Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP) postao je glavna prepreka za formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini, ali i za dalji evropski put zemlje. Ovo su potvrdili lider SNSD-a i aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednica RS-a Željka Cvijanović na konferenciji za novinare u Banjaluci 11. maja.

Dok je Dodik jasno rekao da se vlast ne može formirati “jer bošnjačke stranke insistiraju na MAP-u”, Cvijanović je saopštila da je Evropa rekla da nema daljeg evropskog puta bez formiranja vlasti.

Da li Dodikovo odbacivanje MAP-a, i istovremeno uzdržanost njegovog koalicionog partnera Dragana Čovića na stavove iz RS-a, znači da zajedno rade protiv evroatlantskog puta BiH – pokazaće vrijeme, no sve upućuje na to.

BIH POZIV DOBILA JOŠ 2010. GODINE

Kako sada stvari stoje, ovakvo stanje u BiH, gdje Vijeće ministara izabrano nakon izbora 2014. radi u tehničkom mandatu, kao i Vlada entiteta Federacija BiH, zadržaće se još dugo jer niko nema namjeru da popusti. Hrvatski političari (HDZ) insistiraju na novom Izbornom zakonu, bošnjački i probosanski (SDA, DF i drugi) na MAP-u, a srpski (SNSD) su za što prije provođenje izbornih rezultata bez bilo kakvih uslovljavanja, a najmanje u vezi s putem u NATO.

Dodik od stupanja na dužnost u Predsjedništvo BiH uporno ponavlja kako će se pridržavati rezolucije Narodne skupštine RS iz 2017. o vojnoj neutralnosti, iako se, prema ocjeni Ustavnog suda RS, ne radi o pravnom, već političkom aktu koji nema obavezujući karakter.

“Nema načina da RS putem mene da saglasnost da se prihvati MAP niti bilo kakvo približavanje NATO-u”, poručuje Dodik, objašnjavajući da se saradnja s NATO može nastaviti u dosadašnjem obliku kroz Partnerstvo za mir.

Ovakav Dodikov stav je u suprotnosti i sa Zakonom o odbrani BiH, koji u članu 84. jasno kaže:

“Parlamentarna skupština, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a”.

Poziv Bosni i Hercegovini stigao je u Talinu u aprilu 2010. godine od ministara vanjskih poslova NATO-a. Prethodno je Predsjedništvo BiH, u mandatu Nebojše Radmanovića (SNSD), Harisa Silajdžića (Stranka za BiH) i Željka Komšića (tada SDP) u junu 2009. usvojilo zaključak o upućivanju formalnog zahtjeva BiH za Akcioni plan za članstvo (MAP), a zahtjev je službeno uručen 2. oktobra 2009.

“Još jednom smo potvrdili našu predanost vrijednostima Alijanse, kao i našu volju da ostanemo proaktivan, vidljiv i pouzdan partner koji dijeli teret današnjih izazova. Iznad svega, podvukli smo našu želju da postanemo punopravna članica NATO-a, što je od strateške važnosti za BiH”, navodi se u pismu kojeg je potpisao tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, i danas visoki funkcioner SNSD-a.

 

Foto: Upravo je SNSD-ov Nebojša Radmanović kao član Predsjedništva BiH 2009. dao pristanak za put BiH prema NATO

Pojedine opozicione stranke u entitetu RS (PDP) početkom maja plasirale su vijest da će, nakon zvanične posjete članova Predsjedništva BiH Turskoj, ministar odbrane u tehničkom mandatu Marina Pendeš predati Prvi godišnji nacionalni program, uz pristanak i odobravanje Milorada Dodika. Pendeš (HDZ) je ovo međutim odbacila, istakavši da takav potez može učiniti “samo uz saglasnost ili odluke Predsjedništva ili Vijeća ministara BiH”.

I MAKEDONIJA USKORO PUNOPRAVNA ČLANICA

Vojno-politički analitičar, umirovljeni brigadir OS BiH Hamza Višća smatra da se oko pokretanja MAP-a nepotrebno dižu tenzije je, kako kaže, „učešće u njemu ne garantuje zemlji da će na kraju i dobiti zeleno svjetlo za članstvo“.

“Makedonija je 15 godina radila godišnji nacionalni program pa će možda ove godine biti primljena u NATO.  Tako, ako i počnemo da radimo godišnji nacionalni program, to ne mora da znači da ćemo biti primljeni u ovaj savez. Prijem neke zemlje svojom odlukama donose zemlje članica NATO-a, kao i zemlja koja ima aspiraciju da bude član. Bez obzira na neke zakonske obaveze koje je BiH usvojila, mi bismo o ulasku morali odlučiti referendumom, parlamentarnom ili nekom drugom odlukom kako bismo potvrdili da pristajemo na one uslove pregovaranja koje bismo imali“, objašnjava Višća.

O ovome je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa govorio i zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a Matthew Palmer.

Foto: Matthew Palmer

“Put prema NATO-u je i zvanična politika BiH, ali to je nešto što nas čeka u budućnosti, malo dalje na ovom putu. Pitanje koje se trenutno nalazi na stolu ne tiče se članstva, tiče se podnošenja godišnjeg nacionalnog programa u NATO, a tu se radi o produbljivanju i jačanju partnerstva između BiH i NATO-a, a kroz to partnerstvo treba da se ojača i poboljša sigurnosni, odnosno odbrambeni sektor u BiH”, kazao je Palmer.

Iako Palmer apeluje na lidere na zapadnom Balkanu da shvate svoju ulogu i zemlju povedu ka prosperitetu – EU i NATO-u, pozivajući ih da budu spremni na kompromis i preuzmanje određenog rizika, sasvim je sigurno da će se američki fokus pojačati na BiH tek nakon što krajem ove ili početkom 2020. godine Sjeverna Makedonija postane punopravna članica NATO. Tako će, ako se izuzme Srbija koja je 2007. proglasila vojnu neutralnost, BiH biti jedina zemlja na Balkanu koja teži a nije u Sjevernoatlanskoj alijansi.

S obzirom na jedinstven stav kako pozicije tako i opozicije u RS da će oni slijediti put Srbije i odluku o vojnoj neutralnosti, za očekivati je i jačanje uticaja Rusije koja ne želi širenje NATO-a na Balkanu. Dodik, kao i većina srpskih političara, jasno su se odredili i priklonili “majčici Rusiji” koja, barem zasad, osim “vjekovnog prijateljstva” ovom entitetu ne nudi nešto konkretno (npr. male i velike kredite). To što Rusija koristi trenutne evropske i američke slabosti ne treba da čudi, jer Balkan je za nju samo još jedno mjesto za potkusurivanje.

JOŠ MJESECIMA BEZ VLASTI

A upravo su loše evropske i američke reakcije od 2005., te stalna uslovljavanja, doveli Bosnu i Hercegovinu ponovo na igralište velikih sila.

Rumunija, Bugarska, Poljska i Mađarska primljene su u NATO bez posebnih uslovljavanja, a jasno je da ni prijem Albanije, Crne Gore nije proizašao iz vojne, ekonomske i političke spremnosti ovih zemalja po standardu NATO. Isto tako, nijedna od zemalja nekadašnjeg istočnog bloka dosad nije primljena u Evropsku uniju a da prije toga nije postala članica NATO-a.

Kako je za probosanske političare NATO jedina konkretna i efikasna prepreka podjeli zemlje kojom prijeti Dodik, malo je vjerovatno da će oni pristati da formiraju Vijeće ministara prije nego što se aktivira MAP. Dodiku se, s druge strane, žuri da se formira vlast jer mu postaju nervozni partijski saradnici koji se već vide na nekim funkcijama, a HDZ iz prikrajka poslovično gleda kako da ostvari što veću dobit.

Vojno-politički analitičar Hamza Višća mišljenja je da u ovom trenutku u BiH nema političke volje za aktivaciju MAP-a.

“Jedan od razloga je što sve institucije države pa i cijelo društvo trebaju neke stvari da urade da bi se učinio korak naprijed. Dosada se sve to moglo uraditi na vojničke mišiće, ali sa godišnjim programom već mora da učestvuje cijelo društvo, od onih koji se bave finansijama i ekonomijom, do onih koji se bave ljudskim pravima. A bh. političari bi trebali da odustanu od raznih prijetnji ratom ili secesijom jer osnovnim dokumenta NATO ne daju zemljama pravo da to rade. Isto tako, NATO se ne misli miješati u unutrašnje stvari tih zemalja”, zaključuje Višća.

Foto: Sa konstituiranja Doma naroda Parlamenta BiH

Iako BiH odavno važi za zemlju čuda u kojoj je sve moguće, prema postojećem stanju malo je vjerovatno da bi do jeseni, možda čak i do kraja godine moglo doći do završetka formiranja svih nivoa vlasti. Parlament BiH zbog opstrukcija ne funkcioniše, nije izabrana ni nova Vlada FBiH, a i Dodik je najavio smanjenje svojih aktivnosti u Predsjedništvu. Sve podsjeća na situaciju u kojoj se BiH našla nakon opštih izbora 2010., kada je Vijeće ministara na čelu sa Nikolom Špirićem ostalo da radi u tehničkom mandatu do januara 2012. i odradilo petogodišnji mandat.

Vlast u BiH se, prema mišljenju Višće, neće fomirati prije najranije septembra, što znači da će u narednih nekoliko mjeseci naša zemlja biti u zastoju u mnogim oblastima. Ovakvo stanje se već odražava na ekonomiju te je u prvom kvartalu ove godine pao procenat izvoza iz BiH.

Od svega ovoga opet će najveću korist imati izabrani političari koji, uprkos tome što ništa ne rade, poput onih u državnom parlamentu redovno primaju plate.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime