Pod krinkom navodne zaštite i očuvanja integriteta i profesionalizma u radu Parlamentarne skupštine BiH, „a rukovodeći se negativnim iskustvima u obraćanju i komunikaciji s medijima“, Kolegij Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH pozvao je u martu prošle godine sve uposlenike da se ubuduće suzdrže od takvog ponašanja, „jer je ono suprotno aktima o radu i postupanju državnih službenika“.
Isti mjesec, a na osnovu zaključka koji je donio Kolegij Doma naroda PSBiH, koji čine Dragan Čović, kao aktuelni predsjedavajući, te Bakir Izetbegović i Nikola Špirić, zatraženo je (čitaj naređeno) Kolegiju Sekretarijata PSBiH „provođenje interne, cjelovite i svrsishodne istrage.
Čović i njegove kolege iz Kolegija, naime, naložile su utvrđivanju okolnosti i saznanja od koje osobe je interni dokument, a koji se tiče prava koje koristi Čović, upućen medijima, kako je to navedeno, „suprotno odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama“.
Foto: Faksimil dokumenta kojim članovi Kolegija Doma naroda, kojim je u tom trenutku predsjedavao Izetbegović, faktički naređuju otvaranja istrage protiv uposlenika
Ovo je, u sažetku, uvodni dio odgovora Kolegija Sekretarijata PS BiH na pitanje koje je državni poslanik Damir Arnaut uputio kako bi dobio uvid u to da li je i na koji način vođena interna istraga nad uposlenicima, a što je svojestveno totalitarnim režimima, kako bi se udovoljilo Čovićevom zahtjevu da se utvrdi ko je na svjetlo dana iznio podatke o njegovim zastupničkim primanjima.
Sva dokumentacija je u posjedu našeg portala.
Podsjećamo, Inforadar je u novembru prošle godine objavio tekst u kojem je upozorio na mobing koji se vrši nad uposlenicima, nakon što je u javnosti izašao podatak da je Dragan Čović početkom 2019. prvi zatražio naknadu troškova za smještaj i odvojeni život, što je bio samo jedan u nizu bahatih poteza lidera HDZ-a, iako poput ostalih parlamentaraca tih mjeseci ne samo da ništa nije radio – već što je za svoj nerad redovno primao oko 6.000 KM i više.
Kako bi se provela „svobuhvatna istraga“, više desetina uposlenika/ administrativnih radnika, od pisarnice PS BiH do sekretara zastupničkih klubova oba doma, bili su dužni dati izhjavu, „pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću“, da „zaštićeni dokument“ nisu proslijedili medijima.
Foto: Faksimil dokumenta kojim sekretar Vehabović obavještava uposlenike da će biti isljeđivani
Razlog „saslušanja“ tolikog broja ljudi počiva na takozvanom „intranet portalu“, svojevrsnoj unutrašnjoj računarskoj mreži koja osigurava “međusobnu uskladivost radi razmjene podataka”, a koja istovremeno bilježi ko je od uposlenika čitao neku odluku ili akt.
Dakle, kako u konglomeratu inih službenika gotovo svako od njih zbog prirode posla na koji je raspoređen ima mogućnost uvida u interna dokumenta, svako je bio i potencijalni osumnjičeni. Od osoba koje rade na kopiranju i skeniranju akata i dokumenta, pa do, kako smo naveli, sekretara zastupničkih klubova.
Svi oni negirali su da su informaciju o Čoviću dostavili novinarima. U svom izjašnjenju službenik Igor Bunić tako navodi da je i „akt o ostvarivanju prava prvog zamjenika predsjedvajućeg Doma naroda PSBiH Dragana Čovića, koji je bio dostupan i vidljiv, kao novi predmet otvorio i pročitao, kao što, kako je naveo, „čita sve dostupne akte“.
Foto: Faksimil izjave Igora Bunića
Cijeli ovaj slučaj samo je jedan u nizu primjera kako političari u BiH na visokim funkcijama čine sve da od javnosti sakriju objavljivanje bilo kakvih podataka o sebi. Posebno u institucijama vlasti kada ta prava, a u navedenom slučaju nezaslužene i nezarađene novčane benefite, ostvaruju na teret poreskih obveznika BiH.
Oba doma Parlamenta BiH konstituisana nakon opštih izbora 2018. godine u povijesti bh. parlamentarizma ostat će prije svega upamćena po svom neradu.
Ipak, ako je suditi prema ovom primjeru, nastavit će svim raspoloživim sredstvima štiti svoje pozicije i bahaćenje javnim novcem štititi svim raspoloživim sredstvima.
