zbog nekih dnevnih političkih interesa narušava rad izvršne vlasti u Federaciji BiH”, kazala je Katić.
FENA
