Sarajevo iz godine u godinu ostaje bez zelenih površina, a Crni vrh je jedna je od rijetkih sačuvanih šumskih predjela u samom centru grada. Urbanistički plan Sarajeva ovaj lokalitet definiše kao Gradski park ‘Crni Vrh’ na prostoru od 10 hektara, međutim, lokalne vlasti pokušavaju pretvoriti još jedan dio ovog parka u građevinsko zemljište. Javna rasprava o ovom prijedlogu održana je u maju ove godine u Općini Centar. Ako se ovo desi, kako ističu aktivisti i stručnjaci, građani će ostati bez ‘pluća’ grada koja su posebno važna u zimskom periodu tokom epizoda zagađenja.
Šezdesetogodišnja Amira Plaćo, koja od rođenja živi na području mjesne zajednice Crni vrh, kaže kako je posebno vezana za ovu šumu jer je tokom školskih dana i sama učestvovala u pošumljavanju.
„Ovo su pluća grada i ovom dijelu uopšte nema smoga u toku zime kada je sezona grijanja. Tako da mi nismo za gradnju, nismo za beton, nismo za kaskade od pet spratova koje su planirali da grade, neke četiri zgrade, a možda kasnije i petu. To bi sve uništilo, to više nije Crni vrh, to nije zelenilo našeg grada koje pripada svima“, kaže mještanka Amira ističući da bi voljela da se ovaj lokalitet uredi kao park od kojeg će svi imati koristi.
Crni Vrh je Urbanističkim planom grada Sarajeva predviđen da bude gradski park.
„Međutim, desilo se da je Općina Centar 2019. godine prekršila zakon, promijenila regulacioni plan i dozvolila strašnu stambenu izgradnju na istočnom dijelu parka Crni vrh, a ove godine imamo novi pokušaj da se na južnom dijelu parka desi nova stambena gradnja“, pojašnjava ekološki aktivista Anes Podić iz Udruženja ‘Eko akcija’.
Dodaje kako Sarajevo oskudijeva sa zelenim površinama te da se ne smije dozvoliti da grad izgubi niti jedan metar zelenila.
„U kantonalnom akcionom planu za zaštitu okoliša postoje statistički podaci, gdje je navedeno da u četiri gradske opštine Sarajeva procentualna zastupljenost zelenih površina iznosi nešto više od 1,5 %, što znači da smo na samom dnu europskih gradova po ovom pitanju“, pojašnjava Podić.
Gradnja će pogoršati situaciju sa već zagađenim zrakom
Ekološki aktivista Podić ističe kako je Crni vrh dragocjen jer se radi o šumi koja je smještena u samom centru grada i koja tokom epizoda zagađenja uspijeva prečistiti veliku količinu zagađujućih materija
„Tako se ponaša drveće kada ga smjestite u zagađeni zrak, kao prečišćivač. Naravno, to nije dovoljno, jer je općepoznato da je grad Sarajevo jako zagađen. Međutim, stanje bi bilo još gore ako nestane ovo zeleno područje koje u velikoj mjeri učestvuje na prečišćavanju zraka“, govori Podić.
Svjedoci smo, kako navodi ovaj ekološki aktivista, da su ljeta vrelija. Temperature koja se nagomilavaju u gradovima su za nekoliko stepeni veće od okolne temperature, a nedavna istraživanja su potvrdila da je prirodno okruženje uspijeva smanjiti.
Iz Udruženja ‘Aarhus centar u BiH’ također ističu činjenicu kako je Sarajevo jedan od tri najzagađenija grada u svijetu, što nam govori da imamo manjak zelenih površina.
„Posljedice gradnje na Crnom vrhu bi bile da nemamo više prirodni filter, odnosno prečišćivač zraka i da se situaciju sa zagađenim zrakom može samo pogoršati. To nam je veliki problem u smislu ‘pluća’ grada, a onda se tu vežu i neki drugi problemi koji se tiču rekreacionih i kulturnih aspekata, gdje više nemamo gdje odlaziti u prirodu i boraviti na čistom zraku. Razni su tu problemi i posljedice koje su moguće, a to će biti osjetno tek ako dođe do izgradnje, za šta se nadam da se neće desiti, jer su građani i građanke iznijeli stav da su protiv izgradnje tog objekta“, istakli su iz Aarhus centra.
Nina Kreševljaković iz ‘Aarhus centra u BiH’ dodaje kako je tokom rata u Sarajevu posječena velika količina drveća, ali Crni vrh je uspio da preživi ratna dejstva. Međutim, danas se pokušava, kako ističe Kreševljaković, izgraditi stambeni kompleks pri čemu bi se posjekla kompletna šuma na ovom području.
„Šume su nam važne za vodu, a pogotovo jer na ovom dijelu imamo neke rezervoare vode. Također, šume nam služe u gradovima za rekreaciju, da udišemo čist zrak, da se rashladimo, uživamo u prirodi. Umjesto da se napravi jedan lijep park sa klupama i šetnicama, vlast je odlučila da to proda i da se naprave neke betonske zgrade. Upravo su to razlozi zbog kojih se mi kao građani Sarajeva, naročito Općine centra, borimo da se to ne desi i sačuvamo jednu od rijetkih zelenih površina u gradu Sarajevu“, zaključuje Kreševljaković
‘Na istočnom dijelu Crnog vrha u toku izgradnja monstruoznih osmospratnica’
Anes Podić iz ‘Eko akcije’ kaže da je Crni vrh napadnut još za vrijeme Nedžada Ajnadžića, bivšeg načelnika sarajevske Općine Centar, člana Stranke demokratske akcije (SDA), te da je ovo što se trenutno dešava druga faza.
„Prva faza se desila na istočnom dijelu Crnog vrha i tamo je gradnja monstruoznih osmospratnica već u toku, a ovo sad je druga faza gdje se pokušava odlomiti još jedan dio ovog parka, te sada već nema nikakve sumnje da bi oni samo nastavili sa komadanjem. Ovaj trenutni pokušaj je projekat sadašnje općinske administracije općinskog načelnika i općinskog vijeća. Oni vole prebacivati jedni na druge, međutim, snose jednaku odgovornost. Čak se može reći da je sadašnji načelnik Srđan Mandić odgovorniji, jer je na njegov prijedlog ovo stavljeno na dnevni rad“, ističe Podić.
Midhat Kazaz, predsjednik mjesne zajednice Crni vrh kaže da su građani i građanke u početku bili za gradnju na istočnom dijelu koja je trenutno u procesu.
„Mi smo građani bili za, jer tada su tu bile stare generalske zgrade, bilo je napušteno. Međutim, nismo bili za osam spratova, jer koliko znam bilo je predstavljeno da će biti samo četiri sprata“, kaže predsjednik mjesne zajednice Crni vrh.
Iz Aarhus centra također navode da je gradnja na jednom dijelu Crnog vrha već započeta, a da je tada građanima obećano nešto drugo. Pojašnjavaju kako se javne rasprave često pokušavaju zataškati ili ne održati, što je protiv Aarhuske konvencije, kojom svaki građanin i građanka ima pravo da bude blagovremeno uključen u donošenje bilo kakvih ekoloških i drugih odluka.
„Vrlo je važno ispoštovati zakonske procedure za koju nismo sigurni da su protekle u onom redu kako bi trebalo da bude. Često se dešava da se obavještenje stavi samo na javnoj ploči u opštini ili da se ne stavi nikako. Ili da se postavi na internetsku stranicu na pet minuta, a zatim povuče. Nekada je to jako teško upratiti jer postoji zakonski rok za koliko nešto mora biti objavljeno i kada. Ako taj dio nije ispunjen onda je nemoguće krenuti u bilo kakvu dalju proceduru“, ističu iz Aarhus centra.
Građani jednoglasno protiv izgradnje na Crnom vrhu
Na javnoj raspravi održanoj u mjesecu maju ove godine, građani i građanke su se izjasnili da ne žele izgradnju novog stambenog kompleksa na području Crnog vrha.
„Građani i građanke su rekli da su protiv izgradnje na ovom području i da plan ostane onakav kakav je bio. Nas je bilo 150 na javnoj raspravi i svi smo se jednoglasno složili, uključujući mnoga ekološka udruženja, da smo protiv gradnje. Kada bude rasprava na općinskom vijeću, oni će donijeti odluku šta će se desiti sa ovim lokalitetom, a mi se nadamo da gradnje neće biti“, kazao je Midhat Kazaz, predsjednik mjesne zajednice Crni vrh te dodao da se radi o 50 godina stroj i zdravoj šumi koja se nikako ne bi smjela posjeći.
Nakon održane javne rasprave, oglasili su se iz Asocijacije arhitekata u BiH.
„Novom traženom izmjenom i dopunom, ovog puta na jugoistočnom dijelu Park šume Crni vrh, nastavlja se sa prethodno započetim aktivnostima urušavanja vrijednosti prostora, i to ne samo onog na kojem nikad nije bilo predviđeno građenje, posebice kolektivnih stambenih prostora namijenjenih kupcima visoke platežne moći, već se urušavaju i ekološke, ambijentalne, rekreativne, i građanske vrijednosti okolnog prostora, koji će neminovno biti na udaru i pod pritiskom daljnjeg oduzimanja prostora od svih građana Sarajeva“, saopštili su iz Asocijacije arhitekata u BiH.
Redakcija InfoRadara kontaktirala je Općinu Centar, ali do objave teksta nismo dobili odgovor na upit o tome da li planiraju vratiti na dnevni red raspravu o izgradnji na južnom dijelu Crnog vrha.
Ekološki aktivista Podić kaže kako se u javnosti često govori da u Sarajevu nema više slobodnog prostora, što nije tačno, jer popis iz 2013. godine stoji da je u Kantonu Sarajevo skoro svaki četvrti stan bio prazan.
„Međutim, dešava se da imamo stambeno gradnju koja ne služi da ljudi tu stanuju, nego služi da bi oni koji imaju novca uložili u nekretninu. Stanovi onda služe kao štedionica bogatima i to je jedini faktor koji generiše trenutnu stambenu gradnju. Evo ja živim u centru i okružen sam zgradama koje su prazne, u kojima nema ljudi, od deset prozora u svega dva su upaljena svjetla, jer je većinu kupila dijaspora ili ljudi više nisu tu. Ovo što se radi je pretvaranje grada u štedionicu za bogate“, zaključuje Podić.
